ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Hrvatska========VOA/Washington - U Hrvatskoj je i solidarnost rascijepljena po etničkom ključu"U Hrvatskoj je i društvena atmosfera solidarnosti rascijepljena prema etničkom ključu", komentira za VOA-u
predsjednik HHO-a Žarko Puhovski proces povratka izbjeglica povodom objave OESS-ova izvješća o napretku Hrvatske.Osvrćući se na konkretne slučajeve srpskih izbjeglica koji su umrli očekujući u teškim uvjetima povratak svojim kućama ili žive kao podstanari u blizini vlastitog doma, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora napominje da takvi slučajevi nisu tipični ali sličnih u Hrvatskoj ima dvadesetak, prenosi VOA."Za ove ljude nema solidarnosti", kazao je za VOA-u Žarko Puhovski, dodajući da se najveći broj izbjeglih Srba neće vratiti u Hrvatsku ali "glavni je problem što vlada ne čini dovoljno ni da se izbjeglicama koje su se vratile osiguraju uvjeti da ostvare svoja prava", navodi VOA riječi predsjednika HHO-a.Regija/Europa=============
ZAGREB, 9. srpnja (Hina) -
Hrvatska
========
VOA/Washington - U Hrvatskoj je i solidarnost rascijepljena po
etničkom ključu
"U Hrvatskoj je i društvena atmosfera solidarnosti rascijepljena
prema etničkom ključu", komentira za VOA-u predsjednik HHO-a Žarko
Puhovski proces povratka izbjeglica povodom objave OESS-ova
izvješća o napretku Hrvatske.
Osvrćući se na konkretne slučajeve srpskih izbjeglica koji su umrli
očekujući u teškim uvjetima povratak svojim kućama ili žive kao
podstanari u blizini vlastitog doma, predsjednik Hrvatskog
helsinškog odbora napominje da takvi slučajevi nisu tipični ali
sličnih u Hrvatskoj ima dvadesetak, prenosi VOA.
"Za ove ljude nema solidarnosti", kazao je za VOA-u Žarko Puhovski,
dodajući da se najveći broj izbjeglih Srba neće vratiti u Hrvatsku
ali "glavni je problem što vlada ne čini dovoljno ni da se
izbjeglicama koje su se vratile osiguraju uvjeti da ostvare svoja
prava", navodi VOA riječi predsjednika HHO-a.
Regija/Europa
=============
Politika/Beograd - SAD nije pozvao Podgoricu da potpiše sporazum o
MKS-u
Beogradska Politika komentira spremnost službene Podgorice da
potpiše sporazum o izuzimanju američkih građana od nadležnosti
Međunarodnog kaznenog suda.
Ponuda koju je Washington poslao na brojne, ali samo državne
adrese, ne tiče se Crne Gore, mišljenja je autor komentara, jer je
ponuda poslana "članicama UN, kojima međunarodno pravo priznaje
međunarodni subjektivitet. Budući da ga državna zajednica Srbija i
Crna Gora ima, a sama Crna Gora ga ne posjeduje" ? oglašavanje
Dragiše Burzana, crnogorskog ministra vanjskih poslova o mogućem
jednostranom potezu njegove republike, "po mnogima je ne više od
iskoraka u vjetar", drži "Politika".
RFE/Prag - Kosovo ne može imati poseban režim trgovine s Albanijom
Sporazum o slobodnoj trgovini između Kosova i Albanije, koji su u
ponedjeljak potpisali Michael Steiner, šef UNMIK-a u odlasku i
vlade Kosova i Albanije, nailazi na jedinstvenu osudu srpskih
dužnosnika, prenosi u utorak RFE.
Svi dužnosnici redom pozivaju se na Rezoluciju UN-a br. 1244, uz
tvrdnju kako potpisivanje sporazuma predstavlja njezino kršenje.
"Imam dojam da je gospodin Steiner prekoračio ovlasti. Ugovor o
slobodnoj trgovini stvara velike probleme jer nemamo tu vrstu
ugovora s Albanijom, a Kosovo je još uvijek dio našeg teritorija.
