ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Za održanje domaće mljekarske industrije potrebno je osnovati posebne uprave - stočarstva i mljekarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, izraditi nacionalnu bilancu potreba poljoprivrednih proizvoda,
dozvoliti uvoz steonih junica iz EU, definirati zemljišnu politiku, te donijeti program građenja mliječnih farmi.
ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Za održanje domaće mljekarske
industrije potrebno je osnovati posebne uprave - stočarstva i
mljekarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, izraditi nacionalnu
bilancu potreba poljoprivrednih proizvoda, dozvoliti uvoz steonih
junica iz EU, definirati zemljišnu politiku, te donijeti program
građenja mliječnih farmi. #L#
Prijedlozi su to sa današnjeg sastanka o stanju u mljekarstvu
Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo
Hrvatske gospodarske komore (HGK) koji će se uputiti u rujnu
ministarstvima financija, poljoprivrede i gospodarstva te
Hrvatskom zadružnom savezu.
Predsjednik tog sektora Dubravko Mikulić istaknuo je da Hrvatska
vlastitom proizvodnjom mlijeka zadovoljava 80 posto godišnje
potrošnje, ali da je zbog deficita mlijeka i specifičnih troškova
nabave mlijeka domaća mljekarska industrija u nepovoljnijem
položaju prema mljekarama razvijenih zemalja. Dodao je da je
postojeća zemljišna politika najveći ograničavajući faktor
razvoja govedarstva, navodeći podatke da se od 1990. do danas broj
goveda smanjio s 830 tisuća na 444 tisuće grla.
Naglasio je da proizvodni kapaciteti u govedarstvu usitnjeni, te da
se proizvodnjom mlijeka bavi veliki broj malih gospodarstava koji
godišnje proizvedu 6.000 litara mlijeka po domaćinstvu, za razliku
od 133 tisuće litara po farmi godišnje u EU.
U EU se od jedne krave na tržištu proda 5,6 tisuća litara mlijeka, a
u hrvatskoj godišnje svega 1,6 tisuća litara mlijeka, no potrošnja
mlijeka je dvostruko manja od EU, kazao je, dodajući da se u
Hrvatskoj proizvede samo 30 posto mlijeka prema kriterijima
kvalitete prema međunarodnim standardima.
U procesu pridruživanja i stabilizacije EU Hrvatska bi trebala
razvijati proizvodnju mlijeka kako bi osigurala proizvodnu
mliječnu kotu od 1,1 milijardu litara godišnje, kazao je Mikulić,
ocjenjujući da bi se to moglo postići kroz deset godina uz godišnju
stopu rasta proizvodnje od šest posto.
Član uprave Lure Boris Teški kazao je da u Hrvatskoj ne postoje
realne mjere za dostizanje proizvodnje mlijeka od 1,1 milijardu
litara godišnje, a upozorio je na kvalitetu proizvođača mlijeka.
Dekanica zagrebačkog Agronomskog fakulteta Jasmina Lukač-
Havranek kazala je da je krajnji trenutak za uvoz steonih visoko
mliječnih junica ako se želi razvijati mljekarstvo, jer "ozbiljni
proizvođači žele povećati svoj stočni fond, a ne mogu zbog
zabrane".
Lani je povećana razina industrijske prerade mlijeka i mliječnih
proizvoda u odnosu na 2000. za 11 posto s 447,6 tisuća tona na 496,5
tisuća tona. Godišnja proizvodnja mlijeka u zadnjih se desetak
godina održava na razini 600 milijuna litara, dok je 1990. bila 900
milijuna litara.
(Hina) nz ds