ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - Ugovor o prodaji 25 posto plus jedne dionice Ine mađarskom MOL-u za 505 milijuna dolara danas poslijepodne u Banskim su dvorima potpisali ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i predsjednik Uprave MOL-a Zsolt
Hernadi.
ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - Ugovor o prodaji 25 posto plus jedne
dionice Ine mađarskom MOL-u za 505 milijuna dolara danas
poslijepodne u Banskim su dvorima potpisali ministar gospodarstva
Ljubo Jurčić i predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi.
#L#
Jurčić i Hernadi su potpisali i Dioničarski ugovor, dok su Hernadi i
predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević potpisali Ugovor o
suradnji dviju tvrtki. Svečanom su potpisivanju bili nazočni i
premijeri dviju država, Ivica Račan i Peter Medgyessy.
Hrvatska je Vlada prijepodne, na prijedlog Savjeta za
privatizaciju Ine, odlučila izabrati mađarski MOL za strateškog
partnera hrvatske naftne kompanije.
Vlada je, kao i Savjet, jednoglasno zaključila da je financijska
ponuda MOL-a od 505 milijuna dolara za 25 posto plus jednu dionicu
INA-e znatno povoljnija od ponude austrijskog OMV-a koji je ponudio
420 milijuna dolara.
Treći potencijalni strateški partner, ruski Rosneft, odustao je od
davanja ponude jer mu nije ponuđeno jamstvo da u kratko vrijeme
steče većinsko vlasništvo u Ini.
Od preporuke Savjeta, krajem prošlog tjedna, MOL-u su na uvid bili
dani svi dokumenti Ine koje do sada nije vidio, a spadaju u poslovnu
tajnu, nakon čega je stigla potvrda MOL-a da nema nerazjašnjenih
uvjeta.
Prije sedam dana, u Ministarstvu gospodarstva javno su otvorene
konačne financijske obvezujuće ponude za kupnju četvrtine Ine i to
dvije - mađarskog MOL-a te austrijskog OMV-a. Istaknuto je pritom
kako ni jedna ponuda nije uvjetovana pravom prvokupa.
Svim trima ponuđačima (MOL, OMV i Rosneft) Ministarstvo
gospodarstva je početkom srpnja predalo finalnu dokumentaciju za
privatizaciju Ine. U tim i ranije dostavljenim dokumentima
ponuđenim potencijalnim partnerima utvrđeno je nekoliko bitnih
uvjeta na koje ulagači moraju pristati.
Vlada je tako jasno utvrdila kako joj je nakana u prvoj fazi
privatizacije Ine prodati samo 25 posto plus jednu dionicu, a
usuglašeno je i nekoliko bitnih pitanja - socijalna komponenta
odnosno kako neće biti poslovno uvjetovanih otkaza iduće tri
godine, isplate dobiti također neće biti tri godine već će ona biti
zadržana u tvrtki, a poslije toga može se isplatiti 25 posto
dividende iz tekuće godine, ne iz ranijih godina. Potencijalni su
partneri prihvatili da dvije rafinerije (u Rijeci i Sisku) moraju
nastaviti raditi odnosno podržali su Inin strateški plan za
sljedećih pet godina koji je donijela hrvatska strana.
Dioničarskim ugovorom strateški partner stječe određena
upravljačka prava.
U Upravi i Nadzornom odboru Ine bit će po sedam članova, od kojih po
pet imenuje hrvatska strana, a po dva strateški partner, a
razrađeno je i kako se donose strateške odluke.
Za odluke do 80 milijuna kuna dovoljna su četiri glasa, a za iznose
iznad toga šest od sedam glasova članova Nadzornog odbora. Takva je
suglasnost potrebna i na primjer kod odluke o godišnjem budžetu u
odnosu na kapitalne izdatke iznad deset posto važećeg godišnjeg
budžeta, za odobrenje ili izmjenu poslovnog plana, za zasnivanje
bilo kakvog prava nad nekretninama, osnovnim sredstvima ili
potraživanjima, ili izdavanje jamstava kada iznos prelazi 80
milijuna kuna ili ukupna vrijednost raspolaganja tim sredstvima u
godini prelazi 200 milijuna kuna.
Suglasnost šest članova NO Upravi je potrebna kod raskida bilo
kojeg ugovora vrijednijeg od 20 milijuna kuna, prestanka bilo koje
značajne poslovne djelatnosti ili značajne reorganizacije
poslovanja, izmjene računovodstvenih politika, pristupanja bilo
kojem zajedničkom ulaganju u odnosu na značajni dio poslova prerade
i trgovine na veliko i malo.
Proces privatizacije Ine započeo je sredinom ožujka prošle godine
donošenjem posebnog zakona o privatizaciji te tvrtke, a hrvatska je
Vlada krajem travnja lani raspisala međunarodni natječaj za
privatizaciju 25 posto plus jednu dionicu Ine. Nakon što je interes
iskazalo 10 tvrtki, pet ih je pozvano da obavi due dilligence
(dubinski uvid u poslovanje) - uz OMV, MOL i Rosneft još i Lukoil te
Edison Gas, ali te dvije posljednje tvrtke nisu obavile.
Nakon due dilligenca, austrijski OMV, mađarski MOL i ruski Rosneft
pozvani su da do 17. siječnja 2003. dostave svoje obvezujuće
ponude, a iznosi ponuda tada nisu objavljeni. Procjenu pristiglih
ponuda obavili su Vladini savjetnici za privatizaciju INA-e,
financijski Price Waterhouse &Coopers i Deutcshe Bank te pravni
Becker Boots i Bogdanović&Dolički.
Dodatni su razgovori s potencijalnim partnerima uslijedili koncem
travnja, sredinom svibnja i početkom srpnja.
U međuvremenu je hrvatska Vlada osnovala (6. ožujka) Savjet za
privatizaciju Ine, čiji je predsjednik premijer Ivica Račan.
Savjet je 23. lipnja utvrdio da su završeni razgovori s
potencijalnim strateškim partnerima Ine te ih pozvao da do 10.
srpnja dostave svoje konačne financijske obvezujuće ponude za 25
posto plus jednu dionicu Ine, što su učinili MOL i OMV.
(Hina) db/bn ds