DNEVNI PREGLED, PONEDJELJAK, 04. 08. 2003.

ZAGREB, 4. kolovoza (Hina) - Hrvatska ======== BBC/London - Još nema realnih procjena o priključenju Hrvatske EU-u O datumu priključenja Hrvatske EU-u teško se može govoriti bez realnih i stručnih procjena mogućnosti hrvatskog približavanja koje zasad nisu učinjene, drži BBC. Pretjerana je samouvjerenost Račanove vlade da će se taj posao učiniti za tri godine, čak i da Hrvatska ispuni sve kriterije u navedenom roku, a EU će potpis na članstvo staviti tek kada i sam bude politički i ekonomski spreman, dok zapadnom Balkanu poručuje da se "pozabavi nužnim reformama i prilagođavanju standardima", ocjenjuje postaja. Romanu Prodiju i Javieru Solani povjereno je na lipanjskom solunskom summitu da čelnicima balkanske regije pojasne pravila igre koju bi se moglo zvati "Proširenje: misija Balkan", prenosi BBC, i oni su to učinili "očekivano rutinski", "davši čelnicima jasno do znanja da ih iritiraju licitiranja s datumima pridruženja za potrebe unutarnje politike", te je potpora zapadnom Balkanu, uključujući i Hrvatskoj zasad ostala samo deklarativna. Iako se Hrvatska smatra najnaprednijom u regiji i u tri godine je učinila najviše na približavanju Uniji, stoji u prilogu, glasnogovornica povjerenika za vanjsku politiku Chrisa Pattena Emma Udwin izjavila je za BBC da će Hrvatska status kandidata dobiti 2004, ali da ne može računati na članstvo prije 2009.-2010. Najave hrvatskih političara sada izgledaju kao dio predizborne kampanje u kojoj vlada želi "kapitalizirati na svim 'žrtvama' koje je morala podnijeti kako bi Hrvatsku dovela pred vrata kandidature', drži britanska postaja. Suradnju s Haagom i povratak izbjeglica, te sve nepopularne političke poteze, vladajući sada opravdano žele naplatiti predizbornim licitiranjem s datumom ulaska, ocjenjuje BBC. Nesloga među strankama u pogledu usklađivanja s europskim standardima značajno bi mogla usporiti približavanje Uniji, a tek kad Zagreb ispuni traženo i Bruxelles će ispuniti obećanja, drži BBC. Dnevnik/Novi Sad - Obljetnica "Oluje" Novosadski "Dnevnik" u izdanju od ponedjeljka u povodu obljetnice vojno-redarstvene akcije "Oluja", piše o zbivanjima tijekom te akcije. "Hrvatska vojska i policija su za samo četiri dana slomile otpor 'vojske republike srpske krajine' i nakon pet godina uspostavile kontrolu i nad tim područjem", piše list i navodi kako su međunarodne okolnosti išle "dosta na ruku Hrvatskoj". SAD je bio bijesan na bosanske Srbe zbog zločina u Srebrenici sredinom srpnja 1995. godine "i blagonaklono je gledao na odluku Zagreba da napadne Knin", a i Njemačka je vjerovala u neizbježnost vojne akcije. "Vojni planeri akcije 'Oluja' pažljivo su razradili sve scenarije. (...) Hrvatski napad na Knin i sjevernu Dalmaciju počeo je 4. kolovoza točno u pet sati. (...) Umjesto utvrđenog sjevera, Hrvati su prvo u obruč dohvatili Knin, čiji su se temelji satima tresli od detonacija, pa je glavni grad RSK već 5. kolovoza pao u hrvatske ruke", piše list i navodi podatke zapovjednika UNPROFOR-a Alaina Gorana "da je policija UN-a nakon dolaska hrvatskih snaga u Kninu pronašla 128 ubijenih srpskih civila, a da je 73 posto zgrada bilo uništeno". "Pad Knina dodatno je psihički slomio Srbe. Otpora više nije bilo. Za četiri dana glavnih borbi Hrvati su ovladali Banijom, Likom, Kordunom, sjevernom Dalmacijom. Pad Knina i drugih dijelova sjevernog i južnog područja RSK doveo je do velikog vala izbjeglica u Srbiju", piše list. "Dnevnik" tvrdi kako su bivše hrvatske vlasti negirale "optužbe o