DNEVNI PREGLED, SRIJEDA, 06. 08. 2003.

suđe-Terorizam ZAGREB, 6. kolovoza (Hina) Hrvatska ======== RFE/Prag - Regionalne integracije ne može nametati netko izvana "Radio slobodna Europa" (RFE) je u ponedjeljak emitirala razgovor s hrvatskom ministricom obrane Željkom Antunović. Jedno od pitanja bilo je i koliko ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU ovisi o pojavljivanju generala Ante Gotovine pred ICTY-jem. "Ne volim špekulirati sa optužnicama. Pitanje generala Gotovine nije tako jednostavno i gotovo da mi je nemoguće nešto na to odgovoriti", rekla je Antunović. Napomenula je pritom da hrvatska država u slučaju generala Gotovine nije svemoguća i neke stvari ne može riješiti, "kao što ih, uostalom, ne mogu riješiti ni puno moćnije zemlje od nas. Ako SAD ne mogu identificirati gdje je, na primjer, Sadam Husein ili njegov leš, ako se ne može riješiti Bin Ladena, zbog čega bi drugačiju raspravu vodili o tome da li Hrvatska može ili ne može do Ante Gotovine", rekla je Antunović za RFE. Govoreći o odnosu SDP-a prema balkanskim integracijama, ministrica je rekla kako "SDP uopće ne spada u one koji zaziru od bilo kakvog razgovora o regionalnoj suradnji na razini Balkana. To pitanje je malo slojevitije", ocijenila je Antunović. Istaknula je kako su sve balkanske zemlje u problemima, "svaka na svoj način" i kako zbog toga "procesi na multilateralnoj razini idu vrlo teško - zbog različitosti zemalja, visine BDP-a, različitosti orijentacije prema Europi ili Sjedinjenim državama". Stoga se, objasnila je, "mi u stvari zalažemo za malo drugačiji put ? put koji može biti brži, a koji vodi istom cilju. Na bilateralnoj razini daleko se lakše uspostavlja komunikacija i bilateralna suradnja sa svakom pojedinačnom zemljom regije i osigurava nam da ćemo u jednom kraćem razdoblju moći govoriti o čvrstim regionalnim ili multilateralnim regionalnim odnosima. To je naš put i mislimo da svaka drugačija umjetna regionalizacija, regionalizacija koju bi nametao netko treći, a ne same zemlje koje egzistiraju u ovoj regiji da je loša i da nema dugoročnu perspektivu", ustvrdila je ministrica Antunović. WT/Washington - Haaški sud suočen s dokazima nevinosti Ante Gotovine Jeffrey T. Kuhner u Washington Timesu od utorka odgovara na uvodnik objavljen u listu Toronto National Post u kojem se traži da se general Gotovina izruči Međunarodnom sudu u Haagu. Međunarodni sud u Haagu preispituje optužnicu protiv "nepravedno optuženog" hrvatskog generala Gotovine, piše Kuhner i primjećuje da bi to "trebao biti razlog za slavlje". "General Gotovina nije ratni zločinac. Umjesto toga, on je junak koji je konačno ostvario ono što Ujedinjeni narodi i zapadnjačka diplomacija nisu uspijevali učiniti nakon gotovo četiri godine krvoprolića poslije raspada Jugoslavije: nanijeti fatalan udarac Miloševićevim revanšističkim ambicijama", piše Kuhner i napominje da se sada čini kako sud u Haagu "konačno dolazi do istog zaključka". "Masovno protjerivanje krajinskih Srba zapovjedio je Milošević prije no što je operacija počela, umjesto da su bili žrtve kampanje etničkog čišćenja od strane snaga generala Gotovine", te je konačna odgovornost za etničko čišćenje krajinskih Srba na Slobodanu Miloševiću, zaključuje Kuhner. "To objašnjava zašto je sud sada na rubu odbacivanja optužnice protiv Gotovine. Dužnosnici suda privatno priznaju da se slučaj protiv hrvatskog generala 'ponovno razmatra' jer je slab i uglavnom temeljen na 'dokazima na temelju indicija' - dokazima koji svakodnevno otpadaju kako dužnosnici hrvatskih Srba ukazuju na središnju ulogu