DNEVNI PREGLED, UTORAK, 22. 07. 2003.

ZAGREB, 22. srpnja (Hina) - Hrvatska ======== Politika/Beograd - Beograd i Zagreb najavljuju suradnju u istraživanju ratnih zločina "U informacijsko-dokumentacijskom centru "Veritas" pozitivno komentiraju namjeru vlade Srbije i Hrvatske da formiraju radne skupine za istragu ratnih zločina tijekom oružanih sukoba u RH", prenosi beogradska "Politika". Predsjednik "Veritasa" Savo Štrbac tumači "da će na taj način s mrtve točke konačno biti pokrenut problem 4625 osoba, pretežno Srba, protiv kojih je u Hrvatskoj pokrenut kazneni postupak", prenosi beogradski list. Štrbac smatra pozitivnom promjenom što će se na temelju najnovijeg dogovora Zagreba i Beograda državljanima Srbije ili SCG suditi u Srbiji a državljanima Hrvatske u Hrvatskoj, prenosi "Politika". Predsjednik "Veritasa" podsjeća da "većina Srba iz krajine drži da su neutemeljeno optuženi ali to ne bi mogli dokazati na montiranim suđenjima u Hrvatskoj", navodi beogradski list. No, Štrbac istodobno upozorava na "nerazmjer u brojkama na srpskoj i hrvatskoj strani" budući da su po njegovim riječima hrvatska nadležna tijela podnijela protiv Srba oko 1500 optužnica za ratne zločine i izrekla 800 pravomoćnih presuda dok je protiv Hrvata za zločine protiv Srba podignuto "samo oko 40 prijava, od čega su samo dvije-tri presude pravomoćne a većina ih je oslobađajuća", prenosi "Politika" Štrpčeve navode. Nameće se pitanje hoće li i vlada Srbije dostaviti Hrvatskoj popise Hrvata koje izbjeglice u SCG terete za zločine nad srpskim stanovništvom kao što je hrvatska vlada učinila u slučaju izbjeglih osumnjičenih Srba, dodaje Štrbac. Dr. Milan Škulić, docent pravnog fakulteta u Beogradu, napominje da je praksa koju najavljuju ministarstva Srbije i Hrvatske uglavnom nepoznata u svijetu, prenosi "Politika". Povijest suđenja za ratne zločine praktično se svodi na suđenje pobijeđenima, konstatira dr. Škulić, dodajući također da "države nerado sude svojim državljanima za počinjene ratne zločine". "U tom je pogledu situacija za ovim prostorima još složenija jer je na prostorima Hrvatske vođen građanski rat", ističe dr. Škulić, dodajući da "dosadašnja iskustva pokazuju da RH nije zainteresirana za suđenja svojim građanima na temelju optužbi za ratne zločine nad Srbima", prenosi "Politika". RFE/Prag - Beograd vraća Zagrebu matične knjige Jedna od radnih skupina koje će po dogovoru vlada u Beogradu i Zagrebu istraživati ratne zločine bavit će se vraćanjem matičnih knjiga Hrvatskoj, prenosi RFE najavu srpskog ministra pravosuđa Vladana Batića. Riječ je o matičnim knjigama s prostora bivše Republike Srpske Krajine koje su Srbi tijekom akcije "Oluja" ponijeli sa sobom u Srbiju, objašnjava radio-postaja. Srpski ministar pravosuđa Vladan Batić objašnjava što je potaknulo vladu u Beogradu da se založi za rješavanje tog pitanja: "Od interesa je da matične knjige budu vraćene kako bi neki naši sunarodnjaci mogli ostvariti prava vezana za status za koji su nužne matične knjige: državljanstvo, putne dokumente, služenje vojnog roka, itd", prenosi RFE riječi ministra Batića. Vijesti/Podgorica - Predstavnici crnogorske manjine hvale odnos hrvatske države Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović započeo je dvodnevni posjet Hrvatskoj susretom s predstavnicima dva udruženja crnogorske dijaspore i grupom hrvatskih privrednika te osoba iz političkog i javnog života, pišu podgoričke Vijesti. Među gostima na večeri koju je priredio crnogorski predsjednik Filip Vujanović bio je i Boris Maruna, predsjednik Matice iseljenika Hrvatske, "koji smatra da crnogorski i hrvatski model odnosa prema majinama može poslužiti svim zemljama u regiji", prenosi list. Crnogorski predsjednik