DNEVNI PREGLED, SRIJEDA, 23. 07. 2003.

ZAGREB, 23. srpnja (Hina) - Hrvatska ======== BBC/London - Najave mogućeg datuma pristupa EU dio su hrvatske predizborne kampanje Pitanje godine pristupa Hrvatske Europskoj uniji najpopularnije je pitanje u povijesti hrvatskog novinarstva, piše BBC. O datumu priključenja Hrvatske EU-u ne može se pak govoriti bez realnih i stručnih procjena mogućnosti hrvatskog približavanja koje - čini se - zasad nisu napravljene, upozorava BBC. Kada uopće raspravljaju o zapadnom Balkanu, europski dužnosnici u prvom redu smišljaju nove načine borbe protiv organiziranog kriminala i nadaju se uspjehu tamošnjih mirovnih misija. Neprekidno licitiranje datumima pridruženja za potrebe unutrašnje politike balkanskih zemalja pomalo ih i iritira, ističe BBC. Ne treba zaboraviti ni da pojedine članice nisu oduševljene širenjem EU-a koje će "'progutati' znatni dio kolača strukturne pomoći Bruxellesa", podsjeća radio-postaja. Zato najave mogućeg datuma pristupa Hrvatske EU treba promatrati u kontekstu predizborne kampanje "u kojoj Vlada želi kapitalizirati sve 'žrtve' koje je morala podnijeti kako bi Hrvatsku dovela pred vrata kandidature", drži BBC. "Hrvatska će status kandidata najvjerojatnije dobiti krajem 2004., nakon čega počinju pregovori o proširenju. Oni su, na primjeru kandidata prvog kruga, obično trajali četiri do pet godina. Kada je riječ o datumu proširenja, mislim da i sami možete riješiti ovu jednostavnu računicu", kazala je za BBC glasnogovornica povjerenika EU-a za vanjsku politiku Chrisa Pattena Emma Udwin. RFE/Prag - Stanarsko pravo ostaje kamen smutnje u procesu povratka Tijekom posjeta Bosni i Hercegovini hrvatski premijer Ivica Račan pozvao je sve izbjeglice da se vrate u Hrvatsku, što je izazvalo "pravu buru negodovanja među izbjeglim Srbima", tvrdi RFE. Petar Džodan, predsjednik udruženja Srba izbjeglih iz Hrvatske, ističe da je riječ o manipulaciji izbjeglicama iz Hrvatske, za što po njemu nije kriv samo hrvatski premijer "nego u prvom redu međunarodna zajednica koja nije dosljedna u provedbi Daytonskog sporazuma", ističe Džodan. Najveći problem Srba iz Hrvatske i dalje je gubitak stanarskog prava, ističe RFE. Nakon posjete hrvatskog premijera Račana Sarajevu, Helsinški odbor za ljudska prava RS-a uputio je javni prosvjed, tražeći od vlasti BiH da zauzmu čvršću poziciju radi konačnog rješavanja izgubljenih stanarskih prava u Hrvatskoj, napominje radio-postaja. Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a ističe da je izjava hrvatskog premijera Ivice Račana "suprotna međunarodnim standardima", koja su primijenjena i u BiH i u regiji te koja poistovjećuju stanarsko pravo s pravom na privatnu imovinu. Tu otvaramo pitanje stava međunarodne zajednice prema Hrvatskoj i mislimo da je neprihvatljivo da bilo tko iz međunarodne zajednice tolerira takvo ponašanje Hrvatske", dodaje Todorović. Zagrebački odvjetnik Anto Nobilo smatra pak pozitivnom navedenu izjavu hrvatskog premijera, napominjući da je "nadoknada izgubljenih stanarskih prava sada jedini mogući izlaz iz postojeće situacije". Inzistiranje na povratu stanarskih prava na nekadašnje stanove više nije razumno "jer je prošlo dosta godina" i ljudi su ih otkupili, prodali trećim osobama", tumači Nobilo, zaključujući u izjavio za RFE da je jedino rješenje "da hrvatska država izgradi nove stanove". Dnevni Avaz/Sarajevo - BiH mora sudjelovati u rješavanju problema povratka u RH Razgovori bh. ministra za ljudska prava i izbjeglice Mirsada Kebe sa čelnicima Vlade Hrvatske u