ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Ukupna osobna potrošnja po kućanstvu u Hrvatskoj je u 2002. godini u prosjeku iznosila 64.736 kuna, što je za 5,8 posto ili za 5.595 kuna više nego u godini prije. Najveći pak dio osobne potrošnje
prosječnog hrvatskog kućanstva odlazi na hranu - nešto više od 32 posto ili 20,8 tisuća kuna, a najmanje se izdvaja za obrazovanje - manje od 0,7 posto ili tek 439 kuna.
ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Ukupna osobna potrošnja po kućanstvu u
Hrvatskoj je u 2002. godini u prosjeku iznosila 64.736 kuna, što je
za 5,8 posto ili za 5.595 kuna više nego u godini prije. Najveći pak
dio osobne potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva odlazi na
hranu - nešto više od 32 posto ili 20,8 tisuća kuna, a najmanje se
izdvaja za obrazovanje - manje od 0,7 posto ili tek 439 kuna.#L#
Pribroje li se hrani i bezalkoholnim pićima još i troškovi
stanovanja i potrošnje energenata (13,7 posto), te prijevoza (oko
11 posto), proizlazi da te tri grupe izdataka čime čak 57 posto
ukupne osobne potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva.
Podaci su to iz najnovije ankete o potrošnji kućanstava koju
provodi Državni zavod za statistiku.
Karakteristike osobne potrošnje kućanstava iskazane su pomoću 12
osnovnih grupa proizvoda i usluga koje kućanstvo koristi za
podmirivanje životnih potreba.
Struktura osobne potrošnje, napominju analitičari Zavoda, ne
razlikuje se bitno u odnosu na prijašnje godine. Najveći dio, oko
trećine, otpada na hranu i bezalkoholna pića. U 2002. izdaci za
hranu i bezalkoholna pića čine 32,15 posto ukupne osobne potrošnje,
što je ipak blagi pad prema 2001. kada je udio tog segmenta
potrošnje bio 33,67 posto.
Na drugom je mjestu po visini udjela grupa stanovanje i potrošnja
energenata, sa udjelom od 13,71 posto, koji se inače stalno
povećava. U 2001. primjerice na stanovanje i energentne odlazilo je
13,39 posto osobne potrošnje.
Prijevoz je na trećem mjestu, sa udjelom od 11,07 posto, a za
razliku od troškova stanovanja, udio prijevoza se smanjuje (2000.
primjerice iznosio je 12,2 posto).
Sve ostale grupe u osobnoj potrošnji imaju udjele manje od 10 posto,
s tim da se kontinuirani rast bilježi kod komunikacija, čiji se udio
povećao sa 3,48 posto u 2001. na 4,81 posto od ukupne potrošnje u
prošloj godini.
U strukturi osobne potrošnje hrvatskih kućanstava u 2002. godini,
troškovi odjeće i obuće prosječno su sudjelovali sa 8,86 posto,
rekreacije i kulture 6,42 posto, pokućstva, opreme za kuću i
redovito održavanje 5,52 posto, a alkoholna pića i duhan sa 3,98
posto.
Hoteli i restorani, sudeći po rezultatima ankete, baš i nisu mjesta
koja često posjećuju članovi prosječnog hrvatskog kućanstva, jer u
osobnoj potrošnji sudjeluju sa 3,16 posto.
Pri začelju je zdravstvo sa udjelom od 2,23 posto, a grupa potrošnje
s apsolutno najnižim udjelom je obrazovanje. Izdaci za obrazovanje
prosječnog hrvatskog kućanstva u 2002. iznosili su tek 0,68 posto
od ukupne osobne potrošnje, i čak su smanjeni u odnosu na 2001. kada
su imali udio od 0,83 posto.
(Hina) ds