DNEVNI PREGLED, ČETVRTAK, 10. 07. 2003.

ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Hrvatska ======== Večernje novosti/Beograd - Račan će vjerojatno osvojiti i drugi mandat "Iako su do izbora u Hrvatskoj ostala još oko četiri mjeseca, sve ankete provedene posljednjih dana upućuju na zaključak da će Ivica Račan dobiti i drugi mandat za sastavljanje vlade", pišu beogradske Večernje novosti. Najviše će glasova najvjerovatnije dobiti HDZ, ali će sadašnja koalicija ipak zadržati vlast jer HDZ neće imati sa kime u koaliciju, spekulira list. "Očigledno je da će Ivica Račan i njegova ekipa u drugom mandatu morati posegnuti za nekim dodatnim potezima koji bi ipak doveli do boljeg života građana Hrvatske", ocjenjuje list, napominju da su "teške svađe i osobni interesi doveli do apatije u svim sferama a da u Hrvatskoj alternativa nije desnica nego stranka koja bi ponudila europsku perspektivu, sigurno je da bi sadašnja vlast glatko izgubila izbore. Ovako, nakon dugogodišnjeg eksperimentiranja s desnicom hrvatski građani nisu spremni riskirati i očito je da će to Ivici Račanu ići u korist", drži list. Međunarodna je zajednica zadovoljna Hrvatskom - "traži se da se intenzivira povratak izbjeglica i rješavanje stambenog pitanja Srba koji su otišli iz Hrvatske i da se još poradi na slobodi medija ali su ocjene sve povoljnije", navode Novosti. "Čak i na ekonomskom planu se kreće nabolje, nezaposlenost blago opada, iako su socijalne tenzije ogromne", napominje list i dodaje: "Kada bi postojao osobni stečaj, morala bi ga proglasiti čak trećina Hrvata jer su u dugovima koje ne mogu otplaćivati". Regija/Europa ============= BBC/London - EU je Hrvatskoj očito važniji od američke vojne pomoći Netom aktivirani zakon o suspenziji vojne pomoći zemljama koje nisu potpisale bilateralni sporazum o imunitetu američkih državljana pred MKS-om suočava Balkan s posebno bolnom dilemom, izvješćuje BBC. Nicholas Whyte iz Međunarodne skupine za krize (International Crisis Group) smatra da bi to moglo dovesti do nove nestabilnosti u regiji, te da je vrlo nezgodno što se zemlje Balkana prisiljava da biraju između Europe i Amerike. U proteklih deset godina na Balkanu su naučili da je politička podjela vanjskih sila najveći izvor nestabilnosti, prenosi BBC Whyteove riječi. Za razliku od Albanije, Bosne i Hercegovine i Makedonije, Hrvatska i Slovenija nisu potpisale navedeni sporazum, podsjeća BBC, zaključujući da je tim zemljama "Unija očigledno daleko važnija od američke vojne pomoći". Delo/Ljubljana - Slovenija nije definirala platformu za nastup na Balkanu Posjet Svetozara Marovića Sloveniji znak je da se odnosi Ljubljane i Beograda polako normaliziraju, drži ljubljansko "Delo". Možda se prigodom Marovićeva posjeta treba zapitati ima li slovenska vlada uopće odgovarajuću političku i gospodarsku platformu za nastup na Balkanu nakon pristupa Europskoj uniji, piše Delo, naglašavajući da je "dosadašnje ponašanje prema državama jugoistočno od Kupe bilo stihijsko, u skladu s potrebama dnevne politike". "Ta regija, sviđalo se nama to ili ne, za sada je jedini prostor na kojem slovenska poduzeća mogu ulagati svoj kapital, što ne znači da u tom smjeru treba gledati s visoka", upozorava "Delo", zaključujući da "država koja se u svijetu hvali svojim balkanskim vezama mora znati strateški djelovati na području na kojem novac u datim okolnostima puno znači, iako