DNEVNI PREGLED, PETAK 1. KOLOVOZA 2003.

ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - Regija/Europa ============= Sueddeutsche Zeitung/Muenchen - Nerealni zahtjevi jugoistočne Europe za skori pristup EU Jugoistočna Europa posljednjih je godina uvelike napredovala, ali zahtjevi za brzim pristupom EU nerealni su i kontraproduktivni, piše posebni koordinator Pakta o stabilnosti Erhard Busek u Sueddeutsche Zeitungu. Busek smatra da zemlje "koje se u žargonu EU-a nazivaju zapadnim Balkanom" nemaju razloga za nezadovoljstvo financijskom pomoći Unije, tim više što im je na sastanku na vrhu u Solunu signalizirano da su sljedeći na redu za učlanjenje u EU, "ukoliko to žele i mogu". Često spominjanje 2007. u Srbiji i Hrvatskoj kao godine pristupa Busek drži "napuhanim". Posebni koordinarod Pakta o stabilnosti smatra da EU nije zaboravio jugoistočnu Europu, ali drži da se te zemlje moraju osposobiti za članstvo, posebice na području gospodarstva, pravosuđa i državnog aparata. RDW/Koeln - Austrija traži u balkanskim zemljama buduće saveznike u EU U ulozi domaćina neformalnog summita zemalja jugoistočne Europe austrijska vlada ponovno demonstrira svoju povezanost s balkanskim zemljama naročito kada je u pitanju njihov pristup EU, konstatira Radio Deutsche Welle. Angažman Beča sasvim je razumljiv budući da bi sadašnji kandidati jednog dana mogli postati važni saveznici u Uniji, napominje postaja: "Svi mi od toga možemo imati koristi, veće gospodarsko blagostanje, više sigurnosti i naravno, više mira, a to je najvazniji cilj uopće", navodi DW riječi austrijskog kancelara Wolfganga Schuessela. Te riječi jasno otkrivaju utjecaj šefice austrijske diplomacije Benite Ferrero-Waldner, po čijim bi predodžbama jugoistočna Europa trebala postati područjem stabilnosti. Da bi se ostvario taj cilj, države poput Austrije, Slovenije ili Mađarske trebale bi ubuduće surađivati s državama jugoistočne Europe u okviru euroatlantskog partnerskog vijeca, predlaže austrijska ministrica vanjskih poslova. Iza njezine prilično složene zamisli krije se vjerojatno i spoznaja Austrije da je nekoliko balkanskih država na određenim područjima zabilježilo znatno veći napredak nego sam Beč: primjerice, Mađarska je već postala članicom NATO-a, kojem će se uskoro pridružiti i Slovenija Rumunjska i Bugarska. Na drugim je područjima Beč uspio premostiti razlike među balkanskim i zapadnoeuropskim državama, ističe DW, podsjetivši da austrijsko gospodarstvo sklapa unosne poslove s jugoistočnom Europom i uvelike profitira od rasta tamosnjih gospodarstava. Le Monde/Pariz - Suša i požari prijete mnogim dijelovima Europe Zbog dugotrajne suše, na mnogim područjima europskog kontinenta sve je manje vode za piće i sve su veće štete u poljodjelstvu, piše u "Le Mondeu" Benoit Hopquin. Neke zemlje govore o sušama kakvih još nije bilo u povijesti, a podaci se razlikuju od zemlje do zemlje, dodaje list i navodi da je za Srbiju ovo najgora suša u zadnjih stotinu godina, dok su njezini hrvatski susjedi sličnu sušu imali prije pedeset godina. Na raznim mjestima kontinenta izbijaju neobično jaki požari: u Portugalu sjeverno od Lisabona, Italiji, Hrvatskoj, gdje, kako piše list, vatrena stihija hara uzvisinama ponad Dubrovnika i Rijeke, i Rusiji, što bi moglo ubrzati eroziju tla, upozorava Hopquin. U mnogim su zemljama vlasti, zahvaljujući podzemnim izvorima koji su akumulirali vodu tijekom zime, podcjenjivale sušu koja se osjeća od sredine travnja i nisu se plašile obustava u isporuci vode, ali nedostatak vode za piće ipak se počinje osjećati u Hrvatskoj i u drugim podučjima Europe, kao što jugoistok Francuske, napominje list. Politika/Beograd - SCG brine smanjivanje humanitarne pomoći Donatorska konferencija za Srbiju i Crnu Goru bit će održana u listopadu ove godine u Beogradu ili Bruxellesu, piše beogradska Politika. Uvjet je, kako je na konferenciji za novinare naveo Goran Pitić, srpski ministar za ekonomske veze s inozemstvom, da se