ocijenio je dobrim i sadržajnim razgovor s predstavnicima crnogorske manjine u Hrvatskoj, "koji su, kako je kazao, jedinstveno iskazali dobar odnos hrvatske države prema poštovanju manjinskih prava Crnogoraca", prenose Vijesti. Predsjednik Vujanović najavio je također da će predstavnici udruženja crnogorske dijaspore doći ove jeseni u Crnu Goru: "Bit će to prilika da Crna Gora sazna kako živi naša dijaspora u Hrvaskoj, koje sve ima probleme i koliko im hrvatska država poklanja pažnje", kazao je Vujanović a prenose "Vijesti". RFE/Prag - BiH nema novca za javni natječaj za izgradnju auto- ceste Ako Bosmal u dogovorenom roku osigura sredstva za izradu studije o izvedivosti gradnje koridora Vc kroz BiH, vlada u Sarajevu spremna je razgovarati o ugovoru o koncesiji ali posljednju riječ imat će - zasad još neformirano - Povjerenstvo BiH za dodjelu koncesija, ističe Radio Free Europe. Vijeće ministara BiH prihvatilo je preliminarnu ponudu bosansko- malezijske tvrtke Bosmal za izgradnju koridora Vc, jedine auto- ceste u BiH. Istodobno ostaje otvorena i mogućnost da u njezinoj izgradnji sudjeluje i Hrvatska, koja bi sljedećeg mjeseca trebala ponuditi i konkretne prijedloge, kaže za RFE ministar komunikacija i transporta BiH, Branko Dokić. "Mi u BiH službeno imamo samo jednu ponudu, samoinicijativnu, da se koridor Vc gradi putem koncesije, i to je od Bosmala. Od strane Hrvatske postoji načelna, usmeno izražena spremnost da sudjeluju u tom poslu, ukoliko, kao što je premijer Račan rekao, bude raspisan javni natječaj", kaže Dokić za RFE. "Hrvati to govore iz njima sasvim pragmatičnih razloga, jer se zna da Hrvatska nema sredstava za to, a smatra, ako bi ušla u taj posao, da bi onda lakše i jeftinije došla do međunarodnih sredstava koje bi onda uložila u izgradnju koridora Vc", tumači Dokić. Međunarodne financijske institucije neće dozvoliti dodatno zaduživanje BiH koja će teško naći novac za izradu studije o izvedivosti kao uvjeta za raspisivanje javnog natječaja, pojašnjava direktor Instituta za promet IPSA Ešref Gačanin u izjavi za RFE. Regija/Europa ============= Dnevnik/Novi Sad - DSVM ponovno traži dvojno državljanstvo Mogućnost da Mađari iz Vojvodine dobiju dvojno, mađarsko-srpsko državljanstvo zvuči prihvatljivo i srpskom premijeru Zoranu Živkoviću, ističe u izjavi za "Dnevnik" predsjednik Demokratske stranke vojvođanskih Mađara Andrasz Agoszton. DSVM obnovio je ovih dana svoju dugogodišnju inicijativu o stjecanju dvojnog državljanstva a srpski premijer Zoran Živković poručio je prilikom nedavnog susreta s mađarskim kolegom Peterom Medgyessyjem da nema ništa protiv toga, tumači list. Istaknuvši mogućnost da ovaj put inicijativu podupru i ostale relevantne političke stranke, koje zastupaju interese Mađara u Vojvodini, Agoszton napominje da je namjera DSVM-a u prvom redu pridobivanje potpore građana "i već je počela akcija prokupljanja potpisa, koja nailazi na pozitivan prijem, zbog čega očekujemo da ćemo do kraja listopada prikupiti 35 do 40 tisuća potpisa, koje ćemo, zajedno s molbom, početkom listopada predati Vladi Mađarske", tumači Agoszton. Iako Agošton odiše optimizmom u vezi s potporom kolega iz drugih mađarskih stranaka, visoki dužnosnik SVM-a Tamasz Korhesz ističe da nije ni znao za najavljeni sastanak mađarskih stranaka, naglasivši da je "odluka o eventualnom uvođenju dvojnog državljanstva u isključivoj nadležnosti mađarske vlade i parlamenta, koji su do sada bili protiv takve ideje", ističe Korhetz, dodajući da ne vidi "nikakav novi moment, koji bi promijenio takav stav službene Mađarske". "Mađarska će od 1. studenog ove godine uvesti vizni režim, za koji smatramo da će neminovno donijeti poteškoće, s obzirom na to da je