etničkom čišćenju i odbijale suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu, tvrdeći da je riječ o legitimnoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika". "Nakon smrti predsjednika Tuđmana i pobjede opozicije na parlamentarnim i predsjedničkim izborima u siječnju 2000. nove hrvatske vlasti su prihvatile nadležnost Haaškog suda nad operacijama 'Oluja', 'Bljesak' i drugim u kojima su počinjeni zločini nad Srbima", piše "Dnevnik. BBC/London - Različiti podaci o srpskim izbjeglicama Povodom osme obljetnice hrvatske operacije Oluja kojom su vraćena područja "Republike Srpske Krajine" koja su do tada kontrolirali lokalni Srbi, BBC objavljuje podatke srpske nevladine organizacije Dokumentacijskog centra Veritas prema kojima je iz Hrvatske tada "pobjeglo 300 tisuća Srba, od kojih 230 tisuća još uvijek živi u izbjeglištvu u Srbiji". Ista organizacija objavljuje i podatke o ubijenih 1960 Srba, među kojima je prema podacima te organizacije, 1200 civila, prenosi postaja. Srpski povjerenik za izbjeglice Ozren Tošić u razgovoru za BBC primjećuje da je zabilježen različit broj povratnika, te navodi da je prema njihovim podacima o 30 tisuća povratnika, dok je UNHCR objavio broj od 70 tisuća, a hrvatska vlada o 100 tisuća povratnika. On primjećuje da su ove razlike nastale jer je UNHCR i hrvatska vlada kao povratnike evidentiraju i osobe koji dođu vidjeti svoju kuću i vrate se nakon što shvate da nemaju uvjete za povratak. Veritas i Tošić tvrde da je ozbiljna prepreka povratku Srba strah od uhićenja zbog optužbi za ratne zločine, prenosi BBC. Vijesti/Podgorica - Hotelsko naselje na Prevlaci koristit će i Crnoj Gori Crnogorsko ministarstvo turizma zadovoljno je odlukom Dubrovačko- neretvanske županije o osnivanju dioničarskog društva Park Prevlaka koje će gospodariti budućim turističkim naseljem na graničnom poluotoku Prevlaka, prenose podgoričke Vijesti. Prošle je godine Protokolom o privremenom rješenju za Prevlaku saveznog ministarstva vanjskih poslova tadašnje SRJ i Hrvatske predviđena demilitarizacija poluotoka i razvitak elitnog turizma. Tada je dogovoreno da će u taj projekt s crnogorske strane biti uključena i Lištica i otok Mamula sa zaleđem - Bokom Kotorskom, Lovćenom, Cetinjem i Skadarskim jezerom i nacionalnim parkovima, a crnogorski ministar turizma Predrag Nenezić drži da se uskoro ponovno treba razmotriti ideja da obje strane "zajednički kandidiraju taj projekt međunarodnoj investicijskoj zajednici", piše list. "Namjera hrvatske strane da turistički valorizira Prevlaku je opravdana. Mi znamo da imamo slobodan pristup za naše građane i bitno je da ta zona postane zonom spajanja, a ne razdvajanja", rekao je Nenezić, prenosi podgorički list. Oslobođenje/Sarajevo - Ekshumacije poginulih vojnika Armije BiH na Plješevici Sarajevsko "Oslobođenje" u ponedjeljak piše o problemima u vezi ekshumacije dva groba na Plješevici, na teritoriju RH, u kojima su pokopani bivši borci Armije BiH. List prenosi izjavu Amora Masovića, predsjednika federalne i BH državne komisije za nestale, koji kaže da ekshumacije neće biti "sve do potpisivanja odgovarajućeg protokola između hrvatske vlade i Vijeća ministara BiH". "Otkud sada Protokol!?", pita list uz napomenu da je Ivan Grujić, predsjednik hrvatske komisije za nestale, prilikom posljednjeg posjeta Sarajevu obećao "da će se iskopavanje posmrtnih ostataka dva tijela obaviti čim snijeg okopni". "Ovakav odnos prema spomenutoj plješevičkoj ekshumaciji, na kojoj se insistira od postizanja daytonskog mira, samo je dokaz toga da službenu Hrvatsku prvenstveno zanimaju žrtve iz reda hrvatskog naroda. 