sličnu vrijednost imaju i čast i poštovanje". Le Figaro/Pariz - Francuska želi da UN preuzme odgovornost za Irak Novi međunarodni poredak mora se temeljiti na načelu kolektivne odgovornosti koja je uvjet za legitimnost i za uspjeh međunarodnog djelovanja, kako u Iraku, tako i drugdje, kazao je u razgovoru za "Le Figaro" francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin. Francuska nije nikada htjela Europu koja će se protiviti SAD-u, već Europu kao važnog čimbenika na međunarodnoj pozornici, istaknuo je ministar, kazavši kako o želji Europe da ide dalje svjedoči uspjeh proširenja i rad Konventa, kao i operacije za očuvanje mira u Makedoniji i u Kongu. Rješenje za stabilnost u Iraku nije vojno, već ponajprije političko, pa je zato važno ubrzati rad na uspostavi privremene iračke vlade i organiziranju općih izbora koji će dovesti do uspostave legitimne vlasti, naglasio je ministar, podsjećajući da Francuska želi da UN u Iraku preuzme odgovornost za sigurnost i da nadzire politički proces obnove suvereniteta te zemlje. Što se tiče prijedloga europskog ustava, Francuska ne želi ponovno otvarati raspru, ali se neće odreći svoje kulturne posebnosti i nadamo se da će se o njoj povesti računa do svršetka rada Konventa, dodao je Villepin. Le Figaro/Pariz - Kakvu Europu želi Pariz? Otkako je Jacques Chirac drugi put izabran za predsjednika Republike, glas Francuske snažno se čuje na međunarodnoj pozornici, ali je poruka francuske diplomacije puno nejasnija kada je u pitanju izgradnja Europe, piše u "Le Figarou" Renaud Girard. Kakvo stajalište zauzima Pariz u raspri između pristaša nacionalne i federalne Europe, pita autor. Kao predsjednik europskog Konventa, Valery Giscard d'Estaing je napravio golem posao, ali to nije glas Francuske, podsjeća Girard. Nakon što je završilo nemirno razdoblje u francusko-američkim odnosima, bilo bi dobro da Jacques Chirac i Dominique de Villepin ponude Francuzima jasnu sliku buduće Europe - ako ni zbog čega drugog, onda barem zato da se građani uključe u raspru na tu temu, drži Girard. Dnevnik/Novi Sad - Sjedište Povjerenstva za porječje Save u Zagrebu? Povjerenstvo za porječje Save predstavlja oblik regionalne suradnje koja "prilično pridonosi integraciji u europske institucije", istaknula je za novosadski "Dnevnik" povodom trodnevnog sastanka tog tijela pomoćnica ministarstva vanjskih poslova SCG Snežana Filipović. Istodobno takav oblik suradnje "još više približava države u regiji", dodala je Filipović u pozdravnom govoru u svečanoj dvorani Skupštine Vojvodine u Novom Sadu. "Ovaj sastanak je dokaz da uvijek možemo pokazati kako rijeke povezuju ljude koji cijene svoju okolinu i žele je ostaviti svojoj djeci", izjavila je po navodima "Dnevnika" i potpredsjednica Republičke skupštine Gordana Čomić. Na trećem trodnevnom sastanku privremenog Povjerenstva raspravljat će se o protokolima o prekograničnim utjecajima, sprečavanju zagađenja, zaštiti od poplava, pravilima Povjerenstva za rijeku Savu i drugim temama, izvješćuje novosadski list. "Što se tiče SCG, mi se slažemo da sjedište Povjerenstva bude u Zagrebu, da deponent bude jedna od članica i predlažemo da tajnik bude iz SCG", istaknula je Filipovićeva u pozdravnom govoru a prenosi Dnevnik. Politika/Beograd - Srbija cijeni donositelje dobrih vijesti Na temelju ispitivanja javnog mnijenja moglo bi se pomisliti da srpski birači cijene