ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - U prvoj polovici ove godine na javnim dražbama na Varaždinskoj burzi za dionice iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), Državne agencije za sanaciju banaka (DAB) i Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje (HZMO) ostvaren promet veći od 178,8 milijuna 'Prava', čime je već sada dostignuto 83 posto ukupnog prometa u prošloj godini.
ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - U prvoj polovici ove godine na javnim
dražbama na Varaždinskoj burzi za dionice iz portfelja Hrvatskog
fonda za privatizaciju (HFP), Državne agencije za sanaciju banaka
(DAB) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) ostvaren
promet veći od 178,8 milijuna 'Prava', čime je već sada dostignuto
83 posto ukupnog prometa u prošloj godini.#L#
Uz rast prometa, bilježi se i konstantno povećanje broja prodanih
udjela - sa 68 udjela 2000. godine na 267 udjela u prvoj polovice ove
godine, kao i sve veći interes kupaca, kazala je direktorica
Varaždinske burze Melita Marčeta Racanović na današnjoj
zajedničkoj konferenciji za novinare Burze i HFP-a.
Od kada je javna dražba odabrana kao model za rješavanje dugovanja
države prema građevinarima za izvedene radove na kapitalnim
objektima, odnosno od listopada 2000., na Varaždinskoj je burzi
prodano 829 udjela, ukupne vrijednosti veće od 753,8 milijuna
'Prava', naglasio je zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir
Starčević.
Dodao je kako država na ime kapitalnih izdataka duguje još oko 158,6
milijuna Prava, što znači da HFP mora osigurati dionica u
nominalnoj vrijednosti 650 milijuna kuna. Naime, odlukom Vlade
cijena Prava iznosi 25 posto od nominalne cijene, odnosno za
primjerice 100 kuna Prava mogu se kupiti udjeli u vrijednosti 400
kuna.
Cijena Prava od 2000. do danas je gotovo udvostručena, dosezala je i
cijenu od 40 posto nominale, pa u tom je omjeru smanjena i
vrijednost dionica koje je HFP morao prodati na dražbama. Utjecaja
na to imala je i sve veća kvaliteta na dražbama ponuđenog portfelja,
pa su tako cijene na dražbama 'skakale' i iznad 50 posto nominale,
kazao je Starčević.
Prodaja državnog portfelja na ovakav način maksimalizirala je
cijenu za prodavatelja, kazala je Racanović, navodeći primjer
dionica Belišća kojima je cijena na dražbama uglavnom premašivala
trenutnu tržišnu cijenu, te Leda čijih je 0,01 posto vlasničkog
udjela na dražbi prodano po 13 puta većoj cijeni od ponuđene.
Pitanje neprodaje likvidnih dionica na dražbama, aktualizirano
nedavnom najavom pa povlačenjem dionica Podravke, i Racanović i
Starčević drže neopravdanim, budući smatraju kako se i za te
dionice mogla postići veća cijena od tržišne, posebno uzme li se u
obzir njen pad unazad nekoliko dana.
(Hina) rub ds