LJUBLJANA, 31. srpnja (Hina)- Josip Broz Tito je, čini se, 1969. bio spreman upotrijebiti vojsku kako bi u Sloveniji spriječio "eskalaciju nacionalizma" u vezi s takozvanom "cestovnom aferom" oko raspodjele saveznih sredstava za
gradnju cesta, koja je u Ljubljani izazvala i raskol između konzervativaca i liberala u partijskom vodstvu.
LJUBLJANA, 31. srpnja (Hina)- Josip Broz Tito je, čini se, 1969. bio
spreman upotrijebiti vojsku kako bi u Sloveniji spriječio
"eskalaciju nacionalizma" u vezi s takozvanom "cestovnom aferom"
oko raspodjele saveznih sredstava za gradnju cesta, koja je u
Ljubljani izazvala i raskol između konzervativaca i liberala u
partijskom vodstvu. #L#
Takvu je tezu, podsjećajući na obljetnicu najpoznatije slovenske
političke afere iz razdoblja socijalizma i Jugoslavije, u četvrtak
objavilo ljubljansko "Delo", koje iznosi do sada nepoznate
pojedinosti.
Slovenska vlada na čijem je čelu bio Stane Kavčič 31. srpnja 1969.
kritizirala je odluku savezne vlade - koju je ironijom sudbine
vodio Mitja Ribičič - da s liste saveznih prioriteta briše gradnju
dvije autoceste - Hoče-Levec i Postojna-Razdrto, a slovenska je
javnost podržala tezu o slabom gospodarskom položaju Slovenije u
Jugoslaviji.
Podijelilo se i slovensko partijsko vodstvo, pa su na jednoj strani
bili konzervativci Edvard Kardelj i Sergej Kraigher, a na drugoj
liberali Stane Kavčič i tada mladi Milan Kučan.
Konzervativci su sazvali sastanak jugoslavenkog partijskog
vodstva na čelu s Titom, a cestovna je afera nazvana
nacionalističkim pokušajem rušenja države.
Na sjednici održanoj 16. kolovoza iste godine, navodi "Delo", Tito
je bio "spreman intervenirati i silom kako bi se stvari dovele u
red".
Stvari se ipak nisu uzele tako dramatičan obrt, jer je sve završili
ostavkom Kavčiča.
On je u ranim osamdesetim godinama postao svojevrsnim simbolom nove
generacije slovenskih partijskih liberala, a tadašnji novi
politički aktivisti Janez Janša i Igor Bavčar objavili su i tajni
Kavčičev dnevnik u kojemu je kritizirao konzervativce i
jugoslavensko vodstvo.
Janša je međutim kasnije u svojim memoarima napisao da je
objavljivanje Kavčičevih memoara s njim i Bavčarem kao
priređivačima bila lukava namještaljka kojom se Milan Kučan tada
riješio još uvijek utjecajnog Franca Popita jer ga je Kavčič u
svojim zapisima prikazao kao vrlo negativnu osobu.
U slovenskoj političkoj mitologiji Kavčič se drži jednom od osoba
koje su svojim sposobnostima i reformističkim nastojanjima
pokušavali ostvariti ravnopravnost Slovenije u SFRJ i uvesti
tržišno gospodarstvo umjesto tadašnje dogovorne jugo-ekonomije.
(Hina) fl rb