Beograda u odluci o evakuiranju civilnog stanovništva iz krajine (od tada se gotovo 100.000 Srba vratilo u Hrvatsku)", stoji u članku. "Optužnica protiv Gotovine od samog je početka bila politički motivirana. Glavna tužiteljica Haaškog suda Carla Del Ponte, tražila je hrvatskog žrtvenog jarca kako bi napravila protutežu optužbama da je njen ured 'pristran' na štetu Srba. Del Ponte je vjerovala da je njen čovjek general Gotovina. Sada bere gorke plodove te odluke", ocjenjuje Kuhner te zaključuje kako je prirodno da "tužitelji suda i neki kanadski novinski komentatori" traže da neki visoki časnik plati za sudbinu krajinskih Srba, no da to ne treba činiti na štetu "nevinog čovjeka" kako bi se zadovoljila "nekakva izopačena moralna računica koja nastoji ponovno napisati povijest balkanskih ratova kako se niti jedna skupina ili pojedinac ne bi pretjerano optužili za užase koji su počinjeni". Večer/Maribor - Slovenija i Italija zajedno bi trebale vršiti pritisak na Hrvatsku "Svaka pomorska država na temelju konvencije o međunarodnom pomorskom pravu ima pravo proglasiti slobodnu gospodarsku zonu", navodi mariborska Večer od srijede izjavu mr. Mitje Grbeca, asistenta na katedri za pomorstvo Fakulteta za pomorstvo i promet u Portorožu. Mr.Grbec u razgovoru s listom pojašnjava da "Jadransko more nije dovoljno široko za slobodnu gospodarsku zonu" te da se "Hrvati zalažu za granicu po sredini mora, što Talijani odbijaju, jer njihovi ribari na hrvatskoj strani izlove najviše riba". Proglašenje slobodne gospodarske zone "izazvalo bi brojne sukobe s ribarima, osim u slučaju da Hrvati Talijanima dopuste ribolov u svojoj zoni", a u tom bi slučaju "bila oštećena samo Slovenija", kaže Grbec. Asistent na Fakultetu za pomorstvo i promet u Portorožu ističe da je takva mjera u suprotnosti sa sporazumom Drnovšek - Račan, te da bi se slovenska diplomacija "morala povezati s Talijanima i pritisnuti Hrvate" da odustanu od te nakane. Večer/Maribor - Slovenija pogođena proglašenjem gospodarskog pojasa "Slovenija po svoj prilici sada zgroženo zaključuje da ju je Hrvatska uštipnula tamo gdje najviše boli", piše mariborska Večer od srijede. Proglašenje slobodnog gospodarskog pojasa, "preko noći bi ukinulo otvoreno more na Jadranu", piše list i dodaje da bi "slovenska nastojanja za dodir teritorijalnog mora s otvorenim morem tako doslovno pala u vodu a time i nesuđeni sporazum Drnovšek - Račan o granici". "Hrvati potrebu za proglašenjem slobodne gospodarske zone objašnjavaju ekološkom zaštitom Jadrana, nadzorom tankera i sprječavanjem pljačkaške ribarske ekonomije", pojašnjava list i tvrdi da uvjerljivost tog objašnjenja pada "kad se prisjetimo sporazuma o ribolovu u okviru Sporazuma o malograničnoj suradnji koji pokazuje da je hrvatsko zakonodavstvo ekološki nedostatno utemeljeno, jer dopušta daleko veće iskorištavanje mora nego slovensko". "Očito je da Račanova koalicija" prije izbora želi pridobiti dodatne nacionalističke glasove, pa je "susjeda ignorantski i arogantno isključila iz igre za koju je ovaj životno zainteresiran", zaključuje Večer. Politika/Beograd - Hrvati iznenadili Slovence Beogradska "Politika" prati diplomatske aktivnosti Slovenije koja je od hrvatske Vlade zatražila službeno objašnjenje najave da će na jesen proglasiti isključivu gospodarsku zonu u Jadranskom moru. "Politika" navodi kako je i slovenski veleposlanik u Zagrebu Peter Bekes "ocijenio kao iznenađenje najavu Hrvatske u petak da uspostavi takvu zonu". List ocjenjuje da bi ekskluzivna gospodarska zona koju bi uspostavila Hrvatska značajno utjecala