političare koji sudjeluju u raznim sukobima i iz njih izlaze kao pobjednici, konstatira beogradska "Politika". Prema najnovijem istraživanju agencije Strateški marketing, guverner narodne banke Mlađan Dinkić i Božidar Đelić zabilježili su najveći postotak pozitivnih glasova u Srbiji, a upravo je mladi guverner nedavno sudjelovao u oštrim sporovima, piše beogradski list. No, stručnjaci uglavnom ne dijele to mišljenje. Direktor Strateškog marketinga dr. Srđan Bogosavljević čak drži da sukobi kvare rejting lidera. Dokaz za to su odnosi u DOS-u, navodi "Politika" mišljenje dr. Bogosavljevića. Prvi sporovi u koaliciji početkom 2001. g. smanjili su popularnost njezinih čelnika, podsjeća on. Bogosavljević kaže da biračima više imponiraju oni za koje se procjenjuje da "rade za opće dobro". Zato eksperti iz skupine G 17 plus, prvenstveno Dinkić i Đelić, pa i Labus, visoko kotiraju, navodi "Politika" ocjenu dr. Bogosavljevića. O njima je stvoren dojam da "rade za napredak društva" i da se "ne bore za fotelje", prenosi Politika njegovo objašnjenje. Popularnost po pravilu bilježe i "donositelji dobrih vijesti", a to su također spomenuti stručnjaci iz G 17, koji su izvješćivali javnost o dobijenim povoljnim kreditima, podsjeća dr. Bogosavljević. Što se samog Dinkića tiče, njegov položaj u javnosti dovodi se u vezu sa stabilnim dinarom, "a to je važna promjena za društvo koje je ne tako davno bilo suočeno sa hiperinflacijom", podsjeća dr. Bogosavljević u "Politici". Politika/Beograd - Za Srbiju je prioritet uređenje odnosa s najbližim okruženjem Za Srbiju je glavni prioritet uređenje odnosa s najbližim okruženjem, piše za beogradsku Politiku Zoran Obrenović, znanstveni istraživač u beogradskom Institutu za filozofiju i društvenu teoriju. "Realni prioritet srpske politike nije Europa", tvrdi Obrenović, i to ne zato što Srbi ne žele u Europu, nego zato što ulazak u Europu "vrlo malo ovisi o Srbiji", tumači on. Srbija je u apsurdnoj situaciji, tvrdi Obrenović, jer je donedavno bila spremna boriti se za jedinstvo Jugoslavije, a danas, "iritirana Đukanovićem i njegovom kamarilom", vrlo lako diže ruke od "jedinstvene države srpskog naroda". Potrebno je prekinuti s dugogodišnjom defanzivnom i neproduktivnom vanjskom politikom "samoodricanja i samoporicanja", drži Obrenović i naglašava: "Treba biti realističan - Bosna može postojati samo kao međunarodni protektorat. Zato dugoročni cilj srpske državne politike mora biti ostvarenje jedinstva Republike Srpske i Srbije mirnim sredstvima". Dnevni Avaz/Sarajevo - Voda ne može biti predmet međuentitetskih podjela u BiH "Trebišnjici, Bregavi, Buni, Bunici, odbrojani su dani bude li završena izgradnja tunela u Fatničkom polju, odakle bi se sva voda preusmjerila u Bilećko jezero, odnosno za potrebe hidrocentrale u Trebinju", upozorava Dnevni Avaz. Nakon upozorenja dr. Nijaza Durakovića i dr. Ibrahima Bušatlije da će izgradnja tog objekta uroditi "ekološkom, ekonomskom i demografskom katastrofom, uz moguću posljedicu iseljavanja 150.000 ljudi, jer će se dio istočne Hercegovine pretvoriti u pustinju", uslijedile su i prve reakcije, piše sarajevski list. Hazima Hadžović, pomoćnica federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, izjavila je da je ministarstvo upoznato s tim aktivnostima u Hercegovini: "Nedavno smo o tome raspravljali na sjednici međuentitetske komisije. Zatražili smo dodatne