Kosovo ne može imati poseban režim, jer bi to značilo pooštravanje
carinskih odnosa s Kosovom" izjavio je za RFE Dragoljub Mićunović,
predsjednik parlamenta državne zajednice SCG.
Ministar vanjskih poslova SCG Goran Svilanović drži kako je jedino
razumno što se može učiniti - "a bez podizanja tenzije" - zatražiti
od pravne službe UN-a objašnjenje dok ministar trgovine u Vladi
Srbije Slobodan Milosavljević to procjenjuje kao "događaj bez
presedana", prenosi RFE.
Dnevnik/Novi Sad - SCG mora poraditi na akcijskom planu za ulazak u
EU
"Ulazak u Europsku uniju je kao učlanjenje u golf-klub. Kada ulazi,
novi igrač prihvaća pravila koja u njemu postoje i postupno se
uključuje u proces odlučivanja, jer ne može prethodno prilagoditi
klub sebi i svojim potrebama" piše novosadski Dnevnik.
"Ovu poruku kao da nisu shvatili domaći političari angažirani na
uvođenju državne zajednice u EU, a ni oni uključeni u Akcijski plan
usuglašavanja privrednih sustava Srbije i Crne Gore. Bruxelles je
poslao jasnu poruku Beogradu i Podgorici da bez usaglašavanja, bez
funkcionalnog zajedničkog tržišta i privrede, što bi trebao
osigurati Akijski plan, nema razgovora o institucionalnom
približavanju EU", podsjeća list.
Veleposlanik Jeffery Barrett ovih dana upozorava da se
zaboravljaju poruke Soluna. I pored bučnih najava da je Akcijski
plan gotov, Europsko povjerenstvo vratilo ga je ?na popravni
ispit?, podsjeća list, napominjući da je zato savjetnik u misiji
EU-a Ian William Blunkert izrazio sumnju da će za SCG 2007. biti
godina ulaska u punopravno članstvo tada već ?europske
dvadesetpetorice?, prenosi Dnevnik.
Vijesti/Podgorica - Afera sa cigaretama početak je kraja
Đukanovićeve karijere
"Da je Crna Gora imalo demokratska zemlja, nakon najnovije afere
pokrenute u Napulju izbori bi bili raspisani odmah jer bi Đukanović
odmah podnio ostavku i pozabavio se privatnim problemom", izjavio
je za podgoričke "Vijesti" čelnik Liberalnog saveza Miodrag
Živković.
No, Đukanović je došao na mjesto predsjednika vlade kako bi se
"zabunkerirao", jer je ovakav proces i očekivao, ističe Živković.
"Ovo je početak Đukanovićevog političkog kraja", misli Živković i
dodaje: "Udruživanje s mafijom jedno je od najtežih kaznenih djela,
dolazi vrijeme naplate računa i talijanski su pravosudni organi
krenuli. Tužno je, međutim, što u Crnoj Gori šute svi osim
opozicije", prenose "Vijesti" riječi čelnika LS-a.
Oslobođenje/Sarajevo - BiH će i dalje imati dvije vojske
"On na odori i dalje ima svoje orlove, za koje se i borio u ratu. A ja?
Ja se nisam borio za vojsku federacije nego za državu BiH", požalio
se bosanski general Atif Dudaković novinarima nakon još jednog od
sastanaka na kojem se raspravljalo o preustroju oružanih snaga BiH,
piše sarajevsko Oslobođenje.
Za članstvo u Partnerstvu za mir zaista ne treba imati samo jednu
vojsku, napominje sarajevski list: "Zapravo, kad se ovaj program
stvarao u Glavnom sjedištu NATO saveza, vjerojatno nisu ni
pretpostavljali da će netko postavljati pitanje može li zemlja
uopće i imati više legalnih vojski", piše Oslobođenje i zaključuje
da u slučaju BiH "očigledno nije bitno što se događa unutar
obrambenog sustava već kako on djeluje prema van".
