DNEVNI PREGLED, UTORAK, 08. 07. 2003.

ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Hrvatska ======== Oslobođenje/Sarajevo - Crkva je u Hrvatskoj glavni ideološki faktor Osuđujući zabranu igranja 14-godišnjeg dječaka srpske nacionalnosti na memorijalnom nogometnom turniru u Vukovaru, ministarstvo hrvatskih branitelja ocijenilo je to kao "neposluh spram riječi pape Ivana Pavla II.", ističe sarajevsko Oslobođenje. "I za to ministarstvo Papine riječi imaju veću težinu nego konvencije o ljudskim pravima ili pak riječi osude koje su izrekli povodom tog užasavajućeg čina predsjednik i premijer RH Stipe Mesić i Ivica Račan", primjećuje Oslobođenje. "Treći papin dolazak u Hrvatsku izraz je vatikanskog postkomunističkog trijumfalizma i pohvala RH za vrlo uspješnu klerikalizaciju države i društva, koja obuhvaća sve sfere života, od vrtića do vojske, od sporta do televizije", ocjenjuje list, dodajući da hrvatska država "ulaže silan novac, između ostalog, u zgradu vojnog ordinarijata. Zauzvrat, crkva djeluje kao glavni ideološki faktor u Hrvatskoj i kao bitan politički subjekt koji stalno dijeli zaušnice vlastima. Crkva je poduprla reafirmaciju i etabliranje krajnje desnice", zaključuje Oslobođenje. U takvoj "patriotklerikarnoj atmosferi" nije čudo što je Miljenko Jergović postao metom napada čuvara domoljublja, upozorava sarajevski list: "Njegov je grijeh što kao kolumnist kritizira tuđmanizam i kleronacionalizam, što kaže da je 'i bosanski i hrvatski pisac', ne pristajući uz hercegbosansko tumačenje BiH", ističe "Oslobođenje". Regija/Europa ============= BBC/London - Rim namjerava pridonijeti približavanju Balkana EU Rim će u sljedećih šest mjeseci organizirati sastanak ministara pravosuđa i unutrašnjih poslova članica EU-a i pet zemalja zapadnog Balkana - Hrvatske, SCG, BiH, Makedonije i Albanije, prenosi BBC najavu šefa talijanske diplomacije Franca Frattinija. Sastanak će biti posvećen borbi protiv organiziranog kriminala i ilegalnog useljavanja, objasnio je Frattini zastupnicima Europskog parlamenta, predstavljajući im prioritete talijanskog predsjedateljstva EU-a. I Italija - poput Grčke - želi pridonijeti stabilizaciji Balkana i približavanju te regije Europskoj uniji, istaknuo je šef talijanske diplomacije i dodao: "To znači da i državama zapadnog Balkana moramo pružiti europsku perspektivu i potvrditi obećanje koje smo im dali prošlog mjeseca na summitu EU-a u Solunu". U spomenutom nastupu pred vanjskopolitičkim odborom Europskog parlamenta Frattini je kao najvažnije ciljeve Rima u sljedećem polugodištu najavio rad na usuglašavanju stavova o konačnoj verziji ustava EU-a, poboljšanje američko-europskih i rusko- europskih odnosa i pomoć Rumunjskoj i Bugarskoj da ispune uvjete za pristup, prenosi BBC. FAZ/Frankfurt - Iznevjerena očekivanja solunskog summita "Očekivanja su bila velika: summit EU-a i zapadnog Balkana u Porto Carrasu trebao je prema formulaciji grčkog predsjedateljstva biti 'miljokaz' - na Egeju su trebali biti skicirani odnosi između EU-a i pet država zapadnog Balkana", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. No, rezultati susreta čelništva EU-a i šefova država i vlada Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Bosne i Herceovine, Makedonije te Albanije daleko su zaostali za prijedlozima Atene, piše list, navodeći riječi Geralda Knausa, ravnatelja berlinskog "intelektualnog pogona" "Incijativa za stabilnost Europe" (European Stability Initiative), koji ukazuje da su Bugarska i Rumnjska dobile potporu EU-a kako bi prevladale svoje strukturne probleme dok su slabe države zapadnog Balkana i poslije summita ostale uglavnom same". Razmjer zadaća s kojima se suočavaju države nastale raspadom bivše Jugoslavije - "uz izuzetak Slovenije i