Zagrebu trebali bi otvoriti novo poglavlje u procesu povratka izbjeglica u regiji, utvrđuje sarajevski Dnevni Avaz. U žarištu razgovora o povratku Srba u Hrvatsku i Hrvata u BiH bit će banjalučka regija "gdje je proces povrata imovine dvadesetak posto manji od državnog prosjeka" u BiH, ističe sarajevski dnevnik, obrazlažući navedene podatke činjenicom da u tom dijelu BiH boravi najviše hrvatskih Srba, koji se iz raznih razloga ne mogu vratiti u svoje predratne domove. Njihov ostanak u BiH automatski zaustavlja i povratak Bošnjaka i Hrvata u RS, dodaje sarajevski list. S druge strane, pritisci međunarodne zajednice na Hrvatsku, koja je ukidanjem stanarskog prava izravno onemogućila povratak stanova izbjeglim Srbima, prisilili su Zagreb da utvrdi mogućnosti nadoknade imovine, tumači Dnevni Avaz. Jedno od mogućih rješenja jest izgradnja stanova u Hrvatskoj za izbjegle Srbe, za što je izravno zainteresirana i BiH "jer će se tako napokon deblokirati i ovaj segment povratka u Bosnu i Hercegovinu", tumači list, dodajući da Sarajevo mora imati "aktivnu ulogu u svakom od mogućih rješenja ovog pitanja koje predloži hrvatska vlada". Regija/Europa ============= Oslobođenje/Sarajevo - Vrijeme je da Srbija pogleda u oči istini o ratnim zločinima Srbija je ipak odlučila progovoriti o ratnim zločinima, komentira sarajevsko "Oslobođenje" imenovanje Vladimira Vukčevića srpskim tužiteljem za ratne zločine. Djelotvornost i pravi smisao tužitelja i Posebnog suda za ratne zločine bit će opravdani tek kad se i ako pred njima nađu zločinci s imenom i prezimenom, "vinovnici zla na ovim prostorima, inspiratori krvavoga sna o velikoj Srbiji", nastavlja sarajevski dnevnik. Pretvore li se tužitelj i Posebni sud u suprotnost ICTY-ju i nađu li se pred njima samo oni koji su počinili ratni zločin nad Srbima, "sve počinje iz početka. Teorije i priče o tome tko je sve počeo i tko je kriv. Vrijeme je da Srbija pogleda istini u oči. I da prizna da je zločin počinjen u ime naroda ipak samo zločin", zaključuje list. Oslobođenje/Sarajevo - Sarajevo je donijelo ispravnu odluku u slučaju auto-ceste Borba za posao stoljeća u Bosni i Hercegovini - gradnju koridora Vc - pokazat će ide li BiH u pravom smjeru izgradnje države i jesu li bh. vlasti sposobne za takav povijesni poduhvat, piše sarajevsko "Oslobođenje". Davanje preliminarne suglasnosti Vijeća ministara Bosmalu, bilo je zvono za uzbunu vlastima u susjednoj Hrvatskoj, piše list, dodajući da su "ekspresni" posjet hrvatskog premijera Ivice Račana Sarajevu i njegova ponuda o raspisivanju javnog natječaja za gradnju koridora ponovno otvorili stare antagonizme. Gledajući sa hrvatske strane, ta ponuda je sasvim legitimna i očekivana jer je izgradnja koridora Vc hrvatski "državni interes", prenosi list ocjenu veleposlanika BiH u Hrvatskoj Zlatka Dizdarevića. Međunarodna zajednica od samog početka je bila protiv ?Bosmalovog? angažmana, sumnjajući u sposobnost te tvrtke da izvede projekt do kraja, napominje list. Na kraju je bh. premijer Adnan Terzić "pokazao odlučnost i pobrao sve simpatije javnosti javnim suprotstavljanjem hrvatskom utjecaju u odlučivanju o bh. interesu", ističe "Oslobođenje". Politika/Beograd - Akcijski plan ključni je instrument gospodarske politike SCG Usprkos teškoćama, odnosi SCG i EU-a "približavaju se onome što je na summitu EU-a u Solunu označeno kao europsko partnerstvo", prenosi specijalno za "Politiku" agencija Beta riječi jednog visokog dužnosnika Povjerenstva EU-a. U interesu je cijele regije da usuglasi sve - osim regionalnih