SKV: SVIJET U 4,30 SATI

ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - SARAJEVO - Hrvatski premijer Ivica Račan pozitivnim je u ponedjeljak ocijenio službeni posjet Bosni i Hercegovini. "S puno optimizma odlazim iz Sarajeva", rekazao je Račan novinarima na kraju posjeta i zaključio da su razgovori o izgradnji cestovne komunikacije na koridoru V c bili najvažnijim i najsadržajnijim dijelom susreta u Sarajevu. RH ostaje čvrsto zainteresirana za gradnju auto-ceste koja bi preko BiH povezala Budimpeštu i Ploče. "Hrvatska podupire taj projekt čak i ako u njemu ne bi sudjelovala", rekao je dodavši da je RH otvorena za suradnju s BiH i u drugim oblastima infrastrukture, primjerice moderniziranju željezničkog prometa. Konkretni razultat posjeta bit će i znatnio liberalniji režim prijelaza međudržavne granice, potvrdio je Račan. Od 1. siječnja 2004., kada svi građani BiH budu imali suvremene i ujednačene osobne iskaznice, oni će granicu s RHm stalno moći prelaziti samo s tim dokumentom. RH će time dati isti tretman građanima BiH kakav već imaju Talijani, Slovenci i Mađari. SARAJEVO - Hrvatski premijer Ivica Račan izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu da bi sporazum s BiH o luci Ploče mogao biti ratificiran u iduća dva mjeseca. Nakon razgovora s izaslanstvom Vijeća ministara BiH predvođenim premijerom Adnanom Terzićem, Račan je novinarima kazao kako je zajednički ocijenjeno da problem statusa luke Ploče konačno treba skinuti s dnevnog reda. "Ja ovdje javno preuzimam obvezu da se Sporazum ratificira u Saboru", kazao je Račan. SARAJEVO - Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu da je bosanskohercegovačka strana pripravna raditi s Hrvatskom na izmjeni postojećeg Sporazuma o luci Ploče. Čović je novinarima kazao da je BiH opredijeljena u idućih 60 dana, te uz potrebna jamstva hrvatske strane, raditi na usvajanju posebnoga aneksa odnosno protokola kojim bi se izmijenio Sporazum o luci Ploče i prolazu kroz Neum. SOFIJA - Hrvatska već rješava neka pitanja nužna za ulazak u Europsku uniju, a Bugarska će joj u tome od 2004. godine intenzivnije pomagati, rekli su u ponedjeljak u Sofiji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i njegov bugarski kolega Georgi Prvanov. Hrvatska je prošli tjedan primila "upitnik" Europske komisije s oko 2.500 pitanja na osnovu kojih će se stvarati mišljenje o hrvatskoj kandidaturi za EU. "Očekivali smo 4.000 a dobili 2.500 pitanja, što pokazuje da smo jedan dio rješenja već našli", rekao je Mesić nakon sastanka s bugarskim predsjednikom. Mesić i Prvanov također su naglasili da će Bugarska svojim iskustvom pomagati Hrvatskoj u tehnologiji pregovaranja s Europskom unijom. SARAJEVO - Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić sa suradnicima razgovarao je u ponedjeljak u svojoj rezidenciji u Sarajevu s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom koji boravi o služenom posjetu BiH. Račan je na početku susreta poželio čuti viđenje kardinala Puljića o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, javila je katolička novinska agencija KTA. Puljić je u razgovoru istaknuo kako unatoč svih potpisa nakon Daytona za Hrvate u BiH vrijede dvostruka mjerila. Broj katolika je prije rata u BiH bio oko 800 tisuća dok ih je sada oko 466 tisuća, pojasnio je Puljić istaknuvši velike povratničke probleme u Republiku Srpsku. Hrvatska traži rješenje za problem sporazuma o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) koje bi bilo prihvatljivo i Hrvatskoj i Sjedinjenim Državama, kazala je u ponedjeljak u Washingtonu pomoćnica hrvatske ministrice obrane.