'Svi ostali su im manje važni, čak i njihovi državljani srpske nacionalnosti, pretežno oni nestali u Kninu, za vrijeme Oluje, a da ne govorim o državljanima BiH. Oni se tretiraju kao netko iz trećeg reda'", prenosi Oslobođenje Masovićevu ocjenu. Obitelji nestalih iz Cazina na Grujićevo obećanje pismom su podsjetile i premijera Račana, napominje "Oslobođenje" uz komentar: "Očito zaokupljen brigom oko koridora V-C, hrvatski premijer se pridružio ignoriranju". The Guardian/London - Hrvatska ponovno privlači turiste The Guardian u broju od subote u prilogu posvećenom putovanjima piše o Zagrebu kao povoljnoj weekend destinaciji za turiste kojima se sviđa "cocktail srednjoeuropske kulture, habsburške arhitekture i sredozemne klime". Zagreb je, stoji u članku, "kaotična mješavina talijanskih, austrijskih i balkanskih utjecaja, mješavina srednjovjekovnog i suvremenog". Zagrepčani djeluju vrlo prijateljski "no stoljeća sukoba, okupacija, dominacija i progona dovela ostavila su kod Hrvata nisko samopoštovanje. Mjesno stanovništvo spremno priznaje svoj kompleks žrtve, no očajnički su željni da turisti osjete toplinu njihove dobrodošlice. Postoje mnoge paralele s gradovima poput Belfasta, a irski i hrvatski nogometni navijači, rečeno mi je odlično su se slagali kada su igrale njihove momčadi", piše novinar lista. Još se uvijek osjeća i utjecaj rata, može se vidjeti obilje protusrpskih grafita, velika je nazočnost policije a na ulazima u restaurante stoje naljepnice kojima se zabranjuje ulazak s pištoljima, napominje list. "No Zagreb nekako uspijeva spojiti vrevu kozmopolitskog grada u stalnom kretanju s intimnošću lijepo uređenih avenija, skrovitih dvorišta i strmih kamenim kockama popločanih ulica", piše The Guardian. Regija/Europa ============= Dnevni Avaz/Sarajevo - Novi statut Mostara presudan za odnose dva naroda Bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević razočaran je probijanjem rokova stranke SDA u vezi sa statutom grada, a posebno ponašanjem gradonačelnika Hamdije Jahića, piše Dnevni Avaz u ponedjeljak. "Dok slušam kako HDZ želi jedinstveni Mostar, a SDA to odbija, zaista imam dojam da sanjam ružni san", rekao je Oručević za Dnevni Avaz. Dugogodišnji napori urodili su međunarodnom potporom, investicijama, a sada je sve to izgubljeno zbog samo ljudima iz SDA poznatih razloga, izjavljuje ovaj političar sarajevskom listu. Oručević ne vidi razloga da se općinama i dalje štite bošnjački nacionalni interesi jer je to pristanak na getoizaciju, a rješenje uređenja Mostara vidi u općini s više izbornih jedinica u kojoj se dosljedno štite nacionalni interesi sva tri naroda, piše list. Prema njegovom mišljenju, HDZ "mora napraviti model kojim će ojačati prava Hrvata u drugim gradovima BiH te ne može tražiti jedne principe na razini države i federacije, a druge za Mostar", drži Oručević. Novi statut smatra "presudnim trenutkom u odnosima dvaju naroda i testom za konstitutivnost trećeg", prenosi Avaz. Politika/Beograd - Podijeljeni Mostar Uoči skorog završetka obnove Starog mosta, beogradska "Politika" u ponedjeljak piše o problemima koji pritišću Mostar. List kao najveći problem izdvaja političku organizaciju grada koji ima šest općina, gradsku upravu i institucije kantona, odnosno "puno 'stepenica' od kojih malo koja uspješno funkcionira". Stranke na vlasti u Mostaru žele ukinuti općine, "ali uz različite želje", piše Politika. "Dok Hrvati žele da se nova, zamišljena, vlast