institucija - kako bi se tamošnje zemlje što brže i lakše približile Uniji, istaknuo je spomenuti dužnosnik u razgovoru za Beta-u. To je očigledno i smisao opetovanog upozorenja europskog povjerenika Chrisa Pattena da čak i ako bude potpisan, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i SCG ne može stupiti na snagu sve dok tržište i carinske stope u SCG ne budu jedinstveni, ocjenjuje agencija. "Gledano sa stajališta ekonomije, važno je da stručnjaci EU-a budu uvjereni da u Srbiji i Crnoj gori postoji i djeluje tržišna privreda, da je suradnja s MMF-om i Svjetskom bankom primjerna a vlada u potpunosti drži pod nadzorom sva glavna ekonomsko- monetarna područja i tokove", ističe Beta u analizi za beogradsku "Politiku". Uz povoljnu ocjenu o ekonomskim rezultatima, podjednako su važna i "politička mjerila", ističe Beta, tumačeći da će Bruxelles procjenjivati i zakonske okvire za djelovanje vlade i odluke koje ona namjerava provesti u djelo, prenosi "Politika". Dnevni Avaz/Sarajevo - ICG pozitivno ocjenjuje rad Paddyja Ashdowna Završna faza zakašnjelih međunarodnih napora da se izgradi samoodrživa država BiH bit će obilježena paradoksom budući da će se "međunarodni čuvari" BiH morati još snažnije angažirati kako bi uopće mogli otići", prenosi Dnevni Avaz ocjenu Međunarodne skupine za krize (ICG). U izvješću sarajevskog ureda ICG-a istaknuto cjenjuje da visoki Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown "dobro procjenjuje koje su mu sljedeće obveze i aktivnosti i temeljito ih realizira", citira sarajevski list izvješće sarajevskog ureda ICG-a. Ashdown se više orijentira na uspostavu partnerskog odnosa s građanima nego s vladama u BiH, konstatira ICG. Spomenuti međunarodni think-tank istodobno "nije nimalo nježan prema bh. vlastima", nastavlja Avaz. Rad Vijeća ministara BiH, procjenjuju u sarajevskom uredu ICG-a, za sada ne ulijeva previše povjerenja. "Vijeće ministara uglavnom reagira umjesto da samo pokreće stvari. Ni entitetske vlade nisu ništa bolje niti kompetentnije. Inicijative, gotovo isključivo, dolaze od visokog predstavnika i nema naznaka da će se bilo šta uskoro promijeniti", upozoravaju u ICG-u a prenosi Dnevni Avaz. Dnevnik/Novi Sad - RS i Vojvodina intenziviraju suradnju "Cilj nam je institucionalizacija suradnje jer smatramo da obje strane imaju dovoljno potencijala koje treba iskoristi", prenosi novosadski "Dnevnik" izjavu premijera RS-a Dragan Mikerević povodom posjeta izaslanstva vlade RS-a Pokrajinskom izvršnom vijeću Vojvodine. RS očekuje da velika vojvođanska poduzeća dođu u RS kako bi svojim znanjem i kapitalom pomogla pri razvoju poljoprivrede a Banja Luka je zainteresirana i za novi naftovod "za koji ne bismo voljeli da zaobiđe rafineriju u Srpskom Brodu", ističe Mikerević. "Posebnu pažnju u razgovorima posvetili smo sporazumu o slobodnoj trgovini jer je BiH na četvrtom mjstu po količini robne razmjene s Vojvodinom", kazao je predsjednik PIV-a Đorđe Đukić. Jedna od tema razgovora bio je i povratak izbjeglica i mogućnost njihovog trajnog smještaja u RS-u, napominje list. Mikerević je pozvao sve koji imaju interes da ulažu i sudjeluju u privatizaciji velikih, strateških poduzeća u RS da to i učine, "pogotovo zato što će Vlada RS-a uskoro donijeti odluku o izalsku 30 tamošnjig poduzeća na burzu", prenosi "Dnevnik". Premijer RS-a rekao je i da se puno razgovaralo o tome koji bi se to proizvodi iz RS-a mogli pojaviti na vojvođanskom tržištu, ocijenivši pri tome da mu se čini da mnogi proizvodi i po cijeni i po kakvoći mogu konkurirati