na hrvatsko-slovenske odnose, naročito kada je riječ o utvrđivanju granice u Piranskom zaljevu. "Ako bi ekskluzivnu gospodarsku zonu proglasila i Italija, Sloveniji bi bio uskraćen slobodan pristup do Jadrana, a njen zahtjev za uspostavljanje koridora kojim bi se Piranski zaljev povezao sa otvorenim morem bio bi bez temelja", objašnjava "Politika". Dnevni Avaz/Sarajevo - Luka Ploče i Koridor V-C ne opterećuju odnose Hrvatske i BiH Hrvatski premijer Ivica Račan za sarajevski "Dnevni avaz" govorio je o odnosima Hrvatske i Federacije BiH. Na upit opterećuju li Luka Ploče i Koridor V-C odnose dviju zemalja Račan je odgovorio: "Ne. Zašto? Odakle vam to?", pojasnivši da se pitanje Luke Ploče rješava i kako vjeruje da će doći do potpisivanja protokola na temelju kojeg će se ratificirati ugovor u Saboru. "A, nadam se da će se na europski način rješavati pitanje izgradnje koridora V-C kroz BiH", dodao je Račan. Račan je naveo kako je o tim pitanjima razgovarao s prvim ministrom BiH Adnanom Terzićem, tijekom summita premijera zemalja jugoistočne Europe u Salzburgu. "Razgovarali smo o tome kako dalje. Vjerojatno ćemo se vrlo brzo naći na tim pitanjima", ocijenio je Račan. Na primjedbu lista kako postoji dojam da je hrvatska Vlada "bolju ili makar intenzivniju suradnju ostvarila s novim vlastima BiH iz tzv. nacionalnih stranaka nego s bivšima iz Alijanse za promjene koju je predvodila Račanovoj stranci sestrinska SDP BiH", Račan je odgovorio: "Neću to komparirati. Odgovorni ljudi u obje države dužni su da surađuju neovisno o svom političkom opredjeljenju". Na kraju je, na upit znači li to da slijedi još bolja suradnja dviju zemalja, Račan odgovorio: "Počeli smo dobro. Nastavimo tako". Regija/Europa ============= Oslobođenje/Sarajevo - Dok je Mostar podijeljen bit će i BiH Dokle god će Mostar biti podijeljen, "i to (samo) na dva dijela, bošnjački i hrvatski", i Bosna i Hercegovina će biti podijeljena na tri dijela, srpski, bošnjački i hrvatski, piše sarajevsko Oslobođenje od utorka. Propuštena je još jedna izuzetno povoljna prilika da se grad na Neretvi vrati kući jer Povjerenstvo za statut nije uspjelo nadići stranačke nesuglasice i od sadašnjih šest nacionalnih općina napraviti jednu zajedničku, drži list. Bivši mostarski gradonačelnik Safet Oručević odgovornost za to pripisuje dvjema bošnjačkim strankama SDA i SBiH, ali s razlogom ističe i to da se ni predstavnici srpskog naroda u Povjerenstvu za statut nisu snašli, nego se svrstavaju u druga dva nacionalna tabora, objavljuje Oslobođenje. "Dokazani borac za jedinstveni Mostar kaže da SDA zapravo pokušava Bošnjacima vrati staru 'slavu žrtve'", a podijeljen Mostar najviše šteti upravo Bošnjacima koji sve više postaju getoizirani i Srbima koji se u njemu osjećaju izgubljenima, stoji u tekstu. "Na Mostaru se BiH ili dijeli na tri entiteta, ili ujedinjuje", smatra sarajevski list. Dnevni Avaz/Sarajevo - Beograd predlaže Sarajevu razmjenu teritorija Sarajevski "Dnevni avaz" analizira prijedlog beogradske Komisije za granice za razmjenu državnih teritorija upućen službenom Sarajevu. List objavljuje i kartu koja je u dopisu Povjerenstva dostavljena, a sadrži teritorij koji bi u traženoj razmjeni, trebao pripasti državnoj zajednici Srbije i Crne Gore. "Uz korekciju granice kod hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta Povjerenstvo za granicu Srbije i Crne Gore predlaže i razmjenu teritorija na pruzi Beograd - Bar kod mjesta Štrpci, te u Međurječju na prostoru općina Priboj i Rudo", navodi list. "Beograd, međutim, nije poslao i karte s naznačenim teritorijem