djelomice Hrvatske" - nije sporan u Europi ali članice EU-a ne slažu se oko pitanja kako im pomoći u prevladavanju teškoća, piše FAZ. Grčko predsjedateljstvo predložilo je da balkanske zemlje dobiju financijska sredstva za strukturnu politiku, kakva dobivaju i zemlje-kandidati, čime bi se otklonila i opasnost subvencioniranja nesposobne industrije, a jezgra europske politike prema Balkanu trebao je po Ateni biti proces stabilizacije, koji bi se orijentirao po napretku pojedinih zemalja, podsjeća FAZ. No, grčki su prijedlozi odbačeni, EU neće po mišljenju kritičara u regiji izdvojiti dovoljno sredstava za pomoć Balkanu a stabilnost će biti dovedena u pitanje bude li se gospodarska situacija stanovništva i dalje pogoršavala, upozorava FAZ. Politika/Beograd - Balkan - zona iseljavanja U balkanskim je zemljama u posljednjem desetljeću dvadesetog stoljeća došlo do velikih izravnih i neizravnih demografskih gubitaka, a podaci o demografskim kretanjima na tom području bit će objavljeni u stručnom prilogu autora Gorana Peneva (SCG) i Snježane Mrđen (Hrvatska) u jednom francuskom časopisu, piše beogradska Politika. Na temelju rezultata popisa i na osnovu statističkih procjena (tamo gdje popisa nije bilo), rezultati pokazuju najveći pad broja stanovnika u Bosni i Hercegovini (17 posto - sedamsto tisuća manje), Bugarskoj (6,5 posto - 560 tisuća manje), Rumunjskoj i Hrvatskoj (5 posto), "s tim što je Rumunjska u apsolutnim brojevima zabilježila najveći pad od 1,1 milijun stanovnika", navodi Politika. Pad broja popisanih s početka i s kraja desetljeća zabilježen je čak i u Albaniji "ranije poznatoj po ekspanzivnom demografskom rastu", a Srbija, zbog doseljavanja iz Bosne i Hrvatske, bilježi minimalan pad od 116 tisuća. Istraživači Penev i Mrđen u svom radu konstatiraju, prenosi nadalje Politika, da porast broja stanovnika od balkanskih i država na području bivše Jugoslavije bilježe samo Grčka, Makedonija i Slovenija. U Makedoniji je broj stanovnika povećan za dvadeset tisuća "uglavnom zbog pozitivnog prirodnog priraštaja albanske populacije" dok je u Grčkoj i Sloveniji porast rezultat povećanog doseljavanja, navodi beogradski list. Politika/Beograd - Crna Gora ne može odvojeno potpisati sporazum sa SAD-om Pravo na potpisivanje međunarodnih ugovora pripada državnoj zajednici ali ne i državama članicama, komentira u Politici profesor Dimitrijević najavu Crne Gore da će izdvojeno potpisati sporazum sa SAD-om o imunitetu američkih građana pred MKS-om. Poput crnogorskog ministra vanjskih poslova Burzana, i profesor Dimitrijević poziva se na Ustavnu povelju SCG, citirajući da "države članice mogu održavati međunarodne odnose, zaključivati međunarodne sporazume i osnivati predstavništva u drugim državama ako to nije u suprotnosti s nadležnostima Srbije i Crne Gore i interesima druge države članice" a međunarodna suradnja u pitanju gonjenja za kaznena djela ratnih zločina očito je u nadležnosti državne zajednice, tumači Dimitrijević. Potpisivanje tog sporazuma imalo bi ozbiljne posljedice za budućnost SCG, komentira crnogorsku inicijativu dr. Predrag Simić, profesor međunarodnih odnosa, objašnjavajući da bi to značilo da Ustavna povelja prestaje biti okvir za ponašanje država članica prema međunarodnim čimbenicima. Po njegovu mišljenju, spomenuta gesta crnogorskog ministra svakako pridonosi afirmaciji nezavisnih pozicija Podgorice u odnosu na Beograd a potpisivanje sporazuma nesumnjivo bi imalo dalekosežne posljedice i za odnose SCG i Europske unije, drži Simić. Direktor podgoričkog Centra za tranziciju dr. Nebojša Medojević ne vjeruje pak da će SAD pozitivno reagirati na crnogorsku inicijativu, jer bi to bio "separatni čin". Najnoviji potez Podgorice on objašnjava utjecajem "finacijske oligarhije" koja