informacije", kazala je za Dnevni Avaz pomoćnica ministra, dodajući da "nitko neće dozvoliti da se bilo što napravi na štetu bilo kojeg entiteta". "Vode u našoj zemlji pripadaju svim građanima podjednako i ne mogu se dijeliti po entitetima" kaže Ramiz Mehmedagić, federalni ministar prostornog uređenja i okoliša, naglašavajući kako "nitko nema pravo samo zato što je resurs na njegovom području, iskorištavati ga, a da pri tome ne misli na druge korisnike." Treba formirati međuentitetsko povjerenstvo na državnoj razini i utvrditi pravila korištenja te vode, navodi list riječi ministra Mehmedagića. Večernje novosti/Beograd - Mikerević želi povezati RS s europskim regijama "Svjestan sam činjenice da mi nismo simpatična vlada, jer smo prisiljeni donositi neugodne odluke koje pogađaju i grupe ljudi koji su zainteresirani za nastavak postojećeg stanja", komentira za Večernje novosti rad svoje vlade premijer Republike Srpske Dragan Mikerević. "Godinama smo se mi zatvarali u Republiku Srpsku i pravili od nje pusti otok, misleći da svi željno čekaju da u uđu. Sve svoje veze, koje sam stekao kao predsjedavajući Savjeta ministara BiH, upotrijebit ću na funkciji premijera Srpske. Stvarat ću poslovne veze sa npr. Štajerskom i Bavarskom, što je u tijeku, jer kao entitet ne možemo praviti sporazume s državama, ali možemo s regijama" rekao je Mikerević Večernjim novostima. The Guardian/London - Albanska djeca svjedoče na suđenju u Beogradu The Guardian u posebnom dodatku opširno piše o albanskoj djeci koja su iz Manchestera otputovala u Beograd kako bi svjedočila na suđenju za ratne zločine počinjene u Podujevu u ožujku 1999. godine (po BBC-ju). Guardian prati sudbinu trinaestogodišnje Sarande Bogujevci koja je preživjela pokolj u kojem je ubijeno četrnaest njezinih rođaka, iako su pripadnici "Škorpiona", specijalne postrojbe srpske policije ispalili u nju 16 metaka. Osim Sarande, u Beograd su na suđenje Saši Cvjetanu, koji je uz Dejana Demirovića osumnjičen za ovaj zločin, doputovali i Jehona, Lirie i Fatos Bogujevci koji od 1999. žive u britanskom gradu Manchesteru, prenosi postaja pisanje The Guardiana. Le Monde/Pariz - Francuska vojska više nije "velika šutljivica" Profesionalizacija francuske vojske bila je pravi kulturni šok, što shvaćamo tek nakon čitanja izvješća o socijalnom statusu u 2002. g., koje je ovih dana objavilo francusko ministarstvo obrane, raščlanjuje u "Le Mondeu" Jacques Isnard. Francuska vojska ima danas trideset posto manje osoblja nego prije šest godina, piše Isnard, pitajući koja je još državna ustanova bez otpora pristala na takvo smanjenje. Doduše, žandari su koncem 2001. katkad izražavali svoje loše raspoloženje na javnim mjestima, priznaje Isnard. Zanimljivo je da se profesionalizacija, koja je u mnogim zemljama dovela do starenja višeg časničkog osoblja, u Francuskoj očitovala u obnovi i pomlađivanju ljudstva te u većoj zastupljenosti žena, ističe list. Današnja francuska vojska više nije "velika šutljivica", kako su je nekad nazivali, ni "geto u koji su nerazboriti politički dužnosnici htjeli zatvoriti ustanovu koja više ne razmišlja u stavu 'mirno'", zaključuje list. Tema dana: manipulacije Busha i Blaira ====================================== TAZ/Berlin - Amerika je smiješna kad tolerira laž "Američka i britanska vlada lagale su i pretjerivale prilikom priprema za rat u Iraku kako bi potkrijepile svoju