koji je spreman dati za 40,45 kvadratnih kilometara BH teritorija koji 'potražuje'", primjećuje "Avaz". Mugdim Čukle, predsjedavajući Predsjedništva Povjerenstva za granicu BiH, u izjavi za "Avaz" napominje da se Povjerenstvo jednoglasno složilo "da se ne može razgovarati ni o kakvoj razmjeni teritorija dok se za to ne stvori pravni okvir", a to je "potpisivanje i ratifikacija bilateralnoga ugovora o granici. Taj ugovor dvije države još nisu potpisale, što znači da su kolege iz Komisije za granice Srbije i Crne Gore jako požurile s prijedlogom koji su nam dostavili", rekao je Čukle "Avazu". Čukle dodaje da je jednaka situacija bila s Hrvatskom gdje su, "jednako kao i u ovom slučaju, odbili razgovore o razmjeni teritorija prije nego se potpisao Ugovor o međudržavnoj granici između BiH i Republike Hrvatske. Naravno, bosansko-hercegovačko povjerenstvo uopće ne bježi od razgovora o korekciji granice, ali tek nakon potpisivanja ugovora o granici", naglasio je Čukle. FT/London - Sudjelovanje vojnika iz misije u Bosni u Afganistanu NATO želi u Afganistanu proširiti mandat s Kabula na ostatak zemlje, a tu bi mogli sudjelovati i vojnici iz misije u Bosni i Hercegovini, drži The Financial Times od utorka (po BBC-ju). Nakon što će sljedećeg tjedna NATO od Njemačke i Nizozemske preuzeti mirovnu misiju u Afganistanu, vjerojatno će nastojati proširiti prisustvo svojih snaga s Kabula na ostatak zemlje, piše list. Ocjenjujući da bi takav plan podržali glavni tajnik Kofi Annan i afganistanski predsjednik Hamid Karzai, list podsjeća da planirana demilitarizacija Kabula teče sporije nego što je bilo predviđeno, ali i da "NATO do kraja godine može raspolagati s četiri tisuće vojnika koji će biti povučeni iz Bosne i Hercegovine", prenosi postaja pisanje lista. WT/Washington - Srbija ustraje na ulozi žrtve međunarodne zajednice U povodu izjava čelnika srpske vlade tijekom njihovog posjeta Washingtona Washington Times u uvodniku od srijede piše kako Srbi opet žele igrati ulogu žrtve Europe "žaleći se na nepošten odnos međunarodne zajednice i nepravdu". Predsjednik vlade Srbije Zoran Živković i ministar vanjskih poslova Goran Svilanović u Washingtonu su izrazili svoje nezadovoljstvo odnosom vlada SAD-a i čelnika EU-a i NATO-a prema Srbiji piše list i ocjenjuje da ako se očekivalo da će se "srpski mentalitet promijeniti nakon svrgavanja i podizanja optužnice za ratne zločine protiv Slobodana Miloševića, to se nije pokazalo prilikom nedavnog posjeta čelnika srpske vlade Washingtonu". Svilanović je, navodi list, za izostanak napretka u integraciji Srbije u međunarodne organizacije okrivio poglavito Washington i Bruxelles, optuživši ih za "nedostatka hrabrosti u slučaju Srbije". Srbi su posebice ozlojeđeni time što nisu dobili međunarodnu pomoć koju su očekivali, piše list. Vlade SAD-a i EU-a podržale su novo srpsko čelništvo, no iz "perspektive Washingtona i Bruxellesa, međutim, postoje neke posebne i velike prepreke rehabilitaciji Srbije", piše list te kao prepreke ističe činjenicu da Srbija nije izručila Ratka Mladića sudu u Haagu i tužbu koju je Miloševićeva vlast podnijela protiv osam zemalja NATO-a radi bombardiranja Beograda 1995.. Američki dužnosnici vrlo su skeptični glede tvrdnji da Mladić vrlo vjerojatno više nije u Srbiji, a tužbe su podignute protiv zemalja koje su članice organizacija kojima se Srbija želi pridružiti, piše list i komentira da "vjerojatno morate biti Srbin kako bi vjerovali da možete ostvariti napredak u tim okolnostima". Nakon raspada Jugoslavije Srbija "dominantna i najveća jugoslavenska