oko 40.000 Mađara napustilo zemlju tijekom posljednjeg destljeća, da mnogi tamo imaju i članove obitelji." napomenuo je Agošton. "Tako će, bez obzira na sve moguće olakšice, koje se najavljuju, vizni režim svakako otežati održavanje i obiteljskih i poslovnih kontakata, zbog čega smatramo da je pravo vrijeme da se pitanje dvojnog državljanstva za Mađare iz Vojvodine ponovo aktualizira." kaže Agošton. Politika/Beograd - Srpski parlamentarci odlaze na odmor neobavljena posla Optimističnu najavu srpskog premijera Živkovića da SCG može ući u EU već 2007. većina poznavalaca, pa i laika, dočekuje s neskrivenom i argumentiranom skepsom, piše "Politika". Sigurno je da je u kvalifikacijama za EU najvažnije "sve ono što kao država, demokracija i ekonomija moramo napraviti kako bismo bili primljeni u društvu europskihn nacija kao ravnopravan član", upozorava list. Prošlotjedni odlazak parlamentarnih zastupnika na ljetni odmor "neobavljena posla - neusvojenog Akcijskog plana" - ne ohrabruje iako su oni sami uvjereni da će Bruxelles - po tko zna koji put - oprostiti SCG-u, ističe "Politika". "Oprosta nema - svaki je oprost novo odlaganje. Ili će Europa, možda, ponovno to učiniti - ali i jednog dana reći da se to ne može nastaviti u nedogled", upozorava list. BBC/London - Novi guverner - stare dileme Nakon najnovijeg zaoštravanja odnosa između smijenjenog guvernera Narodne banke Srbije Dinkića i vlade javnost u Beogradu ozbiljno drži otvorenim pitanje očuvanja stabilnosti dinara, ističe BBC. Ekonomist Milan Kovačević smatra da više nema puno prostora za veće promjene tečaja, prenos BBC. Prilika je propuštena na početku procesa reformi, u fazi stabilizacije cijena - u tom je trenutku dinar trebao pojeftiniti kako bi se potaknuo izvoz i smanjio pritisak jeftinog uvoza, prenosi BBC Kovačevićevo mišljenje. Ipak, ključna zadaća središnje banke, tvrdi Kovačević, jest izgradnja povjerenja u dinar, "koje sada baš i nije prisutno", dodaje on. Bankarski stručnjak Branko Dragaš upozorava pak na lošu stanje u srpskoj privredi, pad prozvodnje, veliku nezaposlenost i dug prema inozemstvu i tvrdi da je glavna svrha afere oko Narodne banke eliminacija političkog protivnika i priprema za izbore, prenosi BBC. Sporovi oko reformi u Srbiji često se prikazuju kao sukob različitih koncepata i kritika na račun vlasti da se opredijelila za neoliberalni koncept pod utjecajem MMF-a, tumači BBC. Milan Kovačević smatra da su povučeni neki liberalni potezi ali da se općenito ne može govoriti o stvaranju liberalne privrede jer je utjecaj države još uvijek prevelik. "Dakle, Srbija će dobiti novog guvernera ali stare dileme ostaju", zaključuje BBC. Večernje novosti/Beograd - Srbiju očekuje prljava predizborna kampanja Sukob guvernera Narodne banke Srbije Dinkića i srpskog ministra financija Đelića uništio je iluzije svima koji su vjerovali da će njih dvojica kao vjesnici nove Srbije civilizirati većinu, komentira za "Večernje novosti" direktor agencije za ispitivanje javnog mnijenja "Strategic marketing" Srđan Bogosavljević sukob dvojice političara. "Dogodilo se suprotno - većina je povukla njih", dodaje Bogosavljević i objašnjava: "Dvoboj dvojice najcjenjenijih predstavnika srpske vlasti proizveo je nepovratne efekte. Veliki broj entuzijasta razočarao se a osnovna posljedica toga bit će ogroman porast neopredijeljenih na izborima", drži Bogosavljević. Dobra je strana tog sukoba što su svi pokazali svoje pravo lice i dali do znanja javnosti da je počela odlučujuća borba za fotelje, u kojoj niko više neće nastupati ?u rukavicama", tumači Bogosavljević u razgovoru za "Večernje novosti". Nijedan pretendent na vlast ne može napraviti ništa toliko krupno da bi bio siguran u pobjedu, drži