završe aktivnosti i usvoji Akcijski plan, pojednostave procedure za dobijanje kredita međunarodne zajednice, kompletiraju strategije za smanjenje siromaštva u Srbiji i Crnoj Gori, i finalizira idući plan sa MMF-om, prenosi list. Ministar Pitić tvrdi da će donacije stizati i iduće godine, iako neki ekonomski stručnjaci upozoravaju da će presahnuti, prenosi "Politika". "Ipak, po ocjeni Pitića, postoje neki blago zabrinjavajući trendovi kada je riječ o karakteru i strukturi sredstava", piše list i objašnjava kako se radi o smanjenju humanitarne pomoći. "Naravno, to govori i o boljem pozicioniranju naše zemlje u prihvaćanju više razvojne pomoći, ali smatra se da su nas precijenili i da je potrebna dodatna potpora u raznim programima humanitarnog karaktera, tumači ministar Pitić. Također je u ukupnim donacijama smanjen udio bespovratne pomoći u odnosu na koncesijske kredite, što je nakon upozorenja naišlo na razumijevanje međunarodne zajednice, piše "Politika", navodeći procjene da će krajem ove godine odnos "poklona" i "mekih kredita", iznositi 25 prema 75 posto. Dnevni Avaz/Sarajevo - SCG ne želi biti obilježen zbog Ratka Mladića Zoran Živković, predsjednik Vlade Srbije, kaže u razgovoru za sarajevski Dnevni Avaz da će Ratko Mladić biti uhićen i isporučen u Haag "kada bude lociran". Jasno je da postoje dva moguća razloga zbog kojih Mladić nije uhićen, tumači srpski premijer: "Prvi - da on nije na našem teritoriju, i drugi - da se tako dobro krije da ga ne možemo pronaći. Izručenje Ratka Mladića nije političko pitanje. Onog trenutka kad bude lociran, bit će uhićen i isporučen Haagu. Tehničko je pitanje naći ga, a prije toga je pitanje da je na našem teritoriju", kaže Živković. O tome opterećuje li pitanje Mladića odnose Srbije i BiH, odnosno Srbije i međunarodne zajednice, Živković je za Dnevni avaz rekao: "Razumijem želju i vlasti i građana BiH da i Ratko Mladić bude u Haagu. Ali, vjerujte da je to i moja, odnosno i naša želja. Mi ne želimo da zbog pojedinaca koji su vršili ratne zločine ili koji su osumnjičeni za to, kao država i narod budemo obilježeni kao netko tko radi probleme". RFE/Prag - SPC ne može određivati međudržavne odnose "Ne može crkva kvariti naše državne odnose. Neka ona ratuje s makedonskom crkvom koliko god hoće, neka rješava to pitanje kako god hoće, ali ne mogu nama nametati rješenja s kim ćemo se sresti i gdje ćemo se sresti", komentira za Radio Free Europe predsjednik skupštine SCG Dragoljub Mićunović odbijanje SPC-a da primi goste u manastiru Prohor Pčinjski. Čelnici Srbije i Crne Gore i Makedonije namjeravaju prisustvovati obilježavanju makedonskog nacionalnog praznika Ilindena u manastiru Prohor Pčinjski usprkos otporu Srpske pravoslavne crkve, navodi RFE. Kako je cijeli problem nastao zbog zabrana pojedinim svećenicima iz SPC-a da uđu u Makedoniju, Mićunović kaže: "Ono što je loše jest što se ta crkva u Makedoniji odjednom tretira kao državna crkva, pa su valjda crkveni problemi postali državni problemi. Onda je makedonska crkva usmjerila pritisak na vlasti da zabranjuju dolazak pravoslavnih svećenika iz Srbije u Makedoniju, što je skandal. To je povreda elementarnih ljudskih prava. Međutim, to ne daje pravo našoj crkvi da tako rezolutno izjavljuje kome hoće ili neće dozvoliti pristup u zemlju", kaže Mićunović za RFE. The Times/London - Presuda Stakiću pomaže Miloševiću Presuda ICTY-a kojom je bosanski Srbin Milomir Stakić osuđen na doživotni zatvor za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti, ali ne i za genocid, odrazit će se i na suđenje Miloševiću, piše "The Times" (po BBC-ju). Presuda će potkopati tvrdnje tužitelja da je u Bosni i Hercegovini provođen genocid od samog početka rata, odnosno već od 1992. godine, ocjenjuje list. Iako bivši jugoslavenski predsjednik i dalje može biti osuđen za genocid u Srebrenici, 1995. godine, sada se, piše "The Times", "realno" može nadati da se ta optužba neće odnositi i na druge navodne zločine počinjene