ZAGREB, 17. srpnja (Hina)- Hrvatska Vlada jednoglasno je danas odlučila da se 25 posto plus jedna dionica INA-e proda mađarskom MOL-u za 505 milijuna dolara.
ZAGREB, 17. srpnja (Hina)- Hrvatska Vlada jednoglasno je danas
odlučila da se 25 posto plus jedna dionica INA-e proda mađarskom
MOL-u za 505 milijuna dolara.#L#
Ugovor o kupoprodaji dionica i dioničarski ugovor poslijepodne će u
Zagrebu potpisati ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i predsjednik
Uprave MOL-a Zsolt Hernadi, a uz premijera Ivicu Račana
potpisivanju će biti nazočan i mađarski premijer Peter Medgyessy.
Vlada je od Sabora zatražila da za sutra sazove izvanrednu sjednicu
na kojoj će Sabor biti upoznat s procesom prodaje 25 posto plus
jednu dionicu INa-e.
Vlada je zaključila i da se objave svi dokumenti vezani za tu
transakciju, za što će hitno tražiti pristanak strateškog
partnera.
Članovi Vlade u raspravi su ocijenili da je cijeli posao oko
privatizacije INA-e, najvećeg privatizacijskog posla ove vlade
proveden u skladu sa zakonom, pošteno i odgovorno na korist INA-e,
te su odbacili prigovore oporbe na taj proces.
"Teške objede i podmetanja" odbacio je i premijer Račan ističući da
su takve objede na liniji da se pod svaku cijenu, pa i podmetanjima,
nekoliko mjeseci prije izbora optuži Vladu i onemogući je se da
učini nešto dobro. "Nas takve objede neće spriječiti da pošteno i
odgovorno obavimo svoj posao", kazao je.
Račan je objedama i podmetanjima nazvao npr. prigovore iz oporbe na
osnovu "pouzdanih izvora" da su već potpisana neka dva tajna
ugovora. Odbacio je i pokušaje da se obezvrijedi natječaj, da se
prihvate ponude koje su stigle poslije zaključenja međunarodnog
natječaja ili pojedinaca koji su na osnovu sumnjivog kapitala
spremni kupiti INA-u. "Takvim pritiscima Vlada neće i ne može
popustiti", poručio je.
Članovi Vlade suglasni su da je odluka o prodaji 25 posto plus jednu
dionicu INA-e u korist INA-e kao hrvatske tvrtke s ambicijom da bude
jača, da bude regionalni igrač. Podsjetili su pritom da su 2000.
INA-u zatekli s 200 milijuna dolara gubitka, procijenjenom
vrijednošću 700 milijuna dolara, a da je INA danas poželjan
partner, da se danas za četvrtinu dionica INA-e, iz koje su
izdvojeni Plinacro, Janaf, dobiva koliko se nekad moglo dobiti za
cijelu INA-u.
S 3,3 milijarde kuna koliko će se dobiti za 25 posto INA-e, a u
proračunu je bilo planirano 2,5 milijarde kuna, moći ćemo smanjiti
pritisak za zaduživanja, kazao je ministar financija Mato
Crkvenac.
Rok MOL-u da uplati 505 milijuna dolara je 60 dana, ali ministar
gospodarstva Ljubo Jurčić očekuje da će mađarska tvrtka to učiniti
u roku 30 dana, do konca kolovoza.
Istaknuo je da dioničkim ugovorom strateški partner stječe
određena upravljačka prava u obliku tzv. zadržanih pitanja za koje
je Upravi INA-e potrebna suglasnost Nadzornog odbora koji tu odluku
donosi glasovima šest od sedam članova (pri čemu pet članova ima
Vlada, a dva strateški partner).
Takva je suglasnost potrebna na primjer kod odluke o godišnjem
budžetu u odnosu na kapitalne izdatke iznad deset posto važećeg
godišnjeg budžeta, za odobrenje ili izmjenu poslovnog plana, za
snimanje bilo kakvog prava nad nekretninama, osnovnim sredstvima
ili potraživanjima, ili izdavanje jamstava kada iznos prelazi 80
milijuna kuna ili ukupna vrijednost raspolaganja tim sredstvima u
godini prelazi 200 milijuna kuna.
Detaljno je podsjetio na tijek privatizacije INA-e, te na deset
temeljnih stavova vladine platforme, npr. da se prodaje samo 25
posto plus jedna dionica, da tri godine neće biti otpuštanja
radnika, da se održe obje Inine rafinerije, da će hrvatsko pravo
biti mjerodavno za ugovor između dioničara i ugovor o suradnji, da
ugovori o transakciji ne prestaju sve dok Vlada i strateški partner
imaju svaki po najmanje 25 posto plus jednu dionicu.
Tijekom pregovora usuglašeni su i tekstovi triju ugovora: ugovora o
kupoprodaji dionica i dioničarskog ugovora (koje sklapaju Vlada i
strateški partner) te ugovora o suradnji (kojeg sklapaju INA i
strateški partner). Jurčić je izvijestio da je postignuta
suglasnost oko 10 temeljenih pitanja i oni su ugrađeni u ugovore, te
su potencijalni partneri pozvani da podnesu konačne obvezujuće
ponude na temelju potpuno jednakih uvjeta i prava po odredbama
ugovora za sve ponuditelje.
Ponude su podnijeli MOL, koji je ponudio 505 milijuna dolara, te
austrijski OMV koji je ponudio 420 milijuna dolara, dok je ruski
Rosneft odustao jer mu nije ponuđeno jamstvo za stjecanje većinskog
paketa.
Savjet za privatizaciju INA-e preporučio je Vladi da prihvati
ponudu MOL-a jer je financijski najpovoljnija i ni u čemu bitno ne
odstupa od temeljnih uvjeta iz transakcijskih ugovora. Vlada je
danas takvu odluku i donijela.
(Hina) bn/um sšh