Bogosavljević: "Jednostavno, samo markantni događaji poput ubojstva premijera dovode do velikih oscilacija na političkom tlu. Ne vjerujem da će se nešto tako krupno dogoditi do kraja sljedeće godine. Dakle, bit će to duga pozicijska borba", pretpostavlja direktor agencije "Strategic marketing". Financial Times/London - EU želi suzbiti štetne porezne mjere u novim članicama Štetne porezne mjere vrlo su raširene u svih 10 budućih članica EU-a a Poljska, Litva i Malta nisu uložile dovoljno napora u njihovo postupno ukidanje, prenosi Financial Times zaključak izvješća Povjerenstva EU-a. U spomenutom izvješću Povjerenstvo izdvaja navodnu manjkavu transparentnost u "posebnim ekonomskim zonama" s iznimnim poreznim olakšicama u Poljskoj i Litvi te porezne mehanizme u Malti, zanimljive tvrtkama koje žele izbjeći plaćanje poreza u drugim zemljama, prenosi list. "Povjerenstvo EU-a utvrdilo je jednu štetnu poreznu mjeru u Češkoj Republici, devet na Cipru, dvije u Mađarskoj, tri u Litvi, sedam na Malti, dvije u Poljskoj, pet u Slovačkoj i jednu u Sloveniji", prenosi Financial Times. Mnoge zemlje pristale su na postupno ukidanje posebnih olakšica za offshore tvrtke i na "pročešljavanje" propisa koji reguliraju utvrđivanje mjera za poticanje ulaganja ali je EU izgubio glavno sredstvo pritiska na buduće članice kada je u prosincu prošle godine potpisao s njima sporazum o pristupu, tumači list. Le Figaro/Pariz - Treba reformirati gospodarsku politiku EU-a Svako, pa i djelomično i privremeno preispitivanje Pakta o stabilnosti eura i rastu u Europi osuđeno je na propast, budući da je problem širi i tiče se europske gospodarske politike, piše za "Le Figaro" Christian Saint-Etienne, sveučilišni profesor. Granicu od tri posto BDP-a koja je utvrđena za deficit javne uprave ne treba dovoditi u pitanje, već ju treba dopuniti zahtjevom da strukturni manjak javnih financija na području eura bude na ništici, ističe autor. Europsko vijeće ministara financija mora što prije početi reformu gospodarske politike u suradnji s Povjerenstvom i s Europskom središnjom bankom, upozorava Saint-Etienne. Smanjenje poreza radi pokretanja rasta koje planira Jacques Chirac nema smisla ukoliko se ne smanji javna potrošnja u Francuskoj i ne reformira europska gospodarska politika, zaključuje profesor. Liberation/Pariz - EU traži ukidanje zakona tržišta u trgovini lijekovima Zemlje u razvoju istodobno su žrtve bolesti i skupih lijekova, zaključuje u "Liberation-u" povjerenik EU-a za trgovinu Pascal Lamy. Problem je u sljedećem: lijekovi postoje, ali su skupi i distribuiraju se prema zakonima ponude i potražnje, podsjeća povjerenik i upozorava da postoje okolnosti u kojima se ne može dopustiti djelovanje tržišnih snaga bez posredovanja. Na konferenciji u Dohi 2001. sve su članice Svjetske trgovačke organizacije (WTO), osim SAD-a, prihvatile sljedeći mehanizam: farmaceutska industrija će ovlastiti laboratorije u zemljama u razvoju da proizvode generičke lijekove po nižoj cijeni, zahvaljujući takozvanim obveznim licencama, podsjeća povjerenik EU-a za trgovinu Lamy. Rješenje problema je u povjerenju, ističe Lamy, upozoravajući da se ne treba plašiti zloporabe takva sustava u zemljama u razvoju na štetu medicinskog istraživanja te da će Unija i dalje poticati raspravu između vlada, industrije i međunarodnih ustanova. Der Standard/Beč - Berlusconi ismijava europske vrijednosti Razmatrajući ulogu talijanskog premijera Silvija Berlusconija u talijanskom medijskom sustavu, Der Standard upozorava da američki predsjednik George Bush posebnu čast pridaje upravo državnicima koji ne drže mnogo do pluralizma u medijima. Bush je s posebnim počastima primio ruskog predsjednika Putina, bivšeg