Dnevnik/Novi Sad - Većina izbjeglica vjerojatno će ostati u
Vojvodini
Potpredsjednik pokrajinske skupštine Vojvodine Miroslav Mrnuštik
razgovarao je u utorak s princom Antonom od Liechtensteina o
projektu izgradnje humanitarnih stambenih jedinica u Vojvodini,
piše novosadski Dnevnik.
Od 500 planiranih kuća, namijenjenih izbjeglicama iz bivših
jugoslavenskih republika, u prvoj bi se fazi gradilo njih 220, a 58
već se gradi u Sremskim Karlovcima, uz pomoć vladike sremskog
Vasilija, izvješćuje Dnevnik.
"Izražavam zadovoljstvo što ste uvidjeli da je potrebna pomoć
ljudima koji su ostali bez domova," rekao je Mrnuštik, dodajući
kako u SCG živi oko 700 tisuća izbjeglica, "od toga u Vojvodini oko
400 tisuća, a samo u Novom Sadu i okolici oko 100 tisuća".
Mrnuštik je kazao i kako će se neki od njih vratiti u Hrvatsku, BiH i
Sloveniju, ali "dojam je kako se velika većina neće vratiti nikad",
iz raznih razloga, među kojima su "ustaštvo u Hrvatskoj i
muslimanski fundamentalizam u BiH, pa unatoč pozivima političara,
izbjeglice im ne vjeruju", prenosi Dnevnik Mrnuštikove riječi.
RFE/Prag - Daytonski kulturni trokut doveo je BiH u nezavidan
položaj
Usklađivanjem entitetskih ustava s državnim, u BiH se svojedobno
vodila prava bitka oko toga kako nazvati "jezik kojim govore i pišu
Bosanci i Hercegovci", a mjeseci potrošeni na stručne i političke
rasprave pokazali su da su polemike o jeziku u BiH - konstanta,
objavljuje u utorak radio postaja RFE.
Rat i ideologija nacionalne kulture u BiH "napravili su čudnu
jezičnu kreaturu", konstatira postaja, pitajući "u kojoj se mjeri
toj pojavi odupiru bosankohercegovački književnici".
O takozvanom "daytonskom kulturnom trokutu", "koji je BiH doveo u
nezavidan položaj", za RFE govori i Esad Bajtal, glavni urednik
revije "Slobodne misli" Kruga 99: "Dayton je tretirao jednu
političku razinu i njegovi potpisnici su pristali da se ti odnosi s
političke razine šire i na ostale segmente, bez obzira na činjenicu
koliko su tretirani konkretno u okviru samog sporazuma. Imamo kroz
kulturu pokušaj pripajanja prostora lijevo i desno iz BiH, nekomu
ili nečemu drugome", tumači Bajtal za RFE.
Le Monde/Pariz - Suparništvo SAD-a i Europe bilo bi pogubno za mir u
svijetu
Rat u Iraku bio je "ispravna odluka zbog naravi režima, važnosti
suradnje s Amerikom i, dakako, zato što Sadam nije htio
primjenjivati rezolucije Ujedinjenih naroda", rekao je u razgovoru
za "Le Monde" britanski premijer Tony Blair.
Što se tiče iračkog oružja za masovno uništavanje, "jasno je da ga
je Sadam posjedovao, zato su mu bile nametnute sankcije i poslani
inspektori", kazao je britanski premijer, dodajući da je velik dio
tog oružja nakon odlaska inspektora u prosincu 1998. sakriven,
budući da su očekivali njihov povratak.
Skupina za nadzor Iraka koja je zadužena da pronađe dokaze o
postojanju oružja tek je nedavno započela s radom, ali na kraju će
sigurno utvrditi da su obavještajni podaci dobiveni lani bili
točni, dodao je.
U svezi s prekoatlantskom suradnjom Blair je potvrdio da će se i
dalje zalagati za savezništvo između Europe i Amerike, jer bi
"njihovo suparništvo bilo iznimno pogubno za sigurnost u
svijetu."
