ZAGREB, 19. srpnja (Hina) - Najnovijim istraživanjem, kojim su na Velebitu nakon 68 godina ponovno pronašli dvije vrste rijetkih šišmiša, hrvatski su znanstvenici potvrdili da se u Hrvatskoj mogu naći sve europske vrste toga vrlo
ugroženog sisavca.
ZAGREB, 19. srpnja (Hina) - Najnovijim istraživanjem, kojim su na
Velebitu nakon 68 godina ponovno pronašli dvije vrste rijetkih
šišmiša, hrvatski su znanstvenici potvrdili da se u Hrvatskoj mogu
naći sve europske vrste toga vrlo ugroženog sisavca.#L#
Sustavnim istraživanjem šišmiša utvrđene su vrste tipične za
hladnija i sjevernija staništa: dvobojni šišmiš (Vespertilio
murinus) i sjeverni noćnjak (Eptesicus nilssonii), pišu u
najnovijem broju časopisa "Natura Croatica" Igor Pavlinić i Nikola
Tvrtković.
To su prvi podaci o tim vrstama u Hrvatskoj nakon nalaza prije 130
odnosno 68 godina, a odnose se samo na mužjake iz doba seobe (u
kolovozu i rujnu). No stručnjaci vjeruju da te vrste šišmiša
također zimuju u dinaridskom krasu, tj. stanuju u Hrvatskoj cijeli
životni vijek.
Šišmiši su u istraživanju uhvaćeni mrežama u miješanim šumama
smreke, jele i bukve na Velikom Lubenovcu i Apatišanu u tri noći u
početku kolovoza prošle godine. Zajedno s njima uhvaćeno je 36
primjeraka među kojima je 14 različitih vrsta "netopira".
Time je u Hrvatskoj potvrđena velika raznovrsnost šišmiša: mogu se
naći sve 33 vrste koje stanuju u Europi, kažu autori teksta. U
svijetu je poznato više od tisuću vrsta šišmiša.
Narod je ispleo mnogo predaja o krvoločnosti tih neopasnih i vrlo
korisnih, samo četiri centimetra dugih životinjica.
Sve vrste šišmiša su ugrožene i zaštićene zakonom. Gotovo nemaju
prirodnog neprijatelja te su važni za ekološku ravnotežu jer
reguliraju broj kukaca kojima se hrane.
Samo se tri vrste šišmiša u Južnoj Americi hrane krvlju stoke, kaže
Danijela Hamidović iz Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, koja je u
svijetu nagrađivana za uspjehe u proučavanju i zaštiti šišmiša.
"Pol-miša-pol-tića", kako ih u Istri zovu, danju se skrivaju na
tamna mjesta, viseći o stropu naglavačke, a noću napuštaju
skrovišta u potrazi za hranom. Nemaju organ vida, nego se služe vrlo
usavršenim "radarskim" sklopom. Ispuštaju ultrazvuke koje u
povratku može "razumjeti" samo jedinka koja ih je odaslala.
Šišmiše najviše ugrožava onečišćenje okoliša i uništavanje
prirodnih staništa.
(Hina) iluc ln