#L# WASHINGTON - Za višednevnog posjeta Sjedinjenim Državama pomoćnica ministrice obrane Jelena Grčić-Polić razgovarala je s predstavnicima američkog ministarstva obrane i State Departmenta. U ministarstvu obrane razgovarala je s Mirom Ricardel, zamjenicom pomoćnika ministra obrane za Euroaziju a u State Departmentu s vršiteljem dužnosti pomoćnika državnog tajnika za Europu i Euroaziju Paulom Jonesom i zamjenikom pomoćnika državnog tajnika za NATO i siguronosnu politiku Robertom Bradtkeom. Američki sugovornici u State Departmentu su naglasili da je sporazum o neizručivanju američkih državljana ICC-u veoma važan SAD-u, kazala je u ponedjeljak za Hinu Grčić-Polić. DEN HAAG/ZAGREB - Na haaškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću optužba je u ponedjeljak izvela troje svjedoka iz dokaznog postupka za ratne zločine u Hrvatskoj - Marka Miljanića koji je svjedočio o pokolju u Škabrnji, Barbaru Nađ čiji je suprug ubijen za vrijeme srpske okupacije Baranje i zaštićenog svjedoka C-1149 koji je svjedočio o boravku u logoru Stajićevo. Svjedokinja Nađ, Mađarica iz sela Brestovac u Baranji, osim o ubojstvu supruga opisala je u svome iskazu i diskriminaciju kojoj su bili izloženi malobrojni preostali Hrvati i Mađari u okupiranoj Baranji, od izbacivanja s posla do zabrane svih kontakata. Svjedok C-1149, koji je kao zarobljenik JNA iz Vukovara, 1991., bio zatvoren u logoru u Stajićevu kod Zrenjanina, potvrdio je da su Hrvati pritvoreni u logoru imali status ratnih zarobljenika, ali su, unatoč tome, maltretirani. C-1149 je odbacio tvrdnje optuženog da su Srbi u Vukovaru bili izloženi nasilju i napadima hrvatskih paravojski, rekavši da se "živjelo u miru, da Srbi nisu napadani, te da je u skloništima tijekom tri mjeseca napada bilo 15 srpskih obitelji". DEN HAAG/ZAGREB - Predsjednik Republikanske stranke i nekadašnji član Predsjedništva BiH Stjepan Kljujić u utorak će kao svjedok optužbe dati iskaz na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY), najavio je u ponedjeljak tužitelj Geoffrey Nice. Kljujić, koji je kao predsjednik HDZ-a BiH bio hrvatski član Predsjedništva BiH nakon prvih višestranačkih izbora 1991., treći je državnik s prostora bivše Jugoslavije koji svjedoči na suđenju Miloševiću, optuženom za genocid u BiH te zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u Hrvatskoj i na Kosovu. Prije njega svjedočili su hrvatski predsjednik Stipe Mesić i bivši slovenski predsjednik Milan Kučan. U četvrtak i petak je pauza na suđenju Miloševiću i na drugim suđenjima, zbog održavanje Plenarne sjednice sudaca ICTY-a. ZAGREB - Francuska je u ponedjeljak, na dan francuskog nacionalnog praznika, visokim odličjima odlikovala troje hrvatskih građana za poseban doprinos u kulturnoj suradnji između dvije zemlje i približavanju hrvatske europskim institucijama. U ime francuskog predsjednika, veleposlanik u Zagrebu Francis Bellanger odlikovao je Nacionalnim redom Legije časti zamjenicu ministra kulture Biserku Cvjetičanin, predsjednika odbora za međuparlamentarnu suradnju Sabora i predsjednika grupe parlamentarnog prijateljstva Francuska-Hrvatska Ivu Škrabala i Ivanu Batušić, počasnu predsjednicu Francuske Alijanse, kojoj će odličje biti naknadno uručeno. MOSTAR/MEĐUGORJE - Glasnogovornik MUP-a hercegovačkoneretvanske županije Srećko Bošnjak u ponedjeljak je najavio da će se u potragu za talijanskim svećenikom Ludovicom Cazzaningom, koji je u Međugorju nestao 3. srpnja, uključiti i pripadnici Vojske Federacije BiH. U dosadašnjih 11 dana za svećenikom su bezuspješno tragali pripadnici SFOR-a, lokalna policija iz Hercegovine, a povremeno i specijalna policijska postrojba MUP-a Federacije BiH iz Sarajeva. "Potraga nije završena sve dok se nestali svećenik ne pronađe živ ili njegovi posmrtni ostaci", dodao je Bošnjak. MOSTAR - Vijećnici HDZ BiH u Gradskom vijeću Mostara u ponedjeljak su bojkotirali svečanu sjednicu tog tijela na kojem je potpisana Povelja o prijateljstvu Mostara i njemačkog grada Heidelberga, potvrdio je službeno Gradski odbor HDZ Mostara. Dopredsjednik mostarskog Gradskog odbora HDZ Jadran Topić je izjavio da je razlog bojkota taj što je sjednicom predsjedavao dopredsjednik Gradskog vijeća Mostara Milan Jovičić koji je nedavno izjavio da je HDZ BiH fašistička stranka. Izjavu Milana Jovičića (mostarskog Srbina) da je HDZ BiH fašistička stranka kritizirali su i dužnosnici međunarodne zajednice navodeći da ona ne pridonosi normaliziranju stanja u Mostaru. PARIZ - Francuska je u ponedjeljak zanijekala da je Britaniji dala obavještajne