Politika/Beograd - Šešelju raste popularnost među srpskim
biračima
Popularnost većine vodećih političara i stranaka u Srbiji je u padu
a udio neopredijeljenih birača porastao je na 36 posto, pokazuje
najnovije istraživanje agencije Strateški marketing, koje
predstavlja beogradska Politika.
Stručnjaci Strateškog marketinga ocjenjuju da rezultati ankete u
cjelini pokazuju kako u ovom trenutku za osvajanje natpolovične
većine u parlamentu ne bi bila dovoljna koalicija dvije već
najmanje tri jače političke grupacije, navodi list.
U anketi provedenoj od 19. do 23. lipnja Demokratska stranka je
zadržala vodeću poziciju, zabilježivši potporu 18 posto
anketiranih birača. Druga je po snazi Demokratska stranka Srbije,
koja je sa 15 pala na 13,4 posto. Porast popularnosti bilježi G17
plus, a vidljiv oporavak bilježi Srpska radikalna stranka, za koju
se izjasnilo sedam posto anketiranih, navodi "Politika" rezultate
ankete. Socijalistička partija Srbije zabilježila je porast s tri
na 4,4 posto glasova ispitanika i posljednja je na listi stranaka
koje bi, prema rezultatima ovog istraživanja, mogle računati na
ulazak u parlament, prenosi Politika.
Što se tiče vodećih političara, svi bilježe pad popularnosti - osim
čelnika radikala Vojislava Šešelja, ističe list. On je zabilježio
porast broja pristaša s 13 posto u proteklim mjesecima na sadašnjih
17 posto. Najbolje ocjenjeni političari i dalje su guverner Narodne
banke Jugoslavije Mlađan Dinkić i ministar financija Božidar Đelić
s po 43 posto pozitivnih glasova, ističe "Politika".
Politika/Beograd - Policijski dosjei građana u Srbiji/Crnoj Gori
još su nedostupni
Odlaskom autoritarnog režima nisu uklonjena sva obilježja
prethodne vlasti, tvrdi beogradska "Politika" u analizi
manipulacije policijskim dosjeima.
"Iako je obećano da će to biti jedan od prvih poslova poslije petog
listopada 2000. g.", policijski dosjei o građanima i dalje su
"zaključani" a guranje problema pod tepih izaziva nove sumnje da i
aktualna vlast koristi arhive po potrebi, najčešće u međusobnim
stranačkim razmiricama, ističe beogradski list.
Manje ili više izravne sumnje iznijeli su nedavno sudionici skupa
na temu otvaranja tajnih dosjea građana, čiji su organizatori bili
Komitet pravnika za ljudska prava i Forum za etničke odnose (FER),
navodi "Politika". Naime, 2001. godine republička vlada je
donijela uredbu o skidanju oznake povjerljivosti s dosjea građana u
Službi državne sigurnosti, međutim, samo nekoliko dana kasije, iz
nikad dovoljno objašnjenih razloga, uslijedila je nova uredba o
stavljanju na uvid određenih, dakle ne svih dosjea. "Drugi je akt
zapravo suzio mogućnost uvida u te tajne arhive", objašnjava list.
"Prva uredba je bila kakva-takva, a drugu smo ocijenili kao
razumljiv strah nekih članova vlade od mogućeg suočavanja sa
vlastitom prošlošću", mišljenje je Dušana Janjića, koordinatora
FER-a, koji za "Politiku" zaključuje da "otvaranje dosjea
predstavlja zatvaranje jedne epohe". "Miloševićeva država još nije
demontirana", uvjeren je Janjić, držeći da bi bilo
najsvrsishodnije kada bi sadašnja garnitura na vlasti ipak
donijela zakon o otvaranju tih dosjea, kako taj posao ne bi dočekao
neku drugu vladu, prenosi Politika.
Der Standard/Beč - Austrijanci ne znaju mnogo proširenju EU-a
Kako se nedovoljno kvalitetan rad novinara i političara odražava na
raspoloženje građana prema važnim političkim pitanjima analizira
na primjeru Austrije i proširenja EU bečki list Der Standard.