onima koje RS uvozi iz Hrvatske i Slovenije, prenosi list. Le Monde/Pariz - Europa može biti partner SAD-a Općenito se misli da je među trima međunarodnim organizacijama koje su pale žrtvom francusko-britanske svađe - Ujedinjenim narodima, NATO-m i Europskom unijom -ova potonja u najlošijem stanju, piše u "Le Mondeu" Andre Fontaine. Ipak, protivno očekivanjima, pristaše ulaska u Europsku uniju zasad imaju prevagu u svim kandidatskim zemljama gdje su održani referendumi, podsjeća list i dodaje da je lijep rezultat postigao i Konvent koji priprema budući europski ustav. Prilike preko Atlantika promijenile su se i čini se da američki predsjednik George Bush nije spreman krenuti putem američkih konzervativaca za koje "Europa kao supersila" predstavlja moguću "smrtnu pogibelj", dodaje Fontaine, pozivajući se na pisanje američkog časopisa "New Republic". Doista je došlo vrijeme, zaključuje autor, da Amerikanci i njihov predsjednik shvate da je cijena premoći u svijetu prevelika i da moraju s drugima podijeliti odgovornost u upravljanju svijetom - napose sa Europom, što će svakako naići na razumijevanje najvećeg dijela njezinih stanovnika. Le Figaro/Pariz - Pakt o stabilnosti gura Europu u političku i gospodarsku krizu Strukture koje je Europa uvela prije nekoliko godina (euro, pakt o stabilnosti) prouzročit će veliku štetu, piše za "Le Figaro" ekonomist Charles Gave. Lako se može predvidjeti da će javni manjak posvuda u Europi (ne samo u Njemačkoj) naglo porasti, a Pakt o stabilnosti eura, koji kaže da manjak ni jedne države ne smije premašiti tri posto bruto nacionalnog proizvoda, ne vrijedi papira na kojemu je napisan, ističe ekonomist i upozorava da će javni dug u Europi eksplodirati. Spoj eura i Pakta o stabilnosti u političkom gospodarstvu je "financijsko čudovište", kako kaže Gave, koje Europu snažno gura u veliku gospodarsku i u političku krizu, a činjenica da Sovjetski Savez nije preživio njezina proturječja upućuje na to da bi europska socijaldemokracija iz istog razloga mogla doživjeti takvu sudbinu, predviđa Gave i dodaje: "Bit ćemo svjedoci kraha političke građevine koja nije utemeljena u praksi, već na osjećajnim mjerilima i ne mari za gospodarsku stvarnost." Le Monde/Pariz - Reforma zdravstva u Njemačkoj važna i u europskim okvirima Ugovor njemačke vlade i oporbe o reformi zdravstva rasteretit će jedan od najskupljih upravnih sustava u svijetu i potaknuti kancelara Gerharda Schroedera na nastavak reforma radi oživljavanja najvećeg europskog gospodarstva, ističe "Le Monde". Teško stanje u njemačkom gospodarstvu traje već tri godine, a kao uzrok često se navodi ujedinjenje koje je Zapadnu Njemačku stajalo stotine milijarda maraka, podsjeća list, pronalazeći pravi uzrok problema u pretjeranim troškovima: plaće su previsoke dok je svjetska konkurencija sve jača, socijalni troškovi za nezaposlenost i za zdravstvo dodatno povećavaju cijenu rada i, općenito, postoji stanovita sklonost "stabilnosti", a sve je to skopčano sa starenjem puka. U prilikama sindikalno-političke nesloge oko prilagodbe njemačkog sustava globaliziranom gospodarstvu kancelar je o zdravstvenoj reformi uspio postići nagodbu s desnom oporbom, što je vrlo važno, kako za Njemačku, tako i za Europu, zaključuje list. FR/Frankfurt - Najnoviji napad otkriva ETA-inu slabost "Možda ETA jest oslabljena ali baskijski teroristi mobiliziraju posljednje snage za napade na turistička mjesta", piše Frankfurter Rundschau. Nakon zabrane političkog djelovanja stranke Batasuna, zagovornici nezavisnosti