u ratovima na području bivše Jugoslavije. Presuda Stakiću ukazala je na teškoće pri podizanju optužnica za genocid protiv osumnjičenih osoba budući da tužitelj mora dokazati namjeru da se djelomično ili u potpunosti uništi određena nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa, objašnjava The Times, prenoseći ocjenu pravnih stručnjaka "da je bez postojanja pismenog naloga, odnosno odgovarajućih izjava svjedoka, teško dokazati postojanje takve namjere". Oslobođenje/Sarajevo - Hoće li se gradnjom koridora Vc prati prljavi novac? Sarajevsko "Oslobođenje" ocjenjuje da se ne treba čuditi bude li auto-cesta Vc financirana iz crnih fondova bošnjačke političke elite iz razdoblja rata. Dio tih fondova pokazao se nedodirljivim za lokalno sudstvo, napominje sarajevski list, podsjećajući da je BiH po izjavi Alije Izetbegovića dobila tijekom rata 10 milijardi maraka pomoći a "uvid u dotok i raspodjelu tog novca imao je uzak broj ljudi, pet-šest njih najviše", dodaje "Oslobođenje". Kasno je za kontrolu ratnih prihoda legalne vlasti BiH - preostaje tek mogućnost pretpostavki, uključujući i onu da je dio novca sačuvan pod stranačkom i privatnom kontrolom, ističe list. "Ako takav novac postoji, a postoji bar novac od provizija koje su domaći ljudi dobivali osiguravajući donacije, on se promeće. Sad se pojavila pretpostavka da će dijelom biti plasiran u auto-cestu, pod firmom Bosmala", domeće "Oslobođenje". "Ne bi, dakle, trebalo gajiti iluzije da se dio pretpostavljene ratne 'uštede' ne može pojaviti kao investicija u Bosnu i Hercegovinu, ako se to njenim vlasnicima bude isplatilo. Ne bi, također, trebalo gajiti iluzije da će prljavi novac zaobići Bosnu i Hercegovinu, niti da će ova zemlja imati mogućnost da ga prepozna", ističe list. Već dvadesetak godina svjetski tokovi kapitala su izvan nacionalne i internacionalne kontrole. Ukupno je svaki peti dolar, euro ili funta jednom "opran", napominje "Oslobođenje": "Vjerojatno ni BiH neće ostati neki izuzetak, da nas ta nevolja zaobilazi", zaključuje list. Die Welt/Berlin - Turska kreće pravim smjerom "Bolesnik s Bospora liječi samoga sebe", piše berlinski Die Welt u petak. Njegov je lijek jednostavan: reforme koje je prepisala Europska unija, strogo po kriterijima iz Kopenhagena, piše list i ističe da je lijek ponekad i gorak. U Turskoj je pokrenuta strukturna reforma koja nalikuje revoluciji jer se Erdoganova vlada istodobno latila nekoliko tabu tema, reformirajući ih u skladu sa zahtjevima EU-a. Nakon Drugog svjetskog rata vojska je u Turskoj izvela tri državna udara, određujući smjernice unutarnje i vanjske politike ali sada su joj postavljene granice, ističe Die Welt. EU će sljedeće godine, nakon objave izvješća o Turskoj, opravdano postaviti pitanje kako stvari izgledaju u praksi i Ankaru čeka još puno posla. No, smjer kojim je krenula ispravan je, zaključuje Die Welt. Der Standard/Beč - Turska oluja pred europskim vratima Tempo kojim konzervativna turska vlada pod vodstvom premijera Tayyipa Erdoganom juriša u smjeru Europske unije uistinu je dojmljiv, piše bečki Der Standard. Erdogan i njegova vlada proveli su više reforma nego svi njihovi prethodnici u proteklih 30 godina, piše list i naglašava da je Erdogan čak uspio politički razvlastiti svoju vojsku koja je kroz Nacionalno vijeće sigurnosti formirala "vladinu vladu". Najviše čudi što su generali pristali na to smanjenje utjecaja pa se čini da je doba državnih udara na Bosporu konačno prošlo, piše Der Standard. Ironična je pojedinost da su se u ulozi demokratskih prvoboraca iskazali upravo umjereni islamisti dok su se tradicionalno laicistički orijentirani generali dugo igrali tek ulogu kočničara, upozorava list, zaključujući da "Turska zasad odlično ispunjava zadaće EU-a"". Tako će sljedeća godina biti velika kušnja za Bruxelles jer će morati odlučiti ispunjava li Ankara uvjete za početak razgovora o pristupu, dodaje Der Standard. Financial Times/London - EU trijumfira u Turskoj