formira na osnovu sadašnjeg nacionalnog sastava stanovništva, gdje oni čine dvije trećine, Bošnjaci zagovaraju da to bude prema popisu iz 1991., na temelju čega bi oni imali blagu dominaciju", piše list. Šantićev "poznati zov 'ostajte ovdje...' nije imao većeg utjecaja barem ne na Srbe, od kojih se tek manji broj vratio u Mostar i njegovu okolicu. Pa ni oni koji su se za to odlučili nisu uspjeli doći do posla, riješiti egzistencijalne probleme, uključiti se u politički život. U svemu su na periferiji", ocjenjuje se u članku. "Što se tiče ostala dva naroda od kojih svako drži svoju obalu Neretve, odnosi bi se mogli popraviti, tvrde neki Mostarci, sa obnovom Starog mosta preko koga bi i brojni turisti i hodočasnici Međugorja mogli prekoračiti Neretvu. Sada to i uz već postojeće mostove čine rijetko i u malom broju", piše list. Večernje Novosti/Beograd - Potrošačka jugonostalgija u SCG-u Bivše jugoslavenske republike sve su prisutnije na tržištu SCG-a koji i dalje bilježi rast vanjskotrgovačkog deficita, pišu beogradske Večernje Novosti. SCG kupuje sve više proizvoda iz susjednih zemalja, bivših republika SFRJ, piše list. Tako se iz Slovenije uvozi tri puta više nego što se izvozi, dok su se "Hrvati ozbiljno okrenuli strategiji kupnje naših tvrtki", navodi list. Jasno je da su građani SCG još uvijek tržišni jugonostalgičari, ocjenjuje list i prenosi rezultate analize zagrebačkog Centra za istraživanje tržišta, rađene za potrebe Badela, Gavrilovića, Podravke, Lure, Saponije, Varteksa i Zvijezde. U istraživanju se zaključilo da su hrvatski proizvodi još uvijek poznati na tržištu SCG-a te da tu prednost treba iskoristiti jer bi ih "mogli ugroziti bolji, uglavnom strani, zapadni proizvodi, posebice ukoliko su jeftiniji", prenosi list. Zaključak istraživanja imidža hrvatskih proizvoda na tom tržištu pokazuje da "čak 45,7 posto građana SCG-a osjeća nostalgiju prema hrvatskim proizvodima", a tri četvrtine građana poznaje najpoznatije proizvode iz Hrvatske, piše list i navodi da je prema analizi najpopularniji Kraš sa 75,7 posto, dok Vegetu i Podravku poznaje 72,9 posto. Politika/Beograd - Vijeće za europske integracije SCG-a Osnivanje Vijeća za europske integracije, koji je u petak osnovan odlukom Vijeća ministara SCG-a, nezaobilazan je, ali ne i jedini, a najmanje posljednji korak na putu SCG-a prema Europskoj uniji, piše beogradska Politika. To je tek dio velike europske slagalice, drži list, a kako je naglasio ministar Pitić, "usvajanje Akcijskog plana i uspostava učinkovitog institucionalnog zakonodavno-pravno-poslovnog okvira nove države uvjet je ne samo za organizaciju sljedeće donatorske konferencije za SCG, već i za buduću uspješniju suradnju s EU-om". Uz ostalo, od toga ovisi i dugo odlagana izrada takozvane "studije o izvedivosti" Europske komisije, koja je prvi formalni preduvjet za buduće članstvo SCG-a u EU-u, piše Politika. WP/Washington - SCG želi strateški savez sa SAD-om Gotovo tijekom cijelih devedesetih godina političari SAD-a bavili su se obuzdavanjem zemlje koja se tada zvala Jugoslavija, a sada Zoran Živković, predsjednik vlade SCG-a, dolazi u Washington kako bi stvorio "strateški savez" s Bushovom administracijom, te nudi i slanje vojske za pomoć američkim vojnicima u Iraku, piše Washington Post u ponedjeljak. Tu ponudu ipak nije lako prihvatiti premda je Živković demokrat i reformist, piše list i napominje da je ta zemlja još uvijek gospodarski nesređena, te da je pogođena i djelovanjem zločinačkih organizacija od kojih su neke povezane i s