tjera političke strukture prema uspostavi nezavisnosti, navodi Politika Medojevićeve riječi. RFE/Prag - Afera sa cigaretama instrument je pritiska na Crnu Goru "Nije uobičajeno da se ovako pokreće postupak i da se objavljuju podaci u odnosu na osobu predsjednika Vlade države koja je sastavni dio realne unije", ocjenjuje za RFE profesor međunarodnog prava Nebojša Vučinić objavu u medijima izvješća napuljskog tužitelja, na temelju kojeg je zatraženo uhićenje crnogorskog premijera Mile Đukanovića. "Ne ulazeći u političke i kazneno-pravne implikacije, koje svakako treba provjeriti, ovdje se očigledno radi o jednoj vrlo prozirnoj političkoj igri da se Crnu Goru podvrgne dodatnom pritisku kad god se spomene pitanje samoodređenja", ističe Vučinić za RFE. Istodobno profesor Vučinić smatra da će - bez obzira na to jesu li objavljeni navodi istiniti ili ne - spomenuto izvješće nanijeti ogromnu političku štetu i vladajućoj koaliciji ali i međunarodnom ugledu Crne Gore, posebno u kontekstu njezine pozicije u odnosu na europske integracije, navodi RFE, prenoseći Vučinićev prijedlog crnogorskom premijeru Đukanoviću: "Bilo bi korisno da se premijer Đukanović oglasi, da se oglase službena tijela Države Crne Gore, da zatraže od napuljskog tužiteljstva da im se dostavi predmet kako bi se po tome moglo postupiti" Na izravno pitanje štiti li crnogorskog premijera međunarodni imunitet, Vučinić podsjeća da su i Talijani konstatirali da Crna Gora "bitno sudjeluje i u subjektivitetu i u suverenitetu zajednice Srbije i Crne Gore", dodajući da time Đukanović "apsolutno uživa imunitet po pravilima međunarodnog prava", prenosi RFE. Dnevnik/Novi Sad - Je li izvanredna skupština DSHV-a bila legitimna? Bela Tonković tvrdi za novosadski Dnevnik da je izvanredna skupština Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, održana u nedjelju u Subotici nelegitimna te da je stoga i odluka o njegovoj smjeni ništavna. Izanrednu skupštinu DSHV-a sazvala je subotička, inače najjača podružnica stranke, a prisustvovali su joj, po rječima sazivača, i predstavnici podružnica iz Zemuna, Sombora i drugih mjesta u kojima žive Hrvati. Kao ključni razlog za sazivanje navodi se dugotrajno nezadovoljstvo dijela članstva, ali i rukovodstva stranke radom predsjednika Tonkovića, prenosi list. Po stranačkom statutu, skupštinu može sazvati samo Predsjedništvo a ne, kao u ovom slučaju, samo tri člana, ističe Tonković u izjavi za list, dodajući da s obzirom na to broj prisutnih i nije bitan. S druge strane, jedan od inicijatora izvanredne skupštine DSHV-a, njezin potpredsjednik Petar Kuntić, kaže za Dnevnik da je skupština održana "na temelju odluke Vijeća DSHV-a o održavanju izvanredne skupštine stranke, ali je Predsjedništvo mjesecima izbjegavalo odrediti datum njezina održavanja". Inače, prisutni na nedjeljnoj skupštini pozvali su Tonkovića da u skladu s odlukom o smjeni preda dokumente, pečate i ključeve. Tonković je pak za 20. srpnja sazvao izvanrednu skupštinu DSHV-a na kojoj bi po njegovoj najavi trebala biti izabrana nova stranačka tijela Kuntić napominje da će zajedno s većinom delegata prisustvovati skupu, izrazivši očekivanje da će većina prisutnih odbiti ponuđeni dnevni red i uspjeti nametnuti odluku koja je donijeta u nedjelju, a ta je - da Bela Tonković mora otići ?kako bi stranka bila spašena?, prenosi Dnevnik Kuntićeve riječi. The Guardian/London - Britanija prosvjeduje protiv vojnog suda u Guantanamo Bay-u Britanski premijer Tony Blair suočava se s najozbiljnijom krizom u odnosima sa SAD-om nakon odluke američkog predsjednika da dva britanska državljana, zatočena u Guantanamo Bay-u, budu izvedena pred vojni sud, izvješćuje The Guardian. Ta je odluka Georgea Busha izazvala val ljutnje na cijelom britanskom