ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Istraživanje "imagea" hrvatskih proizvoda u Srbiji i Crnoj Gori u 2001. godini i ponovljeno u 2003. godini pokazalo je kako hrvatski proizvodi tamo općenito imaju dobar, odnosno gotovo vrlo dobar image, ali
se doživljavaju kao skupi, premda vrijedni svoje cijene, a ipak lošiji od zapadnih proizvoda.
ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Istraživanje "imagea" hrvatskih
proizvoda u Srbiji i Crnoj Gori u 2001. godini i ponovljeno u 2003.
godini pokazalo je kako hrvatski proizvodi tamo općenito imaju
dobar, odnosno gotovo vrlo dobar image, ali se doživljavaju kao
skupi, premda vrijedni svoje cijene, a ipak lošiji od zapadnih
proizvoda. #L#
Rezultati su to istraživanja koje je proveo GfK - Centar za
istraživanje tržišta iz Zagreba uz podršku Hrvatske gospodarske
komore (HGK) za potrebe osam hrvatskih tvrtki. Istraživanjem su
obuhvaćeni stavovi prema hrvatskim proizvodima općenito,
poznatost pojedinih proizvoda i marki te želja za potrošnjom
pojedinih proizvoda. Rezultati istraživanja predstavljeni su
danas u HGK.
Osnovna razlika u doživljaju hrvatskih proizvoda u 2003. u odnosu
na 2001. godinu je u tome što su se 2001. hrvatski proizvodi mogli
znatno manje naći u prodavaonicama (45 posto) nego danas (67,6
posto). Što se pak cijene tiče, rezultati istraživanja pokazali su
kako u 2003. godini 40 posto ispitanika te proizvode ocjenjuje kao
vrijedne svoje cijene, dok ih je 2001. tako doživljavalo 31,85
posto ispitanika, dakle, oko deset posto manje.
Većina građana Srbije i Crne Gore nema ništa protiv veće
prisutnosti hrvatskih proizvoda u trgovinama, njih 41,2 posto ne
zna hoće li ih trošiti, dok bi 32,7 posto ispitanika rado vidjelo
veći izbor tih proizvoda i vjerojatno bi ih trošili.
Poznatost pojedinih hrvatskih marki proizvoda u Srbiji i Crnoj Gori
je vrlo dobra, a ispitanici su navodili da su im najpoznatiji
proizvodi Kraša (75,7 posto) i Podravke (72,9 posto), među kojima
je najpoznatija Vegeta.
Istraživanje 2003. godine je, međutim, pokazalo kako se osjeća
zamjetan pad poznatosti u odnosu na 2001. godinu, što je prije svega
rezultat protoka vremena i zaborava te pojave mlađih generacija
koje su uključene u istraživanje, a koje ne pamte marke koje su bile
prisutne na tržištu prije desetak godina.
Iz istraživanja se može zaključiti kako je poznatost hrvatskih
proizvoda i njihovih marki u Srbiji i Crnoj Gori vrlo dobra, ali se
osjeća zaborav onih marki i proizvoda koji se ne pojavljuju na
tržištu te ukoliko se ponovo pojave njihov će "kredit", odnosno
stara poznatost biti iskoristivija.
Što se pak tiče želje za potrošnjom hrvatskih proizvoda u Srbiji i
Crnoj Gori, ona je vrlo prisutna pa su tako najpoželjniji proizvodi
uglavnom oni najpoznatiji. U 2003. godini građani Srbije i Crne
Gore najradije bi trošili Vegetu (34,5 posto), Kraševe proizvode
(25,7 posto) i Podravka juhe (25,5 posto). Oko 20 posto građana
Srbije i Crne Gore vrlo bi rado trošilo Gavrilovićeve proizvode
(19,8 posto), Franck kavu (19,8 posto), Cedevitu (19,7 posto) itd.
Rezultati istraživanja, rečeno je u HGK, mogu motivirati hrvatske
proizvođače da osvježe pamćenje na svoje proizvode te iskoriste
njihovu sada još uvijek visoku poznatost kako ih ne bi ugrozili
strani, inozemni proizvodi.
(Hina) tp ds