Navodeći primjer predodžbi koje su Austrijanci stvorili o
Poljacima i obrnuto, komentator Der Standarda zaključuje da
građani stvaraju negativno mišljenje o određenoj zemlji zato što o
njoj premalo znaju. Poljacima je Austrija vrlo simpatična jer su o
njoj dobro informirani dok Austrijanci imaju loše mišljenje o
Poljacima jer o Poljskoj nemaju dovoljno informacija.
Der Standard međutim također tvrdi da su političari - u ovom slučaju
austrijski - odgovorni što se mnogi građani boje proširenja EU-a.
Važna pitanja koja se nameću proširenjem Unije nisu pojašnjena
građanima, a "da i ne govorimo o akcijskom planu pripreme zemlje na
nove izazove", poručuje list.
Le Monde/Pariz - Korzika je zadala težak udarac zamisli o Europi
regija
Odbijanje većeg stupnja samouprave na referendumu na Korzici
neuspjeh je za pristaše neovisnosti otoka, za vladu, za
socijalističku stranku ali i za premijera Jeana-Pierrea Raffarina
i njegov zakon o decentralizaciji Francuske, izjavljuje za Le Monde
od utorka Jean-Pierre Chevenement.
Predsjednik Republikansko-građanskog pokreta i ministar
unutrašnjih poslova u razdoblju od 1997. do 2000. g. istaknuo je da
je socijalistička stranka "neoprezno podupirala prijedlog prema
kojemu bi separatisti bili ključ buduće većine u korzičkoj
skupštini".
Korzika je pokazala da se ne da kupiti, njezin je temperament pomalo
pobunjenički i ja joj na tome čestitam, kazao je Chevenement u
razgovoru za Le Monde.
Ovaj je neuspjeh "težak udarac za zamisao o Europi regija", rekao je
Chevenement, istaknuvši da su Francuzi preko svojih sunarodnjaka
na Korzici pokazali da su privrženi republikanskom obrascu i da
odbacuju komadanje Francuske.
Liberation/Pariz - Britanska politika useljavanja olakšava
djelovanje islamista
Christoph Boltanski prikazuje u "Liberationu" najnoviju knjigu
Dominiquea Thomasa čija su tema portreti nekoliko radikalnih
islamskih fundamentalista koji djeluju u Londonu.
Muslimanski su fundamentalisti u "Londonistanu" vrlo aktivni i,
barem do 11. rujna 2001. i represije koja je uslijedila uživali su
pravu slobodu mišljenja i djelovanja, konstatira list.
Britanija je pogodno tlo za djelovanje "prave islamističke
internacionale" ponajprije zbog svoje popustljive politike
useljavanja, pravosuđa koje je vrlo osjetljivo na osobne slobode,
starih kolonijalnih veza sa Srednjim istokom i bankovnog sustava,
piše list.
Muslimanska zajednica u Londonu, koju vlast priznaje, dobro je
organizirana i uspješno prevladava međusobne nacionalne razlike,
ujedinivši se u borbi protiv "izvora zla", Sjedinjenih Američkih
Država, prenosi list Thomasove ocjene.
Tema dana: Bushov posjet Africi
===============================
Liberation/Pariz - Bushov je posjet Africi motiviran i
predizbornim razlozima
Premda se u predizbornoj utrci zaklinjao da Afrika nije među
američkim "strateškim nacionalnim interesima", predsjednik Bush i
njegova vlada počeli su se zanimati za taj kontinent nakon napada od
11. rujna 2001., piše u "Liberationu" Frabrice Rousselot.
Posjetom peterim afričkim zemljama Bush želi popraviti ugled svoje
zemlje na tom kontinentu gdje su se mnogi protivili ratu u Iraku,
ali je sračunata i na predsjedničku utrku koja je već započela s onu
stranu Atlantika, dodaje list.