republika bila je primorana pustiti druge da se riješe njenog nadzora no učinila je to tek nakon vojnog poraza. Nezastrašena užasima koje je počinila, Srbija sada želi ponovno preuzeti vodeću ulogu na Balkanu. Dok su Nijemcima trebala dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata da ponovno dovoljno dignu glavu kako bi mogli igrati ulogu u Europi, Srbi već traže međunarodno priznanje i stranu pomoć", stoji u komentaru. U širenju EU-a i NATO-a na istočnu i središnju Europu Srbija bi mogla biti važan dio projekta "no dok Srbi ne promjene odnos prema svojoj prošlosti i sadašnjosti, isključit će se iz budućnosti", zaključuje list. The Independent/London - Ubojstvo Menona povezano s procesima protiv OVK Je li ubojstvo bojnika Satisha Menona iz UNMIK-ove policije povezano s ranijim napadima na Kosovu, pita se The Independent (po BBC-ju). U pogledu jučerašnje odluke Ujedinjenih naroda da ponude pedeset tisuća eura za informacije koje bi omogućile uhićenje ubojice indijskog člana policije UNMIK-a bojnika Satisha Menona, list piše o strahovanjima da je to ubojstvo povezano s nedavnim napadima koji su uslijedili nakon osuđivanja bivših članova OVK zbog ratnih zločina. List podsjeća da je dvadesetog srpnja ispaljena tromblonska mina na zgradu okružnog suda u Prištini nakon čega je uslijedila i eksplozija ispred obližnje policijske postaje, tri dana prije toga eksplodirala je ručna bomba nedaleko od mjesta rođenja jednoga od četvorice osuđenih, a prošlog je vikenda u Peći pucano na automobil i pri čemu su ubijene tri osobe, prenosi BBC. Međutim, dok neki sve ovo nasilje povezano s osuđivanjem četvorice Albanaca, drugi i dalje drže da je riječ o djelovanju običnih bandi, piše Independent. Der Tagesspiegel/Berlin - Nova rezolucija UN-a i Europa Nova rezolucija UN-a koju planiraju SAD i Britanija ponovno će od Europe tražiti preispitivanje njenih odluka, piše berlinski Der Tagesspiegel od utorka (po DW-u). Amerikanci i Britanci pripremaju rezoluciju Ujedinjenih naroda koja bi drugim državama trebala olakšati sudjelovanje u osiguravanju mira i obnovi Iraka te će ponosna Francuska i velika Rusija "zakletvu o istinitosti navoda od strane Amerikanaca uzeti na znanje s odgovarajućom zadovoljštinom", piše list. Također će se ustručavati da je prihvate, postavljajući uvjete kao i prije rata, prenosi postaja Deutsche Welle. "No UN-ovoj rezoluciji ne mogu se sada opirati upravo oni koji su insistirali na sudjelovanju UN-s u čitavoj stvari i kritizirali izolacijsku politiku Amerike. Europljani, dakle, ponovno stoje pred odlukom jesu li spremni staviti živote na kocku u Iraku", prenosi DW pisanje lista. DW/Koeln - Ne postoji jedinstvena europska politika prema Africi Dok je za građanski rat u Kongu za europske prilike u vrlo kratkom roku formirana mirovna jedinica s 1,5 tisuću uglavnom francuskih vojnika u sklopu UN-a, o liberijskom građanskom ratu se vrlo malo čuje i razmišlja u Europi iako upućeni tvrde da bi Europa mogla zasigurno skupiti tri tisuće ljudi, komentira Deutsche Welle. "U potrazi za razlozima ne možemo se osloboditi sumnje da nema europske, nego samo francuske politike prema Africi", drži njemačka postaja, dodajući da je Kongo važan za Pariz. Isto tako trebalo, prije svega Washingtonu, da je Francuska, koja se protivila ratu u Iraku, zemlja koja ispunjava obveze i preuzima odgovornost. U pogledu Liberije drugačije je stanje, ona nije politički ni povijesno vezana ni uz jednu europsku državu, a jednako tako nema ni gospodarskih interesa pa se odgovornost prebacuje na Washington, objavljuje DW. "I eto