Baskije, spremni na primjenu nasilja, potisnuti su u pozadinu političkih zbivanja a na međunarodnoj su pozornici izgubili potporu nakon napada na Washington i New York 11. rujna 2001., ističe FR. Umjesto da izvuku odgovarajuće zaključke iz tih poraza, "samozvani osloboditelji", nastavljaju i ove godine "ono što Španjolci nazivaju 'ETA-inom ljetnom kampanjom'", udarajući španjolsku državu u posebno ranjivo mjesto - turizam, tumači list. No, dosada su separatisti vodili računa i o svojoj reputaciji, ne želeći da ih se smatra krvoločnom bandom ubojica a teške povrede turista u najnovijem napadu pokazuju da je "ETA u međuvremenu toliko oslabila da ne može procijeniti ni posljedice svojih napada", zaključuje list. SZ/Muenchen - Španjolska je (ipak) relativno sigurna zemlja za turiste "Španjolska opravdano uživa glas razmjerno sigurne zemlje, iako ETA stalno pokušava dokazati suprotno", komentira Sueddeutsche Zeitung najnoviji teroristički napad baskijske separatističke organizacije. U Španjolskoj je turizam najjača industrijska grana s više od 45 milijuna stranaca, koji iz godine u godinu u toj zemlji ostavljaju oko 30 milijarda eura, piše list. "Eksploziv dokazuje da je ETA i dalje vrlo opasan problem", naglašava list, zaključujući da baskijska separatistička organizacija "možda oslabljena ali mir je ponovno bio varljiv". Tema dana: smrt Sadamovih sinova donosi predah Washingtonu ========================================================== AFP/Pariz - Smrt Sadamovih sinova neće zaustaviti partizanski rat u Iraku Smrt dvojice sinova Sadama Huseina neće zaustaviti partizanski rat protiv Amerikanaca, potaknut nezadovoljstvom puka i nepostojanjem političke perspektive, prenosi AFP mišljenje arapskih analitičara. "Razlozi nezadovoljstva i dalje su prisutni: ne nazire se povlačenje američkih snaga, uvjeti života još su uvijek loši a Amerikanci nameću veto političkim snagama koje smatraju neprihvatljivim", mišljenje je egipatskog politologa Mustafe Kamela Al Saida, navodi agencija. Likvidacija obitelji Sadama Huseina mogla bi potaknuti šijitske prosvjede, dodaje AFP, pozivajući se na Antoinea Basbousa, direktora pariškog Instituta za arapske zemlje, koji napominje da je šijitska većina dosad bila taktička saveznica Washingtona jer se htjela osloboditi Sadama Huseina, a kada njega i njegove obitelji ne bude, taj savez više neće biti potreban, a šijiti će početi provoditi vlastitu politiku i priželjkivati odlazak Amerikanaca. La Repubblica/Rim - Prva poslijeratna pobjeda SAD-a u Iraku "Troglava zmija", kako je engleski biograf nazvao Sadama Huseina, izgubila je dvije glave, što je usrećilo i ohrabrilo američkog predsjednika Busha, piše rimska La Repubblica u srijedu. Za američku administraciju koja je gubila vjerodstojnost i ljudske živote, pokolj u Mosulu predstavlja očitu pobjedu, piše list, naglašavajući da je službeno objašnjenje Bijele kuće za ubojstvo Sadammovih sinova protuamerički gerilski rat u Iraku koji su dvije zmijske glave financirale, napominje list. Ako je to točno, gerilski rat bi se trebao postupno smirivati do neumoljivog uhićenja prve zmijske glave, podsjeća La Repubblica. "Sadam i sinovi bili su prijetnja, ali i savršen alibi", ističe list. Ako pak gerilski rat u Iraku ne prestane ni nakon njihove smrti, bit će oboren i posljednji američki alibi, povezan sa starim režimom i Amerika će biti prisiljena priznati da je otpor proizvod okupacije a ne preostalog otrova, upozorava list. DPA/Hamburg - Smrt Sadamovih sinova donijela olakšanje Bijeloj Kući Smrt sinova