DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO NEZADOVOLJNO PROGONOM KRIMINALA U PRETVORBI

ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Državno odvjetništvo je lani primilo 43 kaznene prijave i 48 izvješća o sumnjivim pretvorbama, pa iako je toj vrsti kriminala dalo prednost tužiteljstvu je nezadovoljno rezultatima progona pretvorbenog kriminala, proizlazi iz Izvješća Državnog odvjetništva za 2002.#L# Nasuprot relativnog zadovoljstva povećanjem učinkovitosti progona i kažnjavanja općeg i gospodarskog kriminala, u Izvješću se izražava nezadovoljstvo konačnim rezultatima u progonu pretvorenog kriminala. Sva izvješća o sumnjivim pretvorbama provjerena su iako ona sadrže uglavnom za progon zastarjele događaje ili ne sadrže elemente kažnjivog djela, već opis nekih drugih protupravnih radnji, kažu u Državnom odvjetništvu. Od 1994. podneseno je 1.028 kaznenih prijava za pretvorbeni kriminal. Odbačeno ih je 368, optužena je 281 osoba, doneseno je 85 presuda od kojih 51 osuđujuća. U tužiteljstvu smatraju da je glavni problem u progon pretvorbenog kriminala što zakonima o pretvorbi i privatizaciji nisu istodobno propisane kazne za moguće malverzacije u tijeku pretvorbe, pa se nezakonitosti u pretvorbi teško podvode pod postojeća kaznena djela. Sada se ta vrsta kriminala podvodi uglavnom pod kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i prikrivanje protuzakonito stečenog novca. Tvrdi se da ni promjene Zakon o bankama ne omogućuju prikupljanje potrebnih podataka za praćenje tijeka novca kao osnovne pretpostavke za utvrđivanje čije su sredstva korištena u pretvorbi i na koji ja način novac iz pretvorbe i privatizacije "isisan" iz trgovačkih društava. Prikupljanjem tih podataka od poreznih i drugih službi postupak se bespotrebno odužuje jer je za eventualno progon kaznenih dijela u pretvorbi zastara već nastupila ili bi uskoro mogla nastupiti. Po ocjeni Državnog odvjetništva, problem u praćenju tijeka novca je i neučinkovita suradnja država potpisnica Konvencije o sprečavanju pranja novca jer se traži da zahtjev za utvrđivanje transfera novca bude potkrijepljen čvrstim dokazima da ja određeno kazneno djelo počinjeno, dok Hrvatska traži podatke da bi utvrdila je li ono uopće počinjeno. Državno odvjetništvo upozorava da je za procesiranje kaznenih djela u privatizaciji osobito važna dokumentacija, a ona je u znatnom dijelu, kako kažu, nedostupna ili manjkava, pa je i za njeno pribavljanje i korištenje u postupku potrebno specijalizirano financijsko-knjigovodstveno znanje. Pravosudna tijela takvih stručnjaka nema i stoga se uglavnom ovisi o vještacima kojih nema dovoljno, kažu u tužiteljstvu. Kao problem u tužiteljstvu ističu i što proteklih godina Državna revizija nije podnosila kaznene prijave iako je na to po Zakonu o kaznenom postupku bila dužna. Sabor je lani zaključkom obvezao Državnu reviziju na podnošenje prijava, no u tužiteljstvu su 13 njihovih prijava odmah odbacili, a ostale su još u obradi jer, tvrde u Državnom odvjetništvu, ne sadrže potrebne kvalitetne činjenice i dokaze. Problem je i utvrđivanju vlasništva jer su mnoga pretvorena poduzeća više put izmijenila vlasnike ili su otišla u stečaj, pa je na temelju neuredne dokumentacije gotovo nemoguće utvrdit tko je odgovoran za eventualne malverzacije, stoji u Izvješću Državnog odvjetništva za 2002. (Hina) ggrb so