ZAGREB, 17. srpnja (Hina) ZAGREB - Hrvatska i Makedonija vrlo uspješno surađuju na bilateralnom, regionalnom i multilateralnom planu, a konkretnim mjerama trebaju potaknuti razvoj gospodarske suradnje, izjavili su u četvrtak u Zagrebu
hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i njegov makedonski kolega Boris Trajkovski. Dvojica predsjednika i članovi njihovih izaslanstva razgovarali su i o regionalnoj suradnji, čija je važnost, po Mesićevim riječima, naglašena na summitu EU u Solunu kao i na Zagrebačkom summitu. Istaknut je i značaj suradnje u regiji za ulazak u euroatlantske integracije, kao i individalnog pristupa EU potvrđenog u Solunu. Makedonski predsjednik, koji boravi u trodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj, ocijenio je da su "odnosi dviju zemalja na visokoj razini, s osobito pozitivnim trendom u zadnjih nekoliko godina". ZAGREB - Predsjednik vlade Ivica Račan sastao se u četvrtak s makedonskim predsjednikom Borisom Trajkovskim koji je u službenom posjetu Hrvatskoj te s njim razmotrio ukupne odnose dviju država. Kako je priopćeno iz Ureda vlade za odnose s javnošću, u razgovoru je zaključeno da su odnosi i suradnja dviju država vrlo dobri, s uzajamnom podrškom u ambicijama približavanja euroatlantskim integracijama. Istaknuto je da su hrvatska iskustva na ubrzanom i
ZAGREB, 17. srpnja (Hina)
ZAGREB - Hrvatska i Makedonija vrlo uspješno surađuju na
bilateralnom, regionalnom i multilateralnom planu, a konkretnim
mjerama trebaju potaknuti razvoj gospodarske suradnje, izjavili su
u četvrtak u Zagrebu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i njegov
makedonski kolega Boris Trajkovski. Dvojica predsjednika i članovi
njihovih izaslanstva razgovarali su i o regionalnoj suradnji, čija
je važnost, po Mesićevim riječima, naglašena na summitu EU u Solunu
kao i na Zagrebačkom summitu. Istaknut je i značaj suradnje u regiji
za ulazak u euroatlantske integracije, kao i individalnog pristupa
EU potvrđenog u Solunu. Makedonski predsjednik, koji boravi u
trodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj, ocijenio je da su "odnosi
dviju zemalja na visokoj razini, s osobito pozitivnim trendom u
zadnjih nekoliko godina".
ZAGREB - Predsjednik vlade Ivica Račan sastao se u četvrtak s
makedonskim predsjednikom Borisom Trajkovskim koji je u službenom
posjetu Hrvatskoj te s njim razmotrio ukupne odnose dviju država.
Kako je priopćeno iz Ureda vlade za odnose s javnošću, u razgovoru
je zaključeno da su odnosi i suradnja dviju država vrlo dobri, s
uzajamnom podrškom u ambicijama približavanja euroatlantskim
integracijama. Istaknuto je da su hrvatska iskustva na ubrzanom i
uspješnom priključivanju EU ohrabrenje i za Makedoniju koja
također kani podnijeti formalnu aplikaciju za EU.
PARIZ/ZAGREB - Međunarodna novinarska udruga Reporteri bez granica
osudila je u četvrtak izmjene hrvatskog kaznenog zakona i
najavljene izmjene zakona o medijima, ocijenivši ih kao "udarac
slobodi tiska". Udruga smatra da će izmjene spriječiti pristup
javnim informacijama, ograničiti mogućnost kritiziranja javnih
osoba i olakšati kazneno gonjenje novinara, te pojačati auto-
cenzuru, kaže se u priopćenju Reportera bez granica koje je primila
Hina. "Taj korak unatrag u medijskim slobodama je za žaljenje,
osobito u trenutku kada je predsjednik Europske komisije naveo
Hrvatsku kao uzor balkanskim zemljama koje se žele priključiti
Europskoj uniji", rekao je glavni tajnik udruge Robert Menard. On
je pozvao je premijera Ivicu Račana i ministra kulture Antuna
Vujića da učine sve što je moguće da se amandmani ne prihvate i da
promjene zakona o medijima ne otežaju rad novinara.