Sadama Husseina došla je u pravom trenutku za Sjedinjene Države jer predstavlja nagovještaj boljih vremena za njihove snage u Iraku, konstatira DPA. Američki vojni dužnosnici opetovano su tvrdili da će otpor kojemu su izloženi u Iraku jenjati nakon što Sadam i njegovi sinovi budu uhvaćeni. U tom su kontekstu dužnosnici američke vlade već prije pouzdane identifikacije tijela objavili da smrt Udajija i Kusajija predstavlja "snažan signal" Iračanima da su dani Sadamova režima odbrojani i da više nema povratka u prošlost, napominje njemačka agencija. Bijela Kuća osjetila je olakšanje i zato što je u posljednje vrijeme počela strahovati za moral američkih vojnih postrojbi dok je američka javnost zbog sve većeg broja žrtava počela pitati kabinet kako namjerava uspostaviti red i mir u Iraku, prenosi agencija ocjene promatrača. Smrt Sadamovih sinova ojačat će poziciju američkog predsjednika, potiskujući u drugi plan priču o uranu a javnost ionako nije pretjerano marila za iračko oružje za masovno uništenje, pripisujući veće značenje stabilizaciji Iraka, prenosi DPA komentare promatrača. Der Standard/Beč - Bushova doktrina odgovorna za gubitak simpatija Europe Doktrina američkog predsjednika Georgea W. Busha odgovorna je što je SAD nakon napada od 11. rujna izgubio simpatije Europljana, prenosi Der Standard ocjenu američkog povjesničara Tonyja Judta, iznesenu na "Salzburškom seminaru". Na sastanku posvećenom budućnosti transatlantskih odnosa, pedesetak politologa, povjesničara i vladinih suradnika svodilo je bilancu sukoba Europe i SAD-a, ističe list, razgovarajući tom prigodom s Tonyjem Judtom, francuskim politologom Dominiqueom Moisijem i bivšim suradnikom američke vlade Jamesom Steinbergom. Busheva doktrina ne može preživjeti, jer "pogrešno gradi svijet", mišljenje je bivšeg suradnika američke vlade Jamesa Steinberga. "Tu ćemo lekciju morati ponoviti: bilo je skupo riskirati važne odnose", upozorava Steinberg. Prva žrtva rata protiv Iraka bila je zamisao o zajedničkoj europskoj vanjskoj politici, poručuje francuski politolog Dominique Moisi. Francuski predsjednik Jacques Chirac tvrdio je da se "borimo za međunarodno pravo. Većina europskih vlada nije se našla u toj rečenici - za razliku od većine europskih građana koja jest", dodaje Moisi. Judt pak zaključuje da Blair više nije europski političar - "postao je nekom vrstom glasnogovornika međunarodne pozicije koju Europljani ne zastupaju ali bi to trebali činiti". Tema dana: blokada mirovnih napora u Liberiji ============================================= DW/Koeln - Liberija otkriva dvostruka mjerila međunarodne zajednice Krajnje je vrijeme da ubijanje u Liberiji napokon bude zaustavljeno, komentira Radio Deutsche Welle. Ta je zemlja pozornica još jedne afričke tragedije u kojoj su nasljeđe prošlosti i nesretni razvoj događaja u sadašnjosti doveli do samouništenja, konstatira radio-postaja. Iako su Nigerija, Gana i Mali najavili su da su spremni pomoći, još se uvijek ne uspijevaju iskobeljati iz zamršenog klupka uvjeta i preduvjeta, dodaje DW. Situaciju dodatno kompliciraju Amerikanci koji, doduše, surađuju s Ujedinjenim narodima, ali odbijaju podrediti svoje vojnike zapovjedništvu UN-a, nastavlja postaja. Razumljivo je očajničko požurivanje glavnog tajnika UN-a Kofija Annana. Za Afrikance je izraz "humanitarna intervencija" krajnje dvojben jer izaziva pogrešan dojam da se afrički sukobi mogu okončati instrumentima humanitarne pomoći. No, za njihovo je okončanje nužna vojna intervencija, tvrdi DW. Sadašnje otezanje, taktičko