političkom spektru, potaknuvši pomoćnika britanskog ministra vanjskih poslova Chrisa Mullina da "gotovo optuži SAD za kršenje Ženevskih konvencija", izvješćuje The Guardian. "Kako bi bio siguran da je poruka ispravno shvaćena, Mullin se odlučio za neuobičajen korak, najavivši da će američkom veleposlaniku Williamu Farishu proslijediti kopije bijesnih istupa u Donjem domu parlamenta", ističe londonski list, podsjećajući da se dva britanska državljana, zatočena u Guantanamo Bay-u, "suočavaju sa suđenjem u kojem će američki vojni časnici biti suci, porota i tužitelji istodobno". "Upitan prihvaća li Britanija stav da se Ženevska konvencija ne odnosi na zatvorenike u Guantanamo Bay-u, Mullin je odgovorio: 'O tome smo raspravljali sa SAD-om i iskreno rečeno - ne slažemo se s njima'", navodi The Guardian Mullinove riječi. Le Figaro/Pariz - Na pomolu je francusko-ruska osovina U Moskvi će u utorak biti održano drugo francusko-rusko vijeće o pitanjima sigurnosti na kojemu će biti nazočni francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin, ministrica obrane Michele Alliot-Marie i predsjednik UMP-a Alain Juppe, piše u "Le Figarou" Patrick de Saint-Exupery. Tri visoka francuska dužnosnika predstavljat će različite aspekte osovine Pariz-Moskva koja je u nastanku, ističe list, podsjećajući da je do zaokreta u francusko-ruskim odnosima došlo u ljeto 2002., kada su se u Sočiju sastali Jacques Chirac i Vladimir Putin, nakon čega je Aeroflot kupio osamnaest transportnih zrakoplova Airbus. Ipak, za razliku od SAD-a te istočne i sjeverne Europe, čini se da Francuska u svojim odnosima s Rusijom zanemaruje pitanja o pravnoj državi, ističe list, upozoravajući da Pariz zatvara oči pred mnogim pojavama u Rusiji: političkim nadzorom glasila, ratom u Čečeniji, nedopuštenim financijskim poslovanjem, izvozom nuklearnog oružja, ubojstvima ruskih zastupnika i drugim. Le Figaro/Pariz - Francuska i Rusija proširuju vojnu suradnju Francuska i Rusija pripremaju se ovih dana za širu suradnju u sferi obrane, piše u "Le Figarou" Patrick de Saint-Exupery. Industrijski pokrovitelj te suradnje, europska tvrtka EADS, kao i francuski Dassault Aviation, zaključili su na sajmu u Bourgetu protokol ugovora o suradnji s ruskim Suhojem, podsjeća list. Tim su ugovorom, navodi list riječi predsjednika EADS-a Philippea Camusa, obuhvaćene tehnologije borbenih bespilotnih letjelica, opremanje zrakoplova Suhoj-evim raketnim sustavima MDBA i modernizacija zrakoplova. No zrakoplovna suradnja između Francuske i Rusije nije ograničena samo na lovce, već obuhvaća i zajedničko istraživanje svemira u mirnodopske svrhe i civilne zrakoplove (Airbus), ističe list. Deutsche Welle/Koeln - Talijanska vlada i dalje oštri koplja protiv Nijemaca Nakon prijepora oko prošlotjednih izjava talijanskog premijera Berlusconija u Europskom parlamentu, članovi talijanske vlade i dalje oštre koplja protiv Njemačke a najnovije su žrtve njemački turisti, ističe radio-postaja Deutsche Welle. Stefano Stefani, državni tajnik u talijanskom ministarstvu industrije i zastupnik ekstremne desničarske stranke Lega Nord napisao je u stranačkom listu "La Padania" sljedeću rečenicu, navodi DW: "Poznajemo mi te Nijemce, oni uvijek žele biti najbolji, ljeti gromoglasno preplavljuju naše plaže, pijani od arogantne samouvjerenosti." Izjava je vrlo pikantna zato što njemački kancelar Schr?der svoj ljetni odmor namjeravao provesti upravo u Italiji, mišljenja je autor teksta. Turistički djelatnici u Italiji, posebice u Toscani i Emiglii Romani, područjima posebno omiljenim među Nijemcima, upozoravaju na moguće negativne posljednice Stefanijeva istupa, navodi DW. Naime, gosti iz Njemačke čine 40 posto svih stranih turista u Italiji, podsjećaju turistički djelatnici i