ekstremnim nacionalistima i zločincima i iz ratova posljednjeg desetljeća. "Ratko Mladić, vjeruju tužitelji suda za ratne zločine na Balkanu u Hagu, još se uvijek u toj zemlji nalazi na slobodi. Živkovićevog prethodnika ubili su kriminalci, a još nije jasno je li se vojska mnogo preustrojila otkako je vodila ratove na Balkanu", stoji u članku. Predloženo partnerstvo moglo bi se lako odbaciti no Živković ne predstavlja samo "povijesno problematični kut Europe, već i mnogo veći nedovršeni posao zapada". Premda su NATO i EU poduzeli velika proširenja još moraju riješiti pitanje desetak zemalja koji se smatraju Europljanima, od dijelova bivše Jugoslavije, preko Albanije do Armenije i Gruzije, te "divovske Ukrajine", te Moldavije i Bjelorusije. Što učiniti s Ukrajinom koja se koleba između demokracije i autokracije, te svrstavanja uz Moskvu i Washington, s Turskom, koja je u NATO-u ali ne i u EU-u, ili Srbijom "najčešćom početnom točkom europskih ratova u posljednjih 100 godina", pita list. Srbija i Ukrajina, primjerice, mogle bi postati demokracije, saveznice SAD-a i dio federalne Europe ili "pasti pod vrhovnu vlast ruskog carstva u ponovnom usponu, mogle bi postati tampon-države, dom trgovaca drogom i oružjem, terorističkih skupina i doživotnih predsjednik", piše list. Bruce Jackson, bivši dužnosnik Pentagona i zagovornik širenja NATO-a nastoji uvjeriti političare u Bruxellesu i Washingtonu da se založe za prvu mogućnost, no njegova strategija "nailazi na otpore u Parizu i dijelovima Bruxellesa, koji bi radije zadržali Tursku izvan EU-a i isključili Ukrajinu i Kavkaz iz zapada", no čini se da dobiva poticaj iz Bushove administracije koja se "snažno zalaže za članstvo Turske u EU-u i koja je prihvatila ponudu Ukrajine da pošalje vojnike u Irak unatoč problematičnog dossiera predsjednika Leonida Kučme", ocjenjuje list. Večernje Novosti/Beograd - O kome brine SEEBRIG? Beogradske "Večernje novosti" u izdanju od nedjelje ukazuju na "tajnovitost" kojom je obavijen rad Međunarodnih mirovnih snaga za jugoistočnu Europu (SEEBRIG). Povod je premještanje zapovjedništva SEEBRIG-a, u čiji sastav ulaze jedinice iz Italije, Grčke, Turske, Albanije, Rumunjske, Bugarske i Makedonije, iz Bugarske u Rumunjsku, koje je gotovo neprimjetno prošlo u javnosti. "Sredstva informiranja rijetko objavljuju vijesti o njihovim aktivnostima, a još rjeđe o ciljevima. U pravoj poplavi raznoraznih mirovnih snaga na prostoru Balkana posljednjih godina, ideja inicijatora osnivanja SEEBRIG- a, NATO-a, nije dovoljno poznata", piše list. List napominje i to da su status promatrač od početka dobile Slovenija, Hrvatska, te SAD. Na temelju sastava snaga u kojem su "dvije, i to vodeće članice iz NATO-a, a ostale potpisnice 'Partnerstva za mir' kao svojevrsne pripreme za punopravno članstvo u Sjevernoatlantskom savezu ", zaključuje kako je potpuno "jasno koji su ciljevi i motivi osnivača". "Ukoliko se tome doda da od svih zemalja regije u SEEBRIG-u ne sudjeluje samo Srbija i Crna Gora i Bosna i Hercegovina onda je, iako to nikada od 1998. do danas javno nije rečeno, očito u kojim zemljama regije ove snage trebaju djelovati. Bez obzira na to što deklarativno ove snage u 'opisu' posla imaju i borbu protiv terorizma i osiguravanje transporta nafte od Kaspijskog mora do zapadne Europe", pišu beogradske "Večernje novosti". VOA/Washington - Dunav kao simbol Europe "International Herald Tribune" u nedjelju piše o Dunavu, najdužoj europskoj rijeci, kao simbolu prošlosti i budućnosti Europe (po VOA-i). "Od Crne šume, na