podatke na temelju kojih je London ustvrdio da je bivši irački režim pokušao kupiti uran u Africi. "Suprotno insinuacijama koje su se pojavile u britanskom tisku, Francuska nije bila izvorom informacija objavljenih u britanskom izvješću od 24. rujna 2002. koje se odnosilo na irački nuklearni program", stoji u reskom priopćenju francuskog ministarstva vanjskih posliva. WASHINGTON - Američki predsjednik George Bush rekao je u ponedjeljak kako je voljan poslati određeni broj američkih vojnika kako bi pomogli uspostavi prekida neprijateljstava u Liberiji, što je glavni tajnik UN ocijenio "apsolutno isplativim naporom". "Kakvu god obvezu preuzeli, ona će biti ograničena i u broju i u ciljevima", rekao je Bush nakon sastanka s glavnim tajnikom Kofijem Annanom i drugim dužnosnicima UN u Washingtonu. WASHINGTON - Američki predsjednik George Bush ugostit će svojeg važnog saveznika talijanskog premijera Silvija Berlusconija na svojem teksaškom ranču Crawford 20. i 21. srpnja, objavila je u ponedjeljak Bijela kuća. "Italija je jedan od nabližih saveznika SAD-a u NATO-u i čvrsta potpora globalnom ratu protiv terorizma i povratku mira i demokracije u Irak", rekao je glasnogovornik Ari Fleischer. Teme sastanka bit će zaustavljanje širenja oružja za masovno uništenje, mir i sigurnost na Bliskom istoku, nastavak borbe protiv terorizma i jačanje transatlantskih odnosa, rekao je Fleischer. NEW DELHI - Indija je u ponedjeljak priopćila da neće slati svoje vojnike u mirovne snage u Irak bez mandata UN, odbivši tako zahtjev Washingtona za pomoć. State Department je jasno pokazao kako je američka administracija razočarana odlukom indijske vlade, koja je bila i protiv rata u Iraku, ali to vjerojatno neće narušiti uzlazni trend američko- indijskih odnosa. RAMALLAH - Palestinski premijer Mahmoud Abbas rekao je da je za razgovora u ponedjeljak izgladio nesuglasice s predsjednikom Jaserom Arafatu. "Razmirice su okončane i sve je u redu", rekao je Abbas novinarima nakon susreta s Arafatom u uništenom predsjednikovu sjedištu u gradu Ramallahu na Zapadnoj obali. Abbas i Arafat suglasili su se oko diobe ovlasti i da će moguće nove razmirice u budućnosti rješavati u skladu s temeljnim zakonima privremenog palestinskog Ustava. WASHINGTON - Suočena s pojačanim sigurnosnim prijetnjama u Iraku, američka vojska u ponedjeljak je objavila da se više tisuća vojnika iz glavne Treće divizije neće vratiti kući u rujnu, kako je bilo najavljeno, već da će u Iraku ostati neodređeno vrijeme. Treća (mehanizirana) pješačka divizija prva je američka postrojba koja je tijekom rata u Iraku ušla u Bagdad, nakon što je iz Kuvajta prodrla u južni Irak, a njezini vojnici sada su preuzeli na sebe teški teret stabilizacije poslijeratnog Iraka. BAGDAD - Auto-bomba eksplodirala je u ponedjeljak poslijepodne nedaleko od glavnog sjedišta snaga američko-britanske koalicije u središtu Bagdada, izjavio je pripadnik američke vojne policije. "Radi se o auto-bombi", kazao je isti izvor koji je želio ostati anoniman. Prema izjavama očevidaca, na ostatku eksplodiranog automobila bila je vidljiva diplomatska registracijska tablica. U eksploziji nitko nije ozlijeđen. PARIZ - Posebni predstavnik UN-a za Irak, Sergio Vieira de Mello, u ponedjeljak je za dnevni list Le Monde izjavio da će se izbori u Iraku "najvjerojatnije održati 2004. godine". "Pravi legitimitet proizaći će iz demokratskih izbora koji se ne mogu organizirati u nekoliko tjedana ili mjeseci... već će se najvjerojatnije održati 2004.", rekao je de Mello. Ocijenio je da je privremena vlada "uvelike reprezentativna jer uključuje sve političke i duhovne struje koje su se odupirale režimu Sadama Huseina". LONDON - Velika Britanija se u ponedjeljak oglušila na poziv izraelskog premijera Ariela Sharona o prekidu svih veza s palestinskim predsjednikom Jaserom Arafatom kojeg Izrael optužuje za potkopavanje napora reformističkog premijera Mahmouda Abbasa. "Ministar vanjskih poslova Jack Straw jasno je dao do znanja da je britansko stajalište, koje je istovjetno stajalištu EU, da se kontakti s Arafatom