FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: HRVATSKA U 4.30 SATI

ZAGREB, 16. srpnja (Hina) -ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić sazvao je za danas 34. izvanrednu sjednicu, na kojoj će Sabor, do subote, 19. srpnja, raspraviti 15 zakonskih prijedloga. Izvanredna sjednica sazvana je jer Sabor nije uspio odraditi zakonske tekstove koji su bili predviđeni za raspravu prije ljetne stanke. Na predloženom dnevnom redu nisu samo prijedlozi iz paketa europskih zakona, kako je ranije najavljivano, nego i, primjerice, prijedlog izmjena Zakona o posebnom porezu na naftne derivate, te prijedlog odluke o imenovanju pravobraniteljice za djecu. ZAGREB - Prijedlog zakona o gradnji, koji bi trebao znatno pojednostaviti postupak gradnje, posljednja je tema koju je sinoć, na samom završetku redovne radne sezone raspravio Hrvatski sabor. Zastupnici su odbacili Vladin prijedlog da se taj zakon donese po hitnom postupku, pa su ga raspravili u prvom čitanju. Oporbeni su zastupnici bili vrlo kritični prema ponuđenim rješenjima, tvrdeći da predloženi zakon neće pojednostaviti, nego zakomplicirati gradnju. Posebno ih smeta odredba po kojoj bi se kod projekata i gradnje obiteljskih kuća morali poštivati zahtjevi kakvi se traže za stambene zgrade. Najlošijom drže ideju da se obveza obavješćivanja susjeda o gradnji zamjeni obvezom javnog
ZAGREB, 16. srpnja (Hina) - ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić sazvao je za danas 34. izvanrednu sjednicu, na kojoj će Sabor, do subote, 19. srpnja, raspraviti 15 zakonskih prijedloga. Izvanredna sjednica sazvana je jer Sabor nije uspio odraditi zakonske tekstove koji su bili predviđeni za raspravu prije ljetne stanke. Na predloženom dnevnom redu nisu samo prijedlozi iz paketa europskih zakona, kako je ranije najavljivano, nego i, primjerice, prijedlog izmjena Zakona o posebnom porezu na naftne derivate, te prijedlog odluke o imenovanju pravobraniteljice za djecu. ZAGREB - Prijedlog zakona o gradnji, koji bi trebao znatno pojednostaviti postupak gradnje, posljednja je tema koju je sinoć, na samom završetku redovne radne sezone raspravio Hrvatski sabor. Zastupnici su odbacili Vladin prijedlog da se taj zakon donese po hitnom postupku, pa su ga raspravili u prvom čitanju. Oporbeni su zastupnici bili vrlo kritični prema ponuđenim rješenjima, tvrdeći da predloženi zakon neće pojednostaviti, nego zakomplicirati gradnju. Posebno ih smeta odredba po kojoj bi se kod projekata i gradnje obiteljskih kuća morali poštivati zahtjevi kakvi se traže za stambene zgrade. Najlošijom drže ideju da se obveza obavješćivanja susjeda o gradnji zamjeni obvezom javnog poziva strankama koji bi se morao objaviti u dnevnom tisku. ZAGREB - Hrvatski je sabor sinoć prihvatio Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, kojim se propisuju sankcije za izgrednike, ali i organizatore športskih natjecanja. Novčanom kaznom od dvije do 100 tisuća kuna kaznit će se organizator športskog natjecanja, za niz propusta u organizaciji. Navijače koji počine izgrede moći će se kazniti novčanom kaznom od 500 do 10.000 kuna ili zatvorskom od tri do 30 dana zatvora. Izgrednicima će se, u slučaju težih izgreda, moći zabraniti pristup natjecanjima, u trajanju od jedne do pet godina. OSIJEK/ĐAKOVO - Koordinacija seljačkih udruga nezadovoljnih ovogodišnjom otkupnom cijenom pšenice u podne organizira dvosatne javne prosvjede