BRUXELLES/ZAGREB - Hrvatska i Luxembourg potpisale su u četvrtak
dva sporazuma o pomoći Luxembourga u razminiranju Hrvatske,
objavilo je u četvrtak hrvatsko veleposlanstvo u Bruxellesu.
Sporazume su potpisale hrvatska veleposlanica u Bruxellesu Ljerka
Alajbeg i luksemburška ministrica vanjskih poslova Lydie Polfer.
Luksemburška će vlada, prema tim sporazumima, uplatiti 180.000
eura Hrvatskom centru za razminiranje za projekt razminiranja
područja Mošćenice (Ciglenjak) te 22.235 američkih dolara za
Rehabilitacijski centar za djecu stradalu od mina u Rovinju, gdje
će biti uređen dnevni boravak koji će nositi ime "Luksemburg".
WASHINGTON - Hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu dobilo je
priznanje za suradnju i potporu od američke organizacije mladih
koja priprema buduće čelnike zemlje. Pred više od tisuću mladih iz
cijelih Sjedinjenih Država predstavnici Congressional Youth
Leadership Councila (CYLC) uručili su u srijedu u Washingtonu
priznanje hrvatskom veleposlaniku u SAD-u Ivanu Grdešiću.
Veleposlanstvo je organiziralo više predavanja skupinama mladih iz
cijele Amerike u zgradi veleposlanstva u Washingtonu, a hrvatski
diplomati sudjelovali su u aktivnostima CYCL-a. CYCL je
neprofitna, nevladina organizacija koja okuplja darovite učenike
osnovnih i srednjih škola u SAD-u kako bi odgajala i poticala mlade
ljude da postignu svoj puni liderski potencijal.
BANJA LUKA - Udruga obitelji zarobljenih i nestalih u Republici
Srpskoj pozdravlja sutrašnji dolazak glavne tužiteljice Haškog
tribunala Carle Del Ponte, ali će ipak organizirati ranije
najavljenu blokadu magistralnih prometnica u znak prosvjeda što
vlada RS ne rješava njihova egzistencijalna pitanja. "Ako policija
spriječi našu blokadu autoceste u blizini Banje Luke, prosvjedni
skup ćemo održati tamo gdje nas zaustavi policija", izjavila je
predsjednica ove Udruge Radojka Borić, koja je ujedno podsjetila da
je taj skup odgođen zbog dolaska pape Ivana Pavla II. u Banju Luku.
SKOPLJE - Carinski službenici izvoznog terminala u Skoplju
spriječili su pokušaj krijumčarenja više milijuna cigareta marke
ronhill light, izvijestili su u četvrtak službeni izvori. Cigarete
su bile skrivene u hladnjači zajedno s paprikom i rajčicom uz
dokumentaciju za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Makedonije.
Carinski službenici su utvrdili da su hrvatske cigarete prvo bile
nelegalno uvezene u Makedoniju, ali zasad nije im poznato odakle su
stigle i gdje su reeksportom bile upućene, rekao je direktor
Carinske uprave Skoplja Ljubomir Mihajlovski.
KINŠASA - Četiri potpredsjednika DR Kongo prisegnula su u četvrtak
na ceremoniji na kojoj je inaugurirana vlada sastavljena od dviju
najvećih pobunjeničkih skupina, u pokušaju da se privede kraju
petogodišnji rat koji je u toj golemoj državi požnjeo pravo rasulo.