Odluka turskog parlamenta o usvajanju zakona koji će ograničiti utjecaj vojske na politiku predstavlja veliku prekretnicu u političkom razvoju Turske, konstatira Financial Times. Taj će potez skratiti put Turske u Europsku uniju, signalizirajući istodobno da karizmatični, popularni premijer Recep Tayyip Erdogan nije puka marioneta već diktira zbivanja na turskoj političkoj pozornici, ističe londonski list. Uspije li Erdogan zaista smanjiti izvršne ovlasti Nacionalnog vijeća sigurnosti u kojem vojska igra dominantnu ulogu, bit će to istinska baršunasta revolucija, napominje Financial Times. Iako su vladajuća stranka AKP i vojska još uvijek sumnjičavi jedni prema drugima, EU je njihov zajednički strateški prioritet a najbolja Erdoganova zaštita od generala upravo su demokratska pravila EU-a. Vojno zapovjedništvo ne može si priuštiti blokadu približavanja Turske EU pa se može govoriti o trijumfu "blagog" utjecaja EU-a na vlastitu periferiju, zaključuje list. Sueddeutsche Zeitung/Muenchen - Turska kuca na europska vrata Turska se ponovno odvažila za krupan politički korak na putu prema Zapadu, komentira Sueddeutsche Zeitung najnoviji paket reformi, usvojen u turskom parlamentu. Vojska bi tom reformom trebala izgubiti status "najviše kaste nad civilnom politikom", što predstavlja veliki potres u turskom državnom ustroju, upozorava SZ. Tako se Ankara približava EU pa mnogi se Europljani počinju pribojavati uspjeha vlastite politike. Naime, godinama su šefovi država i vlada članica EU-a obećavali Ankari da će joj reforme usmjerene na modernizaciju politike i privrede otvoriti vrata Zapada. Istodobno je pitanje zrelosti EU-a za integraciju Turske spadalo među europske tabue, napominje muenchenski list. Sada Europa više ne može i ne smije izbjegavatu tu temu jer će odnos prema težnji Ankare presudno utjecati i na pitanje hoće li EU jednog dana definirati svoje granice ili će bujati sve dok ne dosegne Kavkaz i Bliski istok, zaključuje SZ. Tema dana: Američko-europski odnosi =================================== IHT - Europa očekuje poboljšanje prilika u privredi Zahuktavanje američke privrede moglo bi ubrzati oporavak u Europi, piše International Herald Tribune. "Sam je ciklus još uvijek u početnoj fazi ali moguće je da je zaista riječ o početku oporavka", prenosi IHT riječi Gernota Nerba, ekonomista u IFO-u, njemačkom istraživačkom institutu, koji je upravo revidirao svoju prognozu gospodarskog rasta u Njemačkoj sljedeće godine s 1,5 na 1,7 posto, ističe list. IFO dijelom temelji svoju reviziju na ranijem izvješću koje je pokazalo da šefovi njemačkih tvrtki pouzdanije očekuju veći gospodarski rast te da će za nekoliko mjeseci ponovno biti spremni ulagati i zapošljavati radnike. Takvo je raspoloženje potaknuo njemački kancelar Gerhard Schroeder svojim nastojanjima da sreže troškove za zdravstveni sustav i da olakša tvrtkama zapošljavanje i otpuštanje radnika, tumači IHT. Istodobno OECD upozorava da je perspektiva gospodarskog rasta u euro-zoni "prigušena" te da bez strukturnih reformi to područje vjerojatno neće ostvariti svoj cilj stjecanja statusa najkonkurentnijeg privrednog sustava u svijetu. Iako ponašanje potrošača i mišljenje nekih privrednika sugeriraju pouzdano očekivanje većeg gospodarskog rasta, analitičari upozoravaju da je još uvijek prerano za objavu završetka nepovoljnog razdoblja, napominje IHT. Le Figaro/Pariz - Francuska privreda polaže nade u gospodarski oporavak SAD-a Francusko gospodarstvo prolazi kroz neugodno radzbolje ali oporavak koji se nazire u Sjedinjenim Državama daje nadu da ti "zračni vrtlozi" neće trajati dugo, piše u uvodniku "Le Figaroa" Stephane Marchand. Brojke koje je jučer objavio INSEE (Državni institut za statistiku i istraživanje) svjedoče da je nezaposlenost u Francuskoj u lipnju naglo porasla dok je istodobno rast na drugoj obali Atlantika u drugom tromjesečju puno snažniji nego što se predviđalo, ističe list. Smanjenje radne snage u industriji je