zapadu Njemačke, pa do rumunjsko-ukrajinske granice, gdje Dunav utječe u Crno more ? kroz svih svojih gotovo tri tisuće kilometara ? ova rijeka razdvaja ali i ujedinjuje desetke naroda, koji ? kako se čini ? ponovno imaju zajedničku budućnost, u Europskoj uniji", piše list. List pritom upozorava pritom na tragedije iz posljednjih stotinjak godina ? "od dva svjetska rata, nacističkog holokausta pa do genocida počinjenog u bivšoj Jugoslaviji", te piše: "Etnička su čišćenja na dunavskim obalama bila česta, jedno od njih je gotovo i zaboravljeno ? progon takozvanih 'dunavskih Švaba', nakon Drugog svjetskog rata iz država istočne i središnje Europe. Oni sretniji dokopali su se tadašnje Zapadne Njemačke, ali su mnogi stradali od osvete baš na obalama Dunava ili pak u dalekom Sibiru". NYT/New York - Novo ozračje u Turskoj Prošlotjedna odluka turskog parlamenta da ograniči ovlasti vojske i poveća slobodu izražavanja značajan je korak u smanjivanju dominacije vojske u turskoj politici, ocjenjuje se u uvodniku New York Timesa od ponedjeljka. Glasovanjem turskog parlamenta Vijeće nacionalne sigurnosti, u čijem su sastavu i čelnici vojske, gubi izvršne ovlasti te se svodi na savjetodavno tijelo, a turska bi vojska trebala dopustiti Turskoj da neometano ide putem prema punoj demokraciji i priželjkivanom članstvu u Europskoj uniji, piše list. Reforme koje se provode u Turskoj za cilj imaju pokazati da je Turska spremna za pregovore o pridruživanju EU-u, piše list i primjećuje da će predsjednik turske vlade Erdogan i njegova stranka još uvijek trebati mnogo hrabrosti u provedbi novih mjera radi prepletenih interesa vojske i drugih konzervativnih snaga u turskom društvu. "Za poduzimanje tako hrabrog koraka Erdogan zaslužuje svaku potporu iz Europe koja će imati koristi od partnerstva s istinski demokratskom Turskom. Sjedinjene Države trebale bi staviti na stranu sve zaostale ljutnje radi odbijanja Turske da prihvati američke vojnike tijekom iračkog rata i podržati Erdoganove napore. Washington, suočen s velikim naporima u Iraku, može imati velike koristi od toga da pokaže kako vjeruje umjerenim islamistima koji žele demokratske reforme", stoji u uvodniku lista. Tema dana: Uspostava stabilnosti u Iraku ======================================== Avvenire/Milano - SAD I EU otkrivaju da je bolje nastaviti zajedno Iz Washingtona počinju dolaziti "mali signali" koji pokazuju da SAD možda počeo ozbiljno preispitivati intervenciju u Iraku i unilateralan način na koji je ona odlučena, piše milanski Avvenire u nedjelju. Condoleezza Rice, "teoretičarka unilateralizma" priznala je na konferenciji u londonskom Centru za strateške studije da je Amerika podcijenila probleme poslijeratnog razdoblja u Iraku, što nije beznačajna izjava, piše list. Sheme obnove pripremane za stolom slamaju se u sudaru sa stvarnošću, a zamisao "da se sam može dobiti rat i izgraditi mir, najviše uz dodatak Britanije u ime primata anglofonskih zemalja, pokazuje se umišljajem kojega Sjedinjene Države riskiraju platiti vrlo visokim cijenama, u strateškom smislu i u pogledu ljudskih života", ocjenjuje se u komentaru. Tako Ujedinjeni narodi ponovno postaju sugovornik kojem nema alternative, a od EU-a, "kojeg se okrivljavalo za plahost pa i geopolitičku podlost, sada se traže kontingenti za uspostavu mira u Iraku", piše Avvenire. "Bush je gladan saveznika. A ako će moći, želi do kraja ljeta riješiti sporove nastale unilateralnim ratom", piše list i napominje da se treba utvrditi želi li SAD jedan novi zapadni sporazum