Osim čelnika pobunjeničkih skupina, za potpredsjednike su
prisegnuli političar blizak predsjedniku Josephu Kabili i
pripadnik kongoanske oporbe. "Sretni smo jer ovo je kraj rata",
kazao je Mbusa Nyamwisi, vođa treće pobunjeničke skupine koji je
nazočio svečanosti u Kinšasi. Rat u Kongu je izbio 1998. godine i od
tada je od posljedica rata, poput gladi i bolesti, živote izgubilo
više od tri milijuna ljudi.
DUBAI - Arapska televizijska postaja Al Arabiya objavila je u
četvrtak audio snimku govora navodno samog bivšeg iračkog
predsjednika Sadama Huseina u kojem se spominju nedavni događaji u
Iraku. Poznavatelji Sadamovih govora tvrde da glas na snimci i stil
govora nalikuju glasu i stilu bivšega iračkog predsjednika.
Govornik u jednom trenuku osuđuje uspostavu prijelazne iračke
vlade, ističući da ona neće moći služiti iračkome narodu. Govornik
je također "neutemeljenima" proglasio američke i britanske tvrdnje
da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje, glavno opravdanje za
rat kojim je Sadam u travnju svrgnut s vlasti. Najavljuje se također
i intenziviranje otpora protiv američke okupacije.
BAGDAD- Američke snage ojačale su sigurnost u očekivanju novih
napada u četvrtak na 35. obljetnicu dolaska na vlast stranke Baas,
koja po prvi put protiče bez parada i proslava jer je 17. srpnja u
Iraku više nije državni praznik. Desetljećima je stranka Baas
svečano obilježavala 17. srpnja, datum kada je 1968. državnim
udarom došla na vlast, no u četvrtak u Bagdadu nema ni govora ni
fanfara, a većina Iračana ignorira praznik koji je ukinut odlukom
privremene vlade.
AMMAN - Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) u četvrtak
je priopćilo da očekuje povratak do pola milijuna Iračana koji su u
zapadnoj Europi bili našli privremeno utočište. Visoki povjerenik
UN-a za izbjeglice Ruud Lubbers je rekao da očekuje da će do kraja
godine polovica od 800.000 Iračana koji žive u inozemstvu krenuti
na povratak u domovinu. Tijekom dva desetljeća Sadamova režima Irak
je sveukupno napustilo četiri milijuna ljudi.
JERUZALEM - Izraelski premijer Ariel Sharon razmatra mogućnost
puštanja na slobodu nekih zatvorenih islamskih militanata, kako bi
pridonio provedbi mirovnog plana, izvijestili su u četvrtak
izraelski diplomatski izvori. Sharon je u posljednjih nekoliko
tjedana oslobodio neke palestinske zatvorenike, no odbio je
osloboditi militante. Palestinci od njega traže oslobađanje upravo
militanata, kako bi na taj način pokazao svoju spremnost na mir.
ISLAMABAD - Jedanaest pakistanskih zatvorenika stiglo je u
četvrtak iz zaljeva Guantanamo u Islamabad, kao druga skupina
oslobođena iz američkog zatočeničkog logora, objavile su
pakistanske vlasti. Ministar unutarnjih poslova Faisal Saleh Hayat
rekao je da vlada nastoji postići oslobođenje svih pakistanskih
zatočenika iz logora u zaljevu Guantanamo na Kubi, u kojem je više
od 600 osoba za koje se sumnja da su pripadnici al-Qaide i talibana.
Pet Pakistanaca već je ranije oslobođeno iz Guantanama.
ABUJA - Pučisti žele naftu, kazao je u četvrtak predsjednik afričke
državice Sao Tome i Principe o vojnom udaru kojim je svrgnut u
srijedu te je pozvao međunarodnu zajednicu da vrati demokraciju bez
prolijevanja krvi. Vojna hunta u Sao Tomeu y Principeu objavila je u
srijedu da je preuzela vlast u toj otočkoj državi Gvinejskog
zaljeva sa 170.000 stanovnika. Vojska je prigrabila vlast "zbog
naftnog potencijala" zemlje, kazao je predsjednik Fradique de
Menezes kojega je udar snašao dok je službeno bio u susjednoj
Nigeriji.