odgovor poslodavaca na sve veće troškove proizvodnje u velikoj svjetskoj utrci, podsjeća list, izražavajući nadu da uslužni sektor koji sam drži zapošljavanje u Francuskoj, neće učiniti isto jer bi u tom slučaju granica od 10 posto nezaposlenih mogla biti prekoračeba početkom 2004. Da bi privukla najveće stručnjake, Francuska mora nastaviti sa smanjenjem poreza na dohodak, a premijer mora nastaviti s provedbom reforma i ne smije popustiti pod pritiskom konjunkture ni dovesti u pitanje korjeniti preustroj francuskog gospodarstva, upozorava list. Le Monde/Pariz - SAD neće pristati na europskog suparnika Američki su čelnici očito svjesni da je nagodba sa "starim Europljanima" o Iraku moguća samo na temelju nove rezolucije UN-a koja će toj organizaciji dati veće ovlasti, analizira za "Le Monde" Thierry de Montbrial. Za razliku od Londona, Njemačka ne pristaje uz Washington, ali ni uz "snažnu Europu" kakvu zagovara Pariz, a definira se svojim suparništvom s SAD-om, podsjeća autor. Ustvari, samo Velika Britanija i Francuska imaju u ovom času svoje predodžbe o Europi koje se više razlikuju u teoriji negoli u svakodnevnom životu, gdje najčešće prevladava pragmatizam, ocjenjuje De Montbrial. Ubuduće, s Georgeom W. Bushom ili bez njega, možemo očekivati izniman oprez Washingtona koji se neće protiviti nastavku europske integracije na britanski način, ali će otvoreno sprječavati svaki korak koji bi od Europe, a napose od njezina sigurnosno-obrambenog identiteta, na koncu mogao načiniti američkog suparnika, dodaje autor. Le Monde Diplomatique/Pariz - EU surađuje u potpunom nadzoru SAD-a nad pojedincem Oni koji ovo ljeto kane putovati u Sjedinjene Države moraju znati da na temelju ugovora između Europskog povjerenstva i američkih saveznih vlasti zrakoplovne tvrtke mogu, bez dopuštenja, američkim carinicima otkriti njihove osobne podatke, piše u uvodniku "Le Mondea Diplomatiquea" za kolovoz Ignacio Ramonet. Ti će se podaci unositi u uređaj pod nazivom CAPPS (Computer Assisted Passenger Prescreening) koji će provjerom identiteta svakog putnika i usporedbom s podacima policijskih služba, State Departmenta, ministarstva pravosuđa i banaka, utvrditi pogubnost svakog putnika i označiti ga nekom bojom: neškodljive zelenom, sumnjive žutom, a one kojima će biti zabranjen ulazak u zrakoplov crvenom, piše uvodničar. No "najluđi" od svih projekata nezakonitog uhođenja priprema Pentagon pod nazivom Total Information Awareness (TIA) koji se sastoji u prikupljanju u prosjeku četrdesetak stranica s podacima o svakom od šest milijarda stanovnika na Zemlji i u njihovoj obradi pomoću superračunala, napominje list. Tema dana: Status Carle del Ponte ================================= Die Tageszeitung/Berlin - Carla del Ponte gubi slučaj Ruande "Čini se da su dani Carle Del Ponte na dužnosti glavne tužiteljice suda UN-a za genocid u Runadi, odbrojeni", piše berlinski Die Tageszeitung. Odluka još nije konačna, ali prema nekim izvješćima i UN-ov glavni tajnik Anan drži da će nakon isteka četverogodišnjeg mandata Del Ponte ostati nadležna samo za ICTY ali ne više i za sud za Ruandu. Anan je izjavio da su, budući da se njihov mandat bliži kraju, oba suda zamoljena da razviju strategiju svog rada i da bi mogla biti potrebna dva tužitelja", prenosi list. Glasnogovornica Carle Del Ponte Florence Hartmann naglasila je pak da je važno da oba suda imaju jednog tužitelja, izvješćuje list i dodaje da između tužiteljice Del Ponte i vlade Ruande ima mnogo problema. No, kritike ne dolaze samo iz Ruande, jer je sud od svog osnivanja "progutao 500 milijuna dolara a donio samo devet presuda, od kojih jednu oslobađajuću", ističe TAZ. UN-u je već neko vrijeme jasno da će sud za nekoliko godina, vjerojatno 2005. završiti svoj rad te da će preostali procesi biti preseljeni u Ruandu. S obzirom na sve što se dosad događalo, tako je nešto teško zamisliti s Carlom del Ponte u ulozi glavne tužiteljice, napominje berlinski list. (Hina) gple il