tvrdnju da je svjetski mir neposredno ugrožen iračkim oružjem za masovno uništenje", konstatira berlinski Die Tageszeitung. Puno ljudi znalo je to već prije rata a sada to uviđa i američki Kongres, piše list. "Je li moguće da demokracija starija od 200 godina ne primjećuje koliko je smiješna kad tolerira izmišljene razloge za rat - nakon što je prije točno pet godina drugom predsjedniku zaprijetila opozivom zbog seksualne afere?", pita list, sugerirajući američkim medijima i politici da se probude iz ukočenosti koja je zavladala nakon 11. rujna jer će u protivnom novi rat, potkrijepljen besmislenim argumentima, biti samo pitanje vremena. FR/Frankfurt - Bush i Blair narušili su svoju vjerodostojnost "Noge su kratke ne samo u laži već i u nemarnom odnosu prema istini, što predsjednik Bush i premijer Blair sada osjećaju i na vlastitoj koži", piše Frankfurter Rundschau. "Kad je za opravdavanje rata u Iraku bilo potrebno toliko obmanjivanja, iznova se postavlja i pitanje o stupnju ugroženosti", konstatira list. Možda je prijetnja - potekla iz iračkog izvora - o mogućoj upotrebi oružja za masovno uništenje "u roku od 45 minuta od izdavanja odgovarajuće zapovijedi" bila posljednji pokušaj sprečavanja britansko-američke invazije kao što spekulira teoretičar rata Lawrence Freedman, napominje FR. U svakom slučaju Blair i Bush ponijeli su se neodgovorno i narušili su vlastitu vjerodostojnost, zaključuje Frankfurter Rundschau. LAT/Los Angeles - Laž je valjan razlog za pokretanje postupka Bushovog opoziva "Možda smo konačno pronašli krivca za rat protiv Iraka", piše kolumnist Los Angeles Times-a Robert Scheer (po VOA-i). "Nažalost, inkriminirajući dokazi nisu ostavljeni u nekoj Sadamovoj palači, već u uredu dopredsjednika Dicka Cheneya", dodaje Scheer, podsjećajući da je ovih dana bivši američki veleposlanik u Iraku Joseph Wilson otkrio da je kao američki izaslanik u Nigeriji utvrdio da su izvješća o prodaji urana Iraku bila lažna još u veljači prošle godine. "U priči gospodina Wilsona," piše Robert Scheer, "zapanjujuće je da su CIA, State Department, Vijeće za nacionalnu sigurnost i ured dopredsjednika Cheneya bili informirani da je izvješće o Nigeru netočno". Usprkos tome, predsjednik ga je godinu dana kasnije ipak upotrijebio kao opravdanje za rat, naglašava Scheer i dodaje: "Kako bismo bili sigurni da nam predsjednik ne laže, moramo vjerovati da otkriće o falsifikatu nikada nije došlo iz ureda dopredsjednika u Bijelu kuću". Scheer nadalje upozorava: "Ne radi se o sporu oko neke fusnote u povijesti, već o možda najgorem slučaju zavaravanja u povijesti američkih administracija. Gotovo nema boljeg razloga za pokretanje postupka opoziva, drži kolumnist Los Angeles Times-a. Boston Globe/Boston - Kongres mora utvrditi motive kabineta za rat protiv Iraka Priznanje američkog predsjednika da je kao jedno od opravdanja za rat protiv Iraka upotrijebio netočno izvješće o pokušaju Bagdada da nabavi uran u Nigeriji nedvojbeno upućuje na veliku potrebu da Kongres u potpunosti istraži motive Washingtona za rat protiv Bagdada, piše u uvodniku od srijede "Boston Globe" (po VOA-i). Istražitelji u Kongresu trebali bi utvrditi je li rad američkih obavještajnih agencija prije rata u Iraku bio politiziran pod pritiskom Pentagona i Bijele kuće, podsjeća list, i nastavlja: "Zemlja ima pravo znati jesu li obavještajna izvješća o tome da je priča o