EKATERINBURG, Rusija - Rusi su obilježili u četvrtak 85. obljetnicu
pogubljenja posljednjeg cara u novoj crkvi izgrađenoj na mjestu
gdje je pogubljena cijela carska obitelj. Crkva u Ekaterinburgu,
čija je izgradnja stajala 328 milijuna rubalja (oko 10 milijuna
američkih dolara), obilježava mjesto gdje su u noći 16. srpnja
1918. ubijeni posljednji ruski car Nikola II, njegova žena
Aleksandra i njihovo petero djece. Izgradnju crkve financirale su
najveće ruske tvrtke. Njihova je nakana odati na taj način počast
posljednjoj carskoj dinastiji Romanov i oživjeti dio carske
povijesti Rusije.
VATIKAN - Nezadovoljan zbog neuspjeha svjetske diplomacije da
izbjegne rat u Iraku, papa Ivan Pavao II pozvat će svjetske čelnike
da počnu raditi na novim međunarodnim zakonima kako bi se u
budućnosti spriječili ratni sukobi, izvijestio je u četvrtak
Vatikan. Papa, kao jedan od najoštrijih kritičara pokretanja rata
na Irak, za temu predstojećeg Svjetskog dana mira 1. siječnja 2004.
izabrao je raspravu o međunarodnim zakonima. "Rat u Iraku u
potpunosti je pokazao krhkost međunarodnog zakona, posebno kada je
riječ o postupcima Ujedinjenih naroda", izvijestio je Vatikan.
MONROVIJA - Liberijski pobunjenici približili su se u četvrtak
glavnom gradu Monroviji sijući paniku među civilima koji se
pribojavaju i trećeg napada na grad u posljednja dva mjeseca.
Pobunjenici su opovrgli kako žele napasti grad, no borbe su
ugrozile klimavo primirje uspostavljeno u cilju raspoređivanja
zapadnoafričkih mirovnih snaga i mogućeg raspoređivanja američkih
vojnika. Prema riječima liberijskog načelnika glavnog stožera
oružanih snaga Benjamina Yeatena, pobunjenička skupina Liberijci
ujedinjeni za pomirbu i demokraciju (LURD) zauzela je ključnu
raskrnicu i napredovala prema Sasstownu, 25 kilometara sjeverno od
Monrovije.
PARIZ - Francuski neonacisti izradili su zajedičku web-stranicu s
ekstremnim židovskim skupinama, objavivši veliki broj poruka
usmjerenih protiv Arapa i muslimana, kaže se u izvješću vodeće
francuske antirasističke skupine MRAP. U izvješću se kaže kako su
članovi ekstremno desnih francuskih skupina bili su spremni
zatomiti svoje antisemitske osjećaje kako bi podijelili web-
stranicu s ekstremnim pro-izraelski orijentiranim skupinama,
usred rastućeg nasilja na Bliskom istoku. "Ovo je novi fenomen",
kazao je predsjednik skupine MRAP, koja je objavila izvješće o tom
fenomenu na 170 stranica, Mouloud Aunit. "Željeli smo upozoriti na
zabrinjavajući razvoj ovog oblika rasizma, koji nije samo
virtualni, već se proširio na svakodnevni život", kazao je Aounit.
HELSINKI - Ruski državljani za već možda pet godina neće trebati
vize za ulazak u Europsku uniju, kazao je u četvrtak predsjednik
Europske komisije Romano Prodi. "Putovanje u EU bez viza moglo bi za
pet godina postati činjenicom za ruske državljane. Ne vidim razloga
za strah, jer se viznu kontrolu može zamijeniti nekim drugim
oblikom kontrole", rekao je Prodi za finski tjednik Seura. Prodi je
kazao da će se do bezviznog statusa doći postepeno.
(Hina) rb