postavljanje uvjeta, političke sumnje nameće pitanje mjeri li međunarodna zajednica građanske ratove i sukobe dvostrukim mjerilima. Der Standard/Beč - Blokada mirovnih napora u Liberiji Tako zacijelo izgleda najniži krug pakla: beznadno ukliješteni između pobunjenika i vojske zločinačkog šefa države Charlesa Taylora, deseci tisuća ljudi u liberijskom glavnom gradu Monroviji nalaze se u klopci, piše bečki Der Standard. "Širi se kolera, nema ni hrane ni vode a ni izgleda da bi borbe mogle prestati", piše list i dodaje da soldateska i djeca vojnici, uglavnom pod utjecajem droga, obavljaju pokolje svakoga sata, ubijajući ljude mačetama, kalašnjikovima, batinama i minobacačima. Mirovna intervencija u takvoj situaciji trebala bi biti prva obveza svih država koje poštuju načelo humanosti i ljudskih prava ali ne događa se ništa, ističe list. U Liberiju je poslano nekoliko desetaka američkih vojnika čija je zadaća zaštita američkog veleposlanstva i američke imovine, napominje Der STandard. Iako primjer britanske intervencije u Sierra Leoneu pokazuje da je takav rat "relativno lako dokončati", SAD je spremna poslati svoje vojnike u međunarodnu mirovnu postrojbu tek nakon što liberijski predsjednik Taylor napusti zemlju. Talyor će pak otići tek kad u Liberiju uđe mirovna postrojba pod vodstvom zapadnoafričkih država koje to nisu spremne učiniti dok SAD ne pošalje svoje vojnike, tumači list. "Dok se međunarodni mirovni napori uzajamno blokiraju, trenutno se ništa ne čini kako bi se dokončali sukobi u Liberiji. Samo liberijske žrtve krvare", podsjeća list. CSM/Boston - Američka intervencija u Liberiji razotkrila bi nesposobnost UN-a Iako bi vjerojatno spasila živote, američka vojna intervencija u Liberiji istodobno bi razotkrila nesposobnost Ujedinjenih naroda da reagiraju na unutrašnje sukobe, piše The Christian Science Monitor. Većina članica UN-a nije spremna poslati svoje vojnike u sastav međunarodne mirovne postrojbe, prepuštajući vojnim silama poput SAD-a i Francuske da riskiraju živote svojih vojnika i same snose troškove, ističe list. Francuska i Britanija napravile su presedan, poslavši vojnike u svoje bivše afričke kolonije ali Liberija nije američka kolonija iako je stekla poseban status činjenicom da su je naselili bivši američki robovi, podsjeća bostonski list. UN već godinama neuspješno pokušava nagovoriti Ujedinjene narode da podupru formiranje regionalnih oružanih snaga koje bi se borile u ime međunarodne zajednice, napominje CSM. Situaciju komplicira i liberijski predsjednik Charles Taylor koji je optužen za ratne zločine pa se ne želi povući dok ne dobije imunitet. UN mora razriješiti napetost između svog cilja spašavanja života u Liberiji i cilja ostvarivanja međunarodnog prava, zaključuje list. Le Figaro/Pariz - Amerikanci tonu u liberijski vir Građanski rat hara Liberijom već četrnaest godina i čini se da su pobunjenici odlučili srušiti predsjednika Charlesa Taylora i zauzeti Monroviju, u uvodniku "Le Figaroa" piše Georges Suffert. Nakon višemjesečnog otezanja, Amerikanci su jučer, kao odgovor na granatiranje svog veleposlanstva, poslali u Sredozemlje tri broda s četiri i pol tisuće vojnika, dok se u međuvremenu rat u Liberiji nastavlja, dodaje. Francuska se ne želi upletati jer znade da je to područje osjetljivo i ne želi dovesti u pitanje uspjeh koji je postigla u Obali Slonovače, podsjeća uvodničar i napominje da su se Amerikanci ponovno našli pred zidom: Liberija ih neodoljivo usisava, što nisu željeli, ali se počinju miriti s time. (Hina) gple