Nigeriji netočna stigla do Bijele kuće i ako nisu, tko ih je presreo", ističe Boston Globe. Nadalje, dužnost Kongresa jest da nacionalnoj razini pokrene raspravu o vanjskoj politici predsjednika Busha, smatra bostonski list, napominjući da treba odgovoriti na pitanje ? koje standarde kredibiliteta kabinet ispuniti da bi se opravdala vojna akcija koja će imati podršku i na domaćem i na međunarodnom planu. SZ/Muenchen - Hoće li Bush zacementirati premoć desnice u Vrhovnom sudu? Hoće li se predsjedatelj američkog Vrhovnog suda uskoro povući u mirovinu i omogućiti predsjedniku Georgeu W. Bushu da novim imenovanjem učvrsti republikansku većinu u toj istituciji, pita Sueddeutsche Zeitung, razmatrajući utjecaj sastava Vrhovnog suda na američku politiku. Ako Bush za novog suca izabere umjerenu osobu, prihvatljivu za demokrate, izazvat će pobunu u redovima republikanaca koji od njega traže da korigira "liberalne zablude šezdesetih i sedamdesetih godina". Izabere li pak Bush predstavnika desnice, "prijeti mu nesmiljena borba za potvrdu njegova kandidata u parlamentu - i to u izbornoj godini", pretpostavlja list, objašnjavajući da će se demokrati suprotstaviti toj odluci u Senatu, koji mora potvrditi imenovanje, i mobilizirati američku javnost. Politička težina Vrhovnog suda dolazi do izražaja pri odlučivanju o ključnim dilemama američkog društva, a najvažnije od njih jest pitanje zabrane pobačaja, "još uvijek središnja tema kulturne borbe u SAD-u", ističe SZ. Financial Times/London - Blair bi mogao prihvatiti nadležnost američkog vojnog suda Financial Times piše o mogućnosti da premijer Blair pristane da američki vojni sud sudi dvojici britanskih državljana koji se nalaze u pritvoru u Guantamo Bay-u (po BBC-u). Iako se nalazi pod pritiskom parlamenta da se dvojici Britanaca, koji su optuženi da pripadaju Al Quaidi, sudi pred domaćim sudom, Blair razmišlja da suđenje prepusti Amerikancima, "zbog straha da bi bilo gotovo nemoguće organizirati uspješno kazneno gonjenje u Britaniji" prenosi BBC pisanje Financial Timesa. Tema dana: talijanska komedija u Europi ======================================= Der Standard/Beč - Formira se europska javnost Međusobno "prepucavanje" talijanskih i njemačkih političara moglo bi dovesti do nastanka svojevrsne "europske javnosti", tvrdi austrijski Der Standard". Njemački kancelar Schroeder trebao bi postupiti netipično za Nijemca, pokazati moralnu nadmoć nad "Berlusconijima ovoga svijeta", provesti odmor u Italiji i demonstrativno se sastati s predstavnicima talijanske ljevice, piše Der Standard. Ali to bi bilo miješanje u unutarnje stvari Italije, dodaje list. Međutim, "slučaj Berlusconi pokazuje da u EU više ne postoji hermetički omeđeno područje unutarnje politike. Kao predsjedatelj EU-a, Berlusconijeva vlada utječe na politiku drugih članica gotovo u jednakoj mjeri kao i njihove vlade. Stoga građani i mediji u tim zemljama imaju pravo kritizirati talijansku vladu, kad je već ne mogu smijeniti na izborima", drži list. Postoje naznake o formiranju europske javnosti, bez koje će projekt EU-a ostati tek igračkom pojedinih vlada, tvrdi Der Standard. La Repubblica/Rim - Komedija oko Stefanija skupo će stajati Italiju "'Za mene je slučaj zaključen prije dva dana i iza toga stojim', komentira talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini za La Repubblicu Stefanijev ispad. Nekoliko sati kasnije