kineskog šefa države i partije Zemina i Berlusconija, podsjeća austrijski list, tvrdeći da talijanski premijer nastoji približiti poziciju medija u Italiji onoj u Rusiji ili Kini. Talijanski Senat trebao bi zakonom ojačati monopolistički položaj Berlusconijeva medijskog koncerna na području privatne televizije i uskoro mu omogućiti ulazak na novinsko tržište a takva je pozicija "nespojiva s funkcionirajućom demokracijom", tvrdi list, dodajući da Berlusconi svjesno ili nesvjesno ismijava protivnike, ismijavajući time sve koji u Europi vide vrijednosnu zajednicu. Tema dana: dalekosežne posljedice rata u Iraku ============================================== TAZ/Berlin - Britanska je afera oko Iraka i europsko pitanje Dok novinari u Britaniji uporno istražuju manevre izvrtanja i pretjerivanja kojima ih je vlada mobilizirala za rat protiv Iraka, europske vlade ponašaju se kao da ih se sve to uopće ne tiče, konstatira berlinski Die Tageszeitung. Pritom valja istaknuti da su britanski premijer Tony Blair i njegov ministar vanjskih poslova Jack Straw obmanuli i britanski parlament i britansku javnost ali i tijela i stanovništvo EU-a, ističe TAZ. Obmanjivanje Vijeća ministara EU-a najgori je prekršaj koji članica europske zajednice može napraviti, upozorava list. "Da je Vijeće ministar EU-a slijedilo politiku britanske vlade, EU bi kao cjelina podupra napadački rat. Zato čudi što se od vlada ostalih europskih država dosad nije čula ni riječ o aferi oko izvješća britanskih obavještajnih službi", ističe TAZ, ocjenjujući da očigledno i dalje vrijedi anakrono načelo neuplitanja u unutrašnje poslove druge države. "Možda se šutnja obmanutih vlada EU-a može smatrati izrazom realistične politike" ali onaj tko tako misli ne treba ubuduće rasipati riječi na veličanje zajedničke europske vanjske politike, upozorava list. "Naime, britanska je afera oko Iraka i europsko pitanje", ističe TAZ. Washington Post/Washington - Bushova vjerodostojnost pretrpila je ozbiljan udarac U Slovačkoj, smještenoj u srcu "nove" Europe, vjerodostojnost američkog predsjednika Georgea W. Busha pretrpjela je ozbiljan udarac, utvrđuje The Washington Post. Iskrivljavanje obavještajnih podataka u političke svrhe spadalo je među karakteristične crte komunističkih režima u istočnoj Europi, koja danas očekuje od američkih predsjednika da zadovoljavaju visoke standarde, ističe list. Istodobno zbivanja u Londonu i Washingtonu upućuju na zaključak da su i Bushovi i Blairovi pomoćnici očigledno podvrgnuli svoje savjetnike za obavještajna pitanja ogromnom pritisku koji ih je mogao potaknuti da potisnu svoje neslaganje, upozorava The Washington Post. Pritom valja napomenuti da mogući BBC-jevi propusti ne odrješuju krivnje britansku vladu, čija je jasna poruka glasila: ne iznosite kritički intonirane komentare pred novinarima čak i ako držite da vladin stav nije bio ispravan, tumači list. Bushov pritisak na CIA-u pokazuje sličnu odlučnost da se potisnu "neprilične činjenice", dodaje list, zaključujući da obavještajni gaf u Washingtonu i Londonu opravdano skreće pozornost s rata na instrumentalizaciju obavještajnih službi u političke svrhe. "Istina je važna, kao što nas podsjećaju i naši novooslobođeni prijatelji", zaključuje The Washington Post. FR/Frankfurt - SAD iznenadio zahtjevom za turskim angažmanom u Iraku Iznenađuje zahtjev SAD-a da Turska pošalje svoj vojni kontingent u sastav planirane mirovne postrojbe za Irak, ističe Frankfurter Rundschau. "Nije li Pentagon još nedavno uhićenjem jedanaest turskih vojnika jasno dao do znanja što misli o turskoj vojnoj nazočnosti u Sjevernom Iraku?", pita list, napominjući da se još ne zna gdje bi trebale biti raspoređene turske jedinice ali je