djelomičnom blokadom prometnica u pet slavonskih županija. Seljaci će, kako je najavljeno, blokirati po jedan prometni trak na nekoliko cesta u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko- baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško- slavonskoj županiji. U prosvjedima neće sudjelovati Hrvatski seljački savez, koji smatra da su problemi otkupa pšenice, kao i najavljeni prosvjedi političke, a ne gospodarske naravi. ZAGREB - Socijalni partneri dogovorili su se na jučerašnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) da će do kraja kolovoza izraditi propise o radu nedjeljom, blagdanom i neradnim danima. Za izradbu propisa trebala bi poslužiti i sindikalna analiza kako su europske zemlje uredile rad nedjeljom i blagdanom, rekao je nakon sjednice predsjednik GSV-a i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić. ZAGREB - Maloprodajne cijene motornih benzina na Ininim benzinskim crpkama od danas su više za prosječno 3,4 posto, dok se cijene dizela nisu mijenjale, priopćeno je iz Ine. Najviše je u postotku, za 3,6 posto, poskupio Eurosuper 95 koji od danas košta 6,27 kuna (do sada 6,05 kuna), dok je za 3,5 posto poskupio Eurosuper plus 98 i litra košta 6,47 kuna (do sada 6,25 kuna). Cijena Supera 98 od danas je 6,87 kuna po litri, što je 3,1 posto više od dosadašnjih 6,66 kuna. Cijene dizelskih goriva i lož ulja nisu se mijenjala. RIJEKA - U brodogradilištu "3. maj" talijanskom će naručitelju tvrtki CA.Li.SA SpA biti danas isporučen tanker za prijevoz naftnih prerađevina i kemikalija "Iblea" nosivosti 34.540 t. "Iblea" je drugi od dva identična broda izgrađena za istog naručitelja. Dugačak je 175,85 m, širok 29,8 m, ima dvostruki trup, a pokreće ga glavni pogonski stroj koji je izgrađen u tom brodogradilištu. Nakon isporuke tog broda u knjizi narudžbi "3. maja" ostat će još 7 narudžbi za njemačke i grčke naručitelje. ZAGREB - Aktiva hrvatskog bankarskog sektora krajem prošle godine iznosila je nešto više od 174 milijarde kuna, od čega se 90,1 posto odnosi na aktivu banaka u stranom vlasništvu, 5,9 posto u privatnom te 4 posto na aktivu banaka u državnom vlasništvu. Po broju banaka situacija se razlikuje jer je od 46 banaka njih 23 u stranom vlasništvu, 21 u privatnom, a samo dvije u državnom vlasništvu, podaci su iz posebnog izdanja Privrednog vjesnika "Banke- Hrvatska&Svijet". Vidljivo je da hrvatske banke čiji su vlasnici pretežito stranci dominiraju tržištem - kontroliraju 85,1 posto temeljnog kapitala, 86,5 posto jamstvenog kapitala, zapošljavaju 86,5 posto ukupno zaposlenih u bankarstvu, sudjeluju s 90,3 posto u kreditiranju te ostvaruju 90,9 posto štednje. ZAGREB - U Hrvatskoj je prošle godine skupljeno više od 1,9 milijuna tona otpada, od čega je otpad iz malog poduzetništva, obrta i usluga činio 48 posto ili 938,2 tisuće tona, otpad iz kućanstva 51,9 posto ili više od milijun tona, dok je uvezenog otpada bilo nešto više od tisuću tona, objavio je Državni zavod za statistiku. Zanimljivi su podaci o načinu zbrinjavanja otpada. Tako je na recikliranje lani isporučeno samo sedam posto otpada, a na spaljivanje bez iskorištavanje energije svega jedan posto. Istodobno na odlagališta otpada isporučeno je 74 posto ukupnog otpada, na zbrinjavanje u inozemstvo 18 posto, dok je tek 163 tona otpada spaljeno uz iskorištavanje energije. (Hina) dd dd

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