kancelar Schroeder otkazao je ljetovanje u Italiji u znak prosvjeda zbog 'nečuvenih riječi' tajnika za turizam Stefanija, piše list, rezimirajući da se Italija osam dana od početka predsjedavanja EU-om zaplela u drugi diplomatski incident. Njemačka je diplomacija zatražila Stefanijevu ostavku, no "koalicija koja vodi Italiju očito ima čudne vizije o tome što je to takozvana 'odgovornost vlade'", piše list. Neki su se ministri ogradili od Stefanijevih izjava ali Stefani se nije ni ispričao, podsjeća La Repubblica. Šteta prouzročena tom talijanskom komedijom neće se mjeriti samo gubitkom u turističkoj bilanci ili u izvozu - ona je ponajprije političke prirode, upozorava list, zaključujući da "slučaj nije zaključen - nažalost, tek počinje". DPA/Hamburg - "Politička ludnica" u Rimu ne brine Berlusconija Dok su se Berlusconijevi koalicijski partneri svađali a njemački kancelar otkazivao odmor u Italiji, Berlusconi se odmarao upravo u nesuđenom Schroederovom odmaralištu, javlja agencija DPA. Talijanski premijer vratio se u Rim tek u srijedu navečer, naišavši na pravu "političku ludnicu", piše DPA, navodeći da je njegov komentar na Schroederov odluku glasio tek - "Žao mi je zbog njega". Od početka predsjedanja EU-om 1. srpnja Berlusconi upada iz jedne gužve u drugu - početak je bio skandal u Europskom parlamentu, a nakon što je Schroeder prihvatio njegovu ispriku, uslijedila je nova ludorija, izvješćuje agencija. Tirada uvreda na račun Nijemaca općenito a Schulza konkretno ispunila je naslovnice s ponešto zakašnjenja a Stefani je dodatno pogoršao stvari odbivši se ispričati, ističe DPA. Vladajuća je talijanska koalicija pred raspadom, što znači da Berlusconija čeka nova gužva ali poznavatelji talijanske unutarnje politike ocjenjuju da u talijanskoj vladi svi ovise o svima a nitko nije zainteresiran za nove izbore, prenosi DPA. Tagesspiegel/Berlin - Schroederov potez ne zrcali razumnu vanjsku politiku Berlinski "Tagesspiegel" kritički se osvrće na odluku njemačkog kancelara Gerharda Schroedera da ljetni odmor provede u Njemačkoj nakon uvredljivih izjava pomoćnika talijanskog ministra turizma o njemačkim turistima (po DW-u). "Gerhard Schroeder ponovo vodi svoju vrstu popularne vanjske politike. Zato što mu njegov instinkt kaže da ta tema duboko dira osjecaje naroda. Preuzima ulogu zagovornika poslijeratne generacije koja više ne dopušta da joj se pod nos gura nacisticka prošlost. To ima vrlo malo veze s razumno vodenom vanjskom i europskom politikom. No, gdje je onda prava razina za razracunavanje s Berlusconijem", pita "Tagespiegel", zaključujući da talijanskog premijera moraju "disciplinirati" šefovi vlada na europskoj pozornici - u Europskom vijeću. Daily Telegraph/London - Obitelj Schroeder (ipak) neće provesti godišnji odmor u Italiji Daily Telegraph piše o odluci njemačkog kancelara Schroedera da otkaže planirani odmor u Italiji, nakon što je jedan talijanski dužnosnik njemačke turiste opisao kao "hipernacionalističke arogantne plavušane" (po BBC-u). U priopćenju Schroederovog kabineta kaže se da kancelar ne želi uključivati svoju obitelj u daljnje spekulacije, te da zbog toga obitelj Schroeder planira godišnji odmor provesti kod kuće u Hannoveru. Upitan da prokomentira Schroederovo priopćenje, talijanski premijer Silvio Berlusconi rekao je samo - "Žao mi je zbog njega", prenosi BBC pisanje Daily Telegrapha. (Hina) gple