Mislim da će Bush učiniti najmanje što može u Liberiji, kamo će
možda poslati manji broj vojnika koji će jamčiti sigurnost stranaca
u toj zemlji, a što se tiče side i pomoći razvoju, Kongres je već
odlučio smanjiti financijsku pomoć, prenosi list riječi Denisa
Jetta, direktora Međunarodnog sveučilišnog središta u Floridi i
bivšeg američkog veleposlanika u Mozambiku koji upozorava da se
nakon aktualnog Bushova posjeta u Washingtonu više neće govoriti o
Africi.
DPA/Hamburg - SAD igra u Africi na kartu moći novca
"Osporavanom liberijskom predsjedniku Charlesu Tayloru istječe
vrijeme - predsjednik Bush zatražio je da napusti zemlju", javlja
agencija DPA.
Nakon poduljeg razgovora s južnoafričkim kolegom Thabom Mbekijem,
Bush je izjavio da SAD blisko surađuje s UN-om i regionalnom
zapadnoafričkom državnom zajednicom (ECOWAS), "što znači da bi SAD
rađe podupro afričke vojne kontingent pri obuci i opremi nego
poslao svoje vojnike na bojišnicu", zaključuje DPA.
Bush je predstavio Mbekija kao obnovitelja, koji kontinentu
pokazuje put u bolju budućnost te kao jednu od pogonskih snaga
reformskog programa Partnerstvo za razvoj Afrike (NEPAD), navodi
njemačka agencija, dodajući da američki predsjednik usprkos
kritici smatra Južnu Afriku važnim saveznikom u nastojanjima
usmjerenim na stabilizaciju kontinenta.
Navedenu opću pozitivnu sliku ne remeti ni maleni Zimbabve, koji ne
dotiče američke strateške ni gospodarske interese pa SAD igra na
moć novca, obećajući velikodušnu financijsku pomoć u slučaju mirne
promjene vlasti, ističe DPA.
SZ/Muenchen - Bush oklijeva a Taylor obmanjuje
"Bilo je jasno da predsjednik Bush prije dolaska u Afriku neće
obznaniti odluku o slanju postrojbi u Liberiju", piše Sueddeutsche
Zeitung.
"Od liberijskog je predsjednika i ratnog zločinca Taylora (Bush)
ponovno zatražio da napusti zemlju, kazavši samo da je s afričkim
državnikom vodio 'dobru raspravu' o Liberiji i da odluka o vojnoj
intervenciji još nije donesena", piše SZ. "Takvo oklijevanje
svakim danom sve više jača Taylora koji najavljuje da neće
napustiti zemlju sve dok ne dođu američke postrojbe", drži list,
dodajući da Taylor očito sluti da će se njegovi izgledi za ostanak
na vlasti ponovno poboljšati. Amerikanci su zbog Liberije u dvojbi
jer se Taylor neće maknuti sve dok SAD ne odluči intervenirati; ako
pak odobre intervenciju, očekuje ih dugotrajna i opasna misija",
objašnjava list.
Le Monde/Pariz - Terorističke veze u Africi privukle Bushovu
pozornost
Od završetka hladnog rata Sjedinjene Države su zanemarivale
afrički kontinent koji, kako se činilo, nije za njih bio strateški
važan, piše u uvodniku "Le Monde".
Neuspjeh u Somaliji 1993. bio je bolno iskustvo koje je pridonijelo
tomu da Amerika nadugo zaboravi Afriku, podsjeća list.
U dokumentu UN-ova Programa za razvoj (UNDP), objavljenom ovog
tjedna, ističe se da polovica afričkog stanovništva južno od Sahare
živi s manje od dolara na dan, piše list podsjećajući da je dugačka
lista afričkih zala: sida, zloporaba vlasti, korupcija i
nesigurnost koji sprječavaju privatna ulaganja, dok se državne
subvencije smanjuju.
Više od bilo koje druge, Bushova se uprava protivila upletanju u
Africi, ali je nakon 11. rujna 2001. otkrila da se terorističke i
zločinačke mreže oslanjaju na neke "propale države" na afričkom
kontinentu, napominje list.