izvjesno da to neće biti sjeverni Irak, gdje bi sigurno funkcionirale kao čimbenik nestabilnosti. Washingtonu je jasno da bi se turska vojska povukla iz regije tek kad tamošnji kurdski pobunjenici iz redova bivšeg PKK više ne bi predstavljali prijetnju njihovoj zemlji, pa je od boraca PKK zatražio da se predaju uz prijetnju vojnom prisilom, tumači FR. Doduše, upitna je spremnost američkih zapovjednika da svoje jedinice upletu u gerilski rat na dosad relativno mirnom sjeveru Iraka a isto vrijedi i za učinak turske ponude o djelomičnoj amnestiji za pokajničke kurdske borce, upozorava FR. "Zato sjeverni Irak ostaje minsko polje za sve strane", zaključuje list. Die Welt/Berlin - SAD je počeo snubiti Europu i UN u slučaju Iraka Povoljan je trenutak za dojmljiv povratak međunarodne zajednice općenito i Europe konkretno na međunarodnu političku pozornicu, drži berlinski Die Welt. "Pobjedničke su sile upletene u nepredvidiv i očito dugotrajniji gerilski rat, izložene su povelikom unutarpolitičkom i vanjskopolitičkom pritisku a prijeti im i opasnost da troškovi cijelog poduhvata izmaknu kontroli", opisuje list. U takvoj je situaciji Washingtonu dobrodošla svaka pomoć - "iako nije eksplicitno zatražena", dodaje Die Welt. I njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer osjetio je spomenutu "novopečenu smjernost" SAD-a tijekom nedavnog posjeta Washingtonu pa može mirne duše nazvati "razumnim potezom" pripreme EU-a da neovisno o pobjedničkim silama osnuje fond za obnovu Iraka pod kontrolom Svjetske banke i UN-a, napominje list. SAD je spreman prihvatiti pomoć čak i od "debatnog kluba" UN-a a odatle je tek korak do nove rezolucije UN-a i mandata NATO-a za uspostavu mira u Iraku, spekulira Die Welt. Dobra je vijest za "dosad uglavnom marginalizirane staroeuropljane" i poruka izraelskog ministra vanjskih poslova Schaloma da je Europa za Izrael "prirodni partner", što joj najavljuje ključnu ulogu u bliskoistočnom mirovnom procesu, zaključuje Die Welt. Le Figaro/Pariz - SAD još uvijek treba "staru" Europu Doček koji je američki predsjednik George W. Bush na svom ranču upriličio talijanskom premijeru i predsjedatelju EU-a Silviju Berlusconiju očekivana je i zaslužena nagrada gostu koji je u iračkom ratu "stao na američku stranu", piše u "Le Figarou" Jean- Louis Turlin. Za Busha je to prava prigoda da pokaže kako Europa nije samo osovina Pariz-Berlin i da prekoatlantski odnosi još imaju čvrste temelje, ističe list upozoravajući da Americi još treba "stara Europa", kao i čitava međunarodna zajednica, želi li stabilizirati i obnoviti Irak. Međutim, nije jasno hoće li jačanju prekoatlantskih veza u kojemu se Bush oslanja na svog prijatelja Berlusconija pridonijeti novo upozorenje upravljeno Siriji i Iranu, koji prema riječima Washingtona trebaju "odgovarati" za "stalnu" i "nedopustivu" potporu teroristima i priječe uspostavu mira na Bliskom istoku, upozorava list. La Repubblica/Rim - Berlusconi u ulozi američkog viteza Bilo je previše za očekivati da će talijanski premijer Silvio Berlusconi tijekom posjeta američkom predsjedniku Georgeu Bushu pronaći priliku za kritiku i govoriti u ime cijele Europe, piše rimska La Repubblica. Na vrlo kratkoj konferenciji za novinstvo premijer Berlusconi pokazao je da i dalje želi nastupati više kao glasnogovornik Bijele Kuće u Europi nego kao glasnogovornik Europe u Bijeloj Kući, piše list, navodeći da je predsjednik Vijeća Europe znao reći samo "Ne, ne, posve se slažem s onim što je predsjednik upravo rekao", dok je Bush odgovarao na sva pitanja. Berlusconi nije imao ništa za dodati ni najvažnijim Bushovim izjavama - silovitim napadima na Iran, Siriju i Sjevernu Koreju. Talijanski predsjedatelj Vijeća Europe