još jednog primjera da od složne, uvjerljive i jedinstvene europske politike prema Africi još uvijek nema ni traga", drži komentator DW. LAT/Los Angeles - SAD se treba pridružiti Međunarodnom sudu Robert McNamara, ministar obrane SAD-a za mandata predsjednika Kennedyija i Johnsona, osvrćući se na bombardiranja Japana od strane SAD-a 1945. godine, u Los Angeles Timesu od srijede piše o potrebi da SAD "sudjeluje u radu Međunarodnog suda za zločine protiv čovječanstva", nedavno ustanovljenog u Haagu. Rat se mora voditi unutar jasno određenih pravila piše McNamara ističući da "možemo, i moramo, ukloniti prekomjerno nasilje i okrutnosti koje ga prate". Bushova administracija, piše McNamara, "vjeruje, da bi sud mogao postati sredstvo ništavnih i nepoštenih progona američkog vojnog osoblja. Premda je to razlog za zabrinutost, vjerujem da se odmah trebamo pridružiti sudu istovremeno pregovarajući o dodatnoj zaštiti od takvih slučajeva". "Potrebno nam je jasno pravilo, međunarodno prihvaćeno, tako da i naše vojno i civilno osoblje, a ne samo Kongres i predsjednik, znaju što je legalno u sukobu, a što je nezakonito. I trebamo sud koji će prijestupnicima suditi za njihove zločine", drži Mc Namara. "Je li legalno u jednoj noći u pepeo pretvoriti 83.000 ljudi kako bi postigli ratne ciljeve? Je li Hiroshima bila legalna? Je li uporaba "narančastog agensa", koja se dogodila dok sam ja bio ministar obrane, kršenje međunarodnog prava? Ta su pitanja ključna. Naša zemlja mora biti uključena, uz Međunarodni sud za zločine protiv čovječnosti, u traženje odgovora", zaključuje Mc Namara. Tema dana: Teroristički napad u Indoneziji ========================================== NZZ/Zuerich - Indonezija i dalje bačva baruta "Napad u Džakarti ukazuje na nesmanjeni teroristički potencijal otočke države", piše Neue Zuercher Zeitung u srijedu. List ističe da u Indoneziji "postoji previše različitih područja nemira da bi ih središnja vlada uistinu mogla nadzirati" i dodaje da su sada oči uperene na Jamaa Islamiyu, "skupinu koja se nasilno bori za ustroj islamske države na jugoistoku Azije". Koji su ciljevi atentatora i tko su oni, često nije posve jasno, naglašava list i zaključuje da najnoviji napad "cementira sliku nestabilnosti od koje Indonezija boluje od sloma Suhartove diktature". Der Standard/Beč - Promjena smjera u Džakarti Napad na hotel u Džakarti potvrđuje da se "operativno polje terorista od rujna 2001. premjestilo na meke ciljeve i regije koje je teško štititi", piše bečki Der Standard u srijedu. List ističe i da su indonežanske vlasti pretpostavljale da će doći do napada, ali ga "ipak nisu mogle spriječiti". "Presudno je što je uviđavnost političara prema muslimanskim ekstremistima u zemlji prošla", piše Der Standard i zaključuje da je "suradnja ministra za sigurnost s australskom tajnom službom" bila jedan od načina razbijanja dijela terorističke organizacije Jemaah Islamiyah u Indoneziji, a "spektakularni pronalasci bomba na Javi prošloga tjedna daju naslutiti što bi se dogodilo da vlada nije promijenila svoj odnos prema terorizmu". SZ/Muenchen - Indonezija je sigurnosna "noćna mora" Hotel Marriot u Džakarti napadnut je samo dva dana poslije izricanja presude sudioniku napada na Baliju, ističe muenchenski Sueddeutsche Zeitung od srijede u komentaru na teroristički napad u Indoneziji. Za stratege sigurnosti Indonezija je "noćna mora" jer arhipelag sa svojih "trinaest tisuća otoka i brojnim regionalnim sukobima" predstavlja pogodan prostor za "militantne skupine svih vrsta", a središnja vlast u Džakarti "nije