Tema dana: Bushove laži i Blairova glavobolja
==============================================
The Independent/London - Uzmak Bijele Kuće u pitanju urana težak je
udarac za Blaira
Bijela Kuća zadala je težak udarac britanskom premijeru Tonyju
Blairu, odbacivši kao neosnovane britanske tvrdnje da je Sadam
Husein pokušao od Afrike kupiti uran, piše The Independent.
Priznanje Bushova kabineta da tvrdnja o pokušaju Iraka da u Africi
nabavi uran nije trebala biti uključena u Bushev govor o stanju
nacije predstavlja "prvi ozbiljan rascjep između Londona i
Washingtona" u slučaju rata protiv Sadama, ističe list.
U utorak je to razilaženje preraslo u pravu svađu nakon što je Blair
u parlamentu izjavio da ustraje na svojim tvrdnjama, dodaje The
Independent, podsjećajući da je Bijela Kuća odustala od tvrdnji o
iračkoj kupovini urana u Africi nakon što je umirovljeni američki
veleposlanik Joseph Wilson ustvrdio da su navodi o vezi između
Nigerije i Sadama bili netočni.
Što se tiče Britanije, izvor tvrdnje o iračkoj nabavci urana u
Africi "i dalje je obavijen velom tajne", ističe list, dodajući da
su dužnosnici britanskog ministarstva vanjskih poslova "priznali
da im je spomenutu tvrdnju poslijedila jedna strana obavještajna
služba".
SZ/Muenchen - Bushova je pogreška ozbiljna stvar
Bijela Kuća prvi je puta priznala da je Bushova napomena o iračkoj
kupovini urana u Nigeriji bila netočna, piše Sueddeutsche
Zeitung.
Govor o stanju nacije nesumnjivo spada među važnije istupe
američkog predsjednika pa svaka pogrešna obavijest ili čak laž
dobiva golemu političku težinu, upozorava list, ističući da je
takvu pogrešnu informaciju predsjednik Bush proširio kad je u
siječnju ove godine izjavio pred parlamentom da Bagdad kupuje uran
od Nigerije.
"To je ozbiljna stvar jer je mogućnost omaške isključena. Naime,
govor o stanju nacije prolazi kroz desetke ruku, višestruke
kontrole i više filtera prije no što završi na predsjednikovu
stolu. Drugim riječima: Bush je znao što govori ili ga je njegov
aparat prevario", zaključuje list. Doduše, otvoreno je pitanje
hoće li ta činjenica izazvati političke posljedice budući da je
američka javnost - za razliku od britanske - podupirala rat od samog
početka, naglašava SZ, dodajući da "Bushu prijeti opasnost iz
drugog smjera: budu li američki vojnici i dalje svakodnevno ginuli
u Iraku, američki predsjednik morat će puno toga objasniti u svom
sljedećem istupu pred nacijom", ističe SZ.
NYT/New York - Washington odlučnije štiti svoje tajne nego
sigurnost države
Bushov kabinet nastoji svim snagama potkopati rad povjerenstva
koje bi trebalo ispitati neuspjeh Washingtona u prevenciji
terorističkih napada od 11. rujna 2001. g., konstatira The New York
Times.
Američka javnost ne smije ignorirati upozorenja voditelja
istražnog povjerenstva da ih Washington pokušava zastrašiti,
ističe list, podsjećajući na prigovore bivšeg guvernera New
Jerseya Thomasa Keana i bivšeg kongresmena Leeja Hamiltona da
Bushov kabinet uporno zahtijeva da ispitivanjima budu nazočni
"monitori" iz različitih vladinih agencija.
Iako Washington naglašava osjetljivu zadaću zaštite državnih
tajni, "postoje tehnike i presedani koji omogućuju istražnom
povjerenstvu prošireni pristup kritično važnim informacijama a ne
ugrožavaju sigurnost", napominje list, prenoseći upozorenja
povjerenstva da bi Bushov kabinet trebao štititi buduću sigurnost
države podjednako strasno kao što štiti svoje tajne iz prošlosti.
(Hina) gple