samo se smješkao i šutio i dok je Bush tumačio kako su njih dvojica raspravljali o proširenju koalicije u Iraku, ističe La Repubblica. Izjavio je tek da se vraća u Italiju i Europu s porukom da "moramo oživjeti vitalnu snagu kohezije i jedinstva i njegovati različitost kultura". "Nije, dakle, prenosio poruku Bushu u ime Europljana već nama donosi Bushovu poruku - čak i uz rizik da ispadne poštar imperija", zaključuje list. SZ/Muenchen - Kelly se osjećao zloupotrijebljenim Oni koji tvrde da je politika prljav posao pronaći će potvrdu za svoju ocjenu i u slučaju britanskog znanstvenika Davida Kellyja koji je vjerojatno počinio samoubojstvo, tvrdi Sueddeutsche Zeitung. Kelly je na svojim leđima nosio teret pretežak za jednog čovjeka - njegove informacije, "bile one frizirane ili ne", bile su razlog za rat, podsjeća list. Vanjsku politiku napala je pošast zlouporabe činjenica, koja znanstveniku ne daje dovoljno vremena za pomnu potragu za istinom, utvrđuje SZ. Kelly je bio iskren, a tu njegovu iskrenost zlouporabili su i BBC i britanski ministar obrane kako bi dalje slijedili svoje ciljeve, tumači muenchenski list. Oni koji daju ton vanjskoj politici sjede uz Blaira i Busha i "ideološki misioniraju globus". "Čovjek poput Davida Kellyja nije mogao držati korak s njima pomoću svojih argumenata", zaključuje SZ. The Independent/London - NATO se suočava s prijetnjom nove podjele NATO se suočava s novom podjelom nakon što je Washington zaprijetio povlačenjem svojih vojnih zrakoplova s Islanda, piše The Independent. U okviru preustroja američkih vojnih snaga u Europi nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. Washington preispituje svoje strateške prioritete i više nije spreman održavati svoje letjelice u bazi na Islandu, ističe britanski list. Ta je pak odluka zatekla islandsku vladu u nepovoljnom trenutku - uoči parlamentarnih izbora na kojima je premijer na odlasku David Oddsson dobio novi mandat ali je njegova većinska potpora u parlamentu osjetno smanjena. Tako je Oddsson nagovijestio da će SAD morati dokončati svoju vojnu nazočnost na Islandu ako zaista povuče svoje zrakoplove. Iako dužnosnici priznaju da nema puno razloga za stacioniranje vojnih mlaznjaka na Islandu, diplomati upozoravaju da će ta odluka imati važne političke implikacije te da bi mogla naškoditi odnosima Washingtona sa zemljom koja je dosad bila odani pristaša SAD-am, prenosi list. Washington je posebno zainteresiran za smanjivanje američke vojne nazočnosti u Njemačkoj, razmatrajući stacioniranje manjih i fleksibilnijih vojnih postrojbi u istočnoeuropskim državama koje su se u međuvremenu pridružile NATO-u, podsjeća The Independent. Le Monde/Pariz - Doktrina o ratu bez žrtava trebala je umiriti američku javnost Unatoč primjeni najsuvremenije tehnike, irački je sukob pokazao da presudnu ulogu na bojištu imaju vojnici, utvrđuje u "Le Mondeu" Jacques Isnard. Posredovanje američkih postrojba izvan zemlje dovodi u pitanje doktrinu o "ratu bez ljudskih žrtava" koja je dosad bila dogma tamošnjih vojnih dužnosnika, a podrazumijeva izniman oprez glavnih stožera u raspoređivanju vojnika na terenu i strah od gubitka ljudi, podsjeća list. Ta doktrina američkih stožera koju su gdjekad preuzimali i njihovi francuski kolege, zapravo je slogan koji ponajprije treba umiriti javnost, zabrinutu zbog patnji koje donosi svaki rat, prenosi Isnard tumačenje Pascale Combelles Siegel, savjetnice u Pentagonu, NATO-u i u francuskom ministarstvu obrane. Međutim, ako se pogibli od produljenja sukoba i porasta broja žrtava doda činjenica da SAD mora poslati pojačanje ili ga zatražiti od svojih saveznika, smanjuje se mogućnost ispravnog shvaćanja operacije, zaključuje list. (Hina) gple