sposobna" trajno stabilizirati brojna krizna žarišta, ističe list i dodaje da većina indonežanskog stanovništva pripada snošljivoj muslimanskoj vjeri te da su ljudi "unatoč siromaštvu" za sada bili "imuni na zarazu s načinom mišljenja Al Kaide". "No ako ekstremni islamisti uspiju svoju borbu spojiti s lokalnim pobunjenim skupinama, tada napadi u Baliju i Džakarti nisu vrhunac nego tek uvod jugoistočnoazijskog terora", zaključuje list. Tema dana: Iransko nuklearno oružje =================================== LAT/Los Angeles - SAD treba nastaviti razgovore s Iranom Bliski istok dovoljno je opasno mjesto i bez nuklearnog oružja, te procjena stručnjaka da bi Iran za dvije ili tri godine mogao doći do nuklearnog oružja traži jedinstven međunarodni odgovor kako bi se Teheran odvratilo od te namjere, piše Los Angeles Times u uvodniku od utorka. "Ako Teheran još nije doista odlučio hoće li razviti najopasnije oružje od svih, Sjedinjene Države i druge zemlje trebaju nastaviti s njim razgovarati kako bi vidjele na koji način Iran i dalje može biti bez nuklearnog oružja", stoji u uvodniku. Bushova bi administracija trebala ostvariti kontakte na visokoj razini s Teheranom i nastaviti ohrabrivati razvoj demokracije u Iranu, piše list te navodi da je zamjenik državnog tajnika Richard L. Armitage rekao da je Iran demokracija te da se tamo razvija nova vrsta "liberalne misli", neuobičajene za Bliski istok, a James Dobbins, diplomat koji sada radi za korporaciju Rand, kaže da je Iran "nakon Izraela i Turske, najdemokratskija država na Bliskom istoku". La Stampa/Torino - Iranska građanska klasa nada je za budućnost Claudio Gorlier, komentator torinske La Stampe u srijedu piše kako obavještajne procjene da će Iran za dvije godine imati nuklearnu bombu, koje je objavio Los Angeles Times, predstavljaju "odličnu hranu za izgladnjele jastrebove Sjedinjenih Država, možebitno spremne napasti mjesta gdje se bomba priprema". Bush, međutim, piše Gorlier, ne uviđa da Khatamijev Iran uz široku narodnu potporu "ostvaruje plan uspostave jedne vjerske demokracije, poput Izraela", te napominje kako mu se čini da mnogim zapadnim promatračima izmiče iz vida činjenica da je Iran jedina islamska država sa snažnom građanskom klasom. "Upoznao sam mnoge pripadnike te građanske klase, čiji su vrhovi ekonomski čvrsti, putuju, održavaju odnose sa stranim zemljama, uključujući i SAD, gdje uživaju potporu koja nije uočljiva ali je konkretna. Ta manje vidljiva činjenica predstavlja nadu za budućnost. Dio administracije i mnogi gospodarski lobbyiji u Sjedinjenim Državama to znaju i vjerujem da će Bushu sugerirati da dva puta promisli prije no što napadne", piše Gorlier. CSM/Boston - SAD ne treba prijetiti Iranu Pokazuje se da je iranski program proizvodnje nuklearnog oružja napredovao mnogo više no što je svojevremeno irački, te SAD sada treba odlučiti što poduzeti glede sve brojnijih dokaza da će Iran uskoro doći do nuklearne bombe, piše Christian Science Monitor u srijedu. Nastojanja Irana da proizvede nuklearno oružje destabiliziraju regiju, a "SAD bi trebao nastaviti podržavati diplomatska nastojanja, u suradnji s drugim državama uključujući i Rusiju, kako bi se iranske mule uvjerilo da proizvodnja nuklearnog oružja nije u iranskom interesu", ocjenjuje list. SAD ima razloga pokušati to pitanje riješiti u suradnji s Iranom, a Bushova administracija bi isto tako htjela podržati reformske snage u Iranu u nadi da će to pomoći promicanju demokracije u regiji, piše list i zaključuje da bi "prijetnje glede nuklearnog oružja imale suprotan učinak". (Hina) akoz