ZAGREB, 31. srpnja (Hina) - "Pogled u Bosnu", zbornik radova o djelovanju bosanskih franjevaca vezanom za suvremenu sakralnu umjetnost, pojavio se iz tiska u izdanju zagrebačke Udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije u
Visokom.
ZAGREB, 31. srpnja (Hina) - "Pogled u Bosnu", zbornik radova o
djelovanju bosanskih franjevaca vezanom za suvremenu sakralnu
umjetnost, pojavio se iz tiska u izdanju zagrebačke Udruge đaka
Franjevačke klasične gimnazije u Visokom.#L#
Zbornik donosi deset estetičnih, kulturno-povijesnih,
religijskih i jezično-teorijskih tekstova. Oni su podneseni na
znanstvenom skupu krajem lipnja prošle godine u Zagrebu,
posvećenom 70. obljetnici Vjeke Jarka, uime njegova prinosa
sakralnoj umjetnosti BiH.
Bosna i Hercegovina se stoljećima krčmi, ali stalno traje. Sve je to
teško do kraja objasniti; možda je baš kultura razlog i smisao
njezina postojanja i održanja, kazao je predsjednik udruge Nikola
Žilić.
Središnji tekst Marka Karamatića (9.-70. stranice) sadrži
povijesno-umjetnički opis Bosne Srebrene, posebno razvoj likovne
riznice u drugoj polovici 20. stoljeća. Također, opisuje
umjetničke aspekte dvadesetak značajnijih crkava i njihova
umjetničkog blaga, te opise 15 vodećih umjetničkih zbirki.
Karamatić izrađuje popise sakralnoumjetničkih radova 97 umjetnika
od kojih su najduži oni Josipa Biffela (1933.), Vladimira
Blažanovića (1953.), Iva Dulčića (1916.-1975.), Zdenka Grgića
(1927.), Gabrijela Jurkića (1886.-1974.), Ljube Laha (1930.),
Josipa Marinovića (1937.), Đure Sedera (1927.), Ante Starčevića
(1933.) i Slavka Šohoja (1908.-2003.).
"Za Bosnu i bosanske katolike Hrvate likovna umjetnost zadnjih
nekoliko desetljeća jest činjenica od povijesne važnosti, a unutar
cijele Crkve na hrvatskom govornom području bez usporedbe", kaže
Karamatić. U Bosni Srebrenoj stanište su našle tisuće umjetničkih
djela od kojih neka pripadaju vrhuncu moderne religiozne i sakralne
umjetnosti, dodaje.
Karamatić napominje da su brojna djela nestala u zadnjem ratu,
najviše u sustavno miniranim sjevernobosanskim crkvama, i u
velikoj pljački više od 400 djela na Franjevačkoj teologiji u
Sarajevu.
Usprkos svemu, franjevci su po završetku rata nastavili s likovnim
ukrašavanjem crkava i proširivanjem zbirki, jer je umjetnost
posebni znak živosti franjevačkog duha, zaključuje Marko Karamatić
u vodećem tekstu zbornika "Pogled u Bosnu".
(Hina) iluc so