nastave", rekao je britanski dužnosnik nakon razgovora Strawa sa Sharonom. PRIŠTINA - Visoki povjerenik OESS-a za prava manjina Max van der Stoel pozdravio je u ponedjeljak u Prištini izjavu kojom su politički čelnici i vlada Kosova izrazili želju za povratkom raseljenih i izbjeglih osoba na Kosovo. "Europska Unija prima u svoje redove samo države koje poštuju ljudska i manjinska prava", rekao je van der Stoel nakon razgovora s čelnikom Demokratske partije Kosova Hashimom Thaqijem. LA VALETTA - Malteški parlament u ponedjeljak je odobrio ulazak te države u Europsku uniju, nakon pozitivnog ishoda referenduma održanog u ožujku, javio je AFP. Parlament je ratificirao pristup EU odobrivši zakon kojim se mijenja članak 65 malteškog Ustava. Za prijedlog premijera Eddieja Fenecha Adamija glasovala su 34 zastupnika vladajuće nacionalističke stranke, a za pravomoćnost odluke bila su potrebna 33 glasa. Na savjetodabnom referendumu 8. ožujka za pristup Malte EU izjasnilo se 53,65 posto građana, a protiv je bilo 46,35 posto. BRUXELLES - Ukidanje belgijskog zakona univerzalne nadležnosti, koje je u subotu navečer objavio premijer Guy Verhofstadt i njegova zamjena tekstom koji mu se ograničava domet, "pljuska je svim žrtvama", objavila je u ponedjeljak organizacija Amnesty International. "Ukidanje zakona iz 1993., kojim se omogućuje progon počinitelja teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava, pljuska je svim žrtvama genocida, ratnog zločina i zločina protv čovječnosti i pljuska svim građanima svijeta", piše u priopćenju Philippe Hensmans, direktor belgijskog ogranka organizacije za obranu ljudskih prava. TORONTO - Broj umrlih od atipične upale pluća - SARS u Kanadi se povećao na 40, nakon što je u petak od te bolesti umrla 76-godišnja žena, izvijestili su u ponedjeljak kanadski zdravstveni dužnosnici. Ta je žena prva žrtva SARS-a u Kanadi od 29. lipnja i prva nakon što je Toronto početkom ovoga mjeseca Svjetska zdravstvena organizacija 'skinula' s liste područja u kojima postoji opasnost od širenja SARS-a. U kanadskim bolnicama još se nalazi 17 osoba oboljelih od SARS-a, plućnog oboljenja od kojega je u svijetu do sada umrlo više od 800 ljudi. PRIŠTINA - Sudski proces protiv četvorice visokih časnika bivše Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), počet prije pet mjeseci u Prištini, završen je u ponedeljak poslije podne završnom rječju optuženih koji su zanijekali da su počinili neko od kriminalnih djela koja im se stavljaju na teret. General Rrustem Mustafa, zvan zapovjednik Remi, Latif Gashi, Nazif Mehmeti i Naim Kadriu, bivši pripadnici OVK-a iz operativne zone Lapa na sjeveru Kosova optuženi su na temelju člana 142 Kaznenog zakona bivše Jugoslavije, za zločine protiv albanskih civila tijekom rata na Kosovu. Optužnica ih tereti za protuzakonito otimanje i zadržavanje, zlostavljanje i ubojstvo petero građana Kosova. BRUXELLES - Međunarodna federacija novinara (IFJ) prosvjedovala je u ponedjeljak protiv odluke izraelskog premijera Ariela Sharona da bojkotira britansku medijsku kuću BBC, čime arapskom svijetu šalje "opasnu poruku" o slobodi tiska. FIJ, čije je sjedište u Bruxellesu, oglasio se priopćenjem nakon što je Sharon zabranio novinaru BBC-ja sudjelovanje na premijerovu sastanku s novinarima tijekom posjeta Velikoj Britaniji. Sharon je to učinio u znak prosvjeda nakon što je BBC objavio dokumentarni film o izraelskom nuklearnom programu pod naslovom "tajno oružje Izraela". BOGOTA - Šef mirovnog pregovaračkog tima kolumbijske Vlade u ponedjeljak je počeo dvodnevne razgovore s ultradesnim paravojnim vođama u cilju izvođenja zemlje iz građanskog rata koji u Kolumbiji traje već četiri desetljeća. Izvor iz kolumbijske Vlade tvrdi da se pregovori vode na nepoznatoj lokaciji, negdje u sjevernoj Kolumbiji, na kojima se traži potpisivanje sporazuma o početku službenih mirovnih pregovora. "Sastanak se održava u cilju zajedničkog ponovnog sagledavanja preporuka mirovne komisije o tome kako postići napredak za početak službenih mirovnih pregovora", izjavio je taj izvor. (Hina) tr tr