ZAGREB, 4. kolovoza (Hina) - Gotovo tijekom cijelih devedesetih godina političari SAD-a bavili su se obuzdavanjem zemlje koja se tada zvala Jugoslavija, a sada Zoran Živković, predsjednik vlade SCG-a, dolazi u Washington kako bi
stvorio "strateški savez" s Bushovom administracijom, te nudi i slanje vojske za pomoć američkim vojnicima u Iraku, piše Washington Post u ponedjeljak.
ZAGREB, 4. kolovoza (Hina) - Gotovo tijekom cijelih devedesetih
godina političari SAD-a bavili su se obuzdavanjem zemlje koja se
tada zvala Jugoslavija, a sada Zoran Živković, predsjednik vlade
SCG-a, dolazi u Washington kako bi stvorio "strateški savez" s
Bushovom administracijom, te nudi i slanje vojske za pomoć
američkim vojnicima u Iraku, piše Washington Post u
ponedjeljak.#L#
Tu ponudu ipak nije lako prihvatiti premda je Živković demokrat i
reformist, piše list i napominje da je ta zemlja još uvijek
gospodarski nesređena, te da je pogođena i djelovanjem zločinačkih
organizacija od kojih su neke povezane i s ekstremnim
nacionalistima i zločincima i iz ratova posljednjeg desetljeća.
"Ratko Mladić, vjeruju tužitelji suda za ratne zločine na Balkanu u
Hagu, još se uvijek u toj zemlji nalazi na slobodi. Živkovićevog
prethodnika ubili su kriminalci, a još nije jasno je li se vojska
mnogo preustrojila otkako je vodila ratove na Balkanu", stoji u
članku.
Predloženo partnerstvo moglo bi se lako odbaciti no Živković ne
predstavlja samo "povijesno problematični kut Europe, već i mnogo
veći nedovršeni posao zapada". Premda su NATO i EU poduzeli velika
proširenja još moraju riješiti pitanje desetak zemalja koji se
smatraju Europljanima, od dijelova bivše Jugoslavije, preko
Albanije do Armenije i Gruzije, te "divovske Ukrajine", te
Moldavije i Bjelorusije. Što učiniti s Ukrajinom koja se koleba
između demokracije i autokracije, te svrstavanja uz Moskvu i
Washington, s Turskom, koja je u NATO-u ali ne i u EU-u, ili Srbijom
"najčešćom početnom točkom europskih ratova u posljednjih 100
godina", pita list.
Srbija i Ukrajina, primjerice, mogle bi postati demokracije,
saveznice SAD-a i dio federalne Europe ili "pasti pod vrhovnu vlast
ruskog carstva u ponovnom usponu, mogle bi postati tampon-države,
dom trgovaca drogom i oružjem, terorističkih skupina i doživotnih
predsjednik", piše list. Bruce Jackson, bivši dužnosnik Pentagona
i zagovornik širenja NATO-a nastoji uvjeriti političare u
Bruxellesu i Washingtonu da se založe za prvu mogućnost, no njegova
strategija "nailazi na otpore u Parizu i dijelovima Bruxellesa,
koji bi radije zadržali Tursku izvan EU-a i isključili Ukrajinu i
Kavkaz iz zapada", no čini se da dobiva poticaj iz Bushove
administracije koja se "snažno zalaže za članstvo Turske u EU-u i
koja je prihvatila ponudu Ukrajine da pošalje vojnike u Irak unatoč
problematičnog dossiera predsjednika Leonida Kučme", ocjenjuje
list.
(Hina) akoz