koji ne polazi od pretpostavke jednog globalnog i apsolutnog imperija, ili američka vanjska politika namjerava nastaviti uzimati u obzir samo saveznike koji će uvijek odobravati volju SAD-a. "Sada međutim, postoji dojam da se i u SAD-u i EU-u naslućuje opasnost produljenog suprotstavljanja između dva 'zapada'. Nepoznanica je osjeća li se Amerika dovoljno snažnom da na stranu stavi imperijalne ponose i shvati da je usamljenost boomerang, te je li Europa svjesna svog identiteta toliko da bi mogla prihvatiti izazov koji će ozbiljno izmjeriti njegovu čvrstoću", stoji u komentaru lista. The Sunday Telegraph/London - Uzaludni pokušaji uspostave demokracije u Iraku Londonski Sunday Telegraph u komentaru pod naslovom "Došlo je vrijeme da odemo iz Iraka" ocjenjuje da se pokušaj Sjedinjenih Država da uspostavi demokraciju u Iraku pokazao uzaludnim (po BBC-u). List piše kako okupacija Iraka košta 4 milijarde dolara tjedno, postrojbe koalicije pokušavaju da osigurati kakvu takvu sigurnost i stabilnost u toj zemlji, no životi se i dalje svakodnevno gube. "Međutim, za sada izgleda da nijedna značajna grupa u Iraku ne želi demokraciju koju Bushova administracija tako željno nastoji uspostaviti", zaključuje Sunday Telegraph (po BBC-u). BBC/London - Priprema nove rezolucije o Iraku Britanski predstavnik za Irak John Sawers čiji se mandat bliži kraju izjavio je da London i Washington razmišljaju da u UN-u predlože donošenje nove rezolucije "o stabilizaciji i obnovi Iraka", stoji u prilogu BBC-a. Nova bi rezolucija trebala stvoriti pravne temelje za sudjelovanje vojnika većeg broja zemalja u međunarodnim snagama u Iraku, prenosi postaja Sawersovu izjavu iz interviewa za Financial Times. Sawers kaže da bi se nakon usvajanja rezolucije Indija, Pakistan i Turska mogle odlučiti o upućivanju snage u Irak. Prošloga tjedna Kofi Annan izjavio je da mnoge zemlje žele da se prije slanja njihovih vojnika proširi mandat misije UN-a u Iraku, prenosi BBC. BBC-jev vanjskopolitički komentator primjećuje da će Bushova administracija vjerojatno pristati na veću ulogu UN-a u Iraku kako bi osigurala da što više zemalja sudjeluje u međunarodnim snagama. FT/London - Washington mora preispitati politiku u Iraku Gotovo četiri mjeseca nakon pada Bagdada okupacijske snage predvođene SAD-om još nisu uspostavile čvrst nadzor nad Irakom, a u Washingtonu počinju uviđati da to SAD ne može sam ostvariti, piše Financial Times u subotu. Poduzimaju se napori kako bi se koalicija nešto proširila manjim brojem vojnika iz Poljske i Španjolske, "no to još nije koalicija koja bi bila u stanju ovladati stanjem", piše list. "Okupacija se mora proširiti u istinsku mirovnu misiju i misiju izgradnje države, što znači da SAD mora ustupiti određenu vlast u Iraku Ujedinjenim narodima i dobiti novi mandat od Vijeća sigurnosti", stoji u članku. Uz to se ubrzo treba riješiti i pitanje unutarnjeg političkog legitimiteta, ocjenjuje list i ističe da bi skupština koju bi činili izabrani predstavnici 18 iračkih provincija bila most prema unutarnjim političkim snagama, i tako im "dala ulog u uspjehu tranzicije i bila određeno osiguranje da ona neće biti manipulirana vanjskim interesima". Tvrdnje međunarodnog upravitelja Bremera "da to nije moguće, jer primjerice nema glasačkih popisa, nisu uvjerljive. Dobitak legitimiteta i narodne potpore uvelike nadmašuje važnost davanja prednosti urednosti i nadzoru, nadzoru od kojeg je privremena koalicijska vlast, u svakom slučaju, vrlo daleko", zaključuje se u komentaru lista. (Hina) akoz