poručuju da bi "eventualni izostanak Nijemaca bio prava katastrofa", ističe radio-postaja. Prema pisanju dnevnog lista "Der Tagesspiegel", prenosi dalje DW, njemački kancelar Sch?der zaprijetio je otkazivanjem ljetnog odmora u Italiji, "ako talijanska vlada bude tolerirala navedne izjave te ako one ostanu bez posljedica". Međutim, glavni urednik Berlusconiju vrlo bliskog dnevnika "Libero" Vittorio Feltri izjavio je za talijansku televiziju da bi - kao i mnogi Talijani - bio vrlo razočaran kada bi se Berlusconi zaista ispričao kancelaru Schr?deru, navodi DW. The Financial Times/London - Tony Blair mora se ispričati Britancima Britanski premijer Tony Blair mora se ispričati britanskom narodu što ga je poveo u rat na temelju informacija za koje se na kraju ustanovilo da ne odgovaraju istini, smatra The Financial Times (po BBC-ju). Kao jedan od argumenata u prilog svom stavu list navodi zahtjev vanjskopolitičkog odbora britanskog parlamenta da vlada mora objasniti na temelju čega je u rujnu prošle godine tvrdila kako je Sadam Husein pokušao u Africi nabaviti uran, ako je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) zaključila da to nije istina. Daily Telegraph/London - Campbell mora podnijeti ostavku Blairov savjetnik za medije Alastair Campbell uspio u javnosti stvoriti dojam da će vanjskopolitički odbor britanskog parlamenta kroz svoje izvješće o "slučaju Irak" zapravo razriješiti njegov spor sa BBC-em, ocjenjuje Daily Telegraph (po BBC-u). Vanjskopolitički odbor zaključio je da nema dokaza da je Blairov savjetnik za medije "dotjerivao" saznanja obavještajnih službi, piše list. No, izvješće govori i o mnogim drugim pitanjima koja ozbiljno štete i vladi i Alastairu Campbellu. Iako je premijerov savjetnik za odnose s javnošću oslobođen optužbe da je osobno dotjerivao nalaze obavještajnih službi, primjedbe koje na račun vlade izriče vanjskopolitički odbor i dalje u mnogim slučajevima vode ka Alistairu Campbellu, ocjenjuje Daily Telegraph, zaključujući da bi stoga Blairov savjetnik morao podnijeti ostavku. Le Monde/Pariz - Europska melankolija kršćanskih demokrata U trenutku svečanog obilježavanja pedesete obljetnice svoje frakcije u Europskom parlamentu, kršćanski demokrati sa zabrinutošću i s nostalgijom promatraju Europu koja se gradi pred njihovim očima na početku XXI. stoljeća, piše u "Le Mondeu" Thomas Ferenczi. Sredinom prošlog stoljeća oni su bili temelj izgradnje europske zajednice a danas su zbunjeni promjenama koje se događaju u Uniji, napose proširenjem koje ne dovode u pitanje ali drže da ono slabi oduševljenje europskom zamisli koja je pokretala pristaše Europe u zadnjih pedeset godina, podsjeća list. Današnji europski čelnici, ponajprije oni iz desnice koji većinom pripadaju Europskoj narodnoj stranci, ne vjeruju u federalnu Europu, već su skloniji međuvladinom načelu i često daju prednost nacionalnom, a ne općem interesu, ističe novinar. Politika/Beograd - Rodić je bio na meti Miloševićeva režima Istraga bi trebala pokazati je li eksploziv pod automobilom Radisava Rodića Raje podmetnut zbog kritički intoniranog pisanja "Glasa javnosti" ili iz nekih drugih razloga, piše beogradska "Politika". Ako je suditi po uvriježenoj metodi beogradskih kriminalaca, podmetač ekploziva vjerojatno je htio zaprijetiti vlasniku beogradskih dnevnih listova, ocjenjuje "Politika". Poznato je da je "Glas javnosti" zbog svoje antirežimske uređivačke politike dugo bio na meti Miloševićeve vlasti, podsjeća "Politika", ističući da je Rodić često spominjao da mu je tih godina nekoliko puta izravno rečeno "da će, ukoliko ne preda novine, biti likvidiran". Jedan od napada na Rodića izveden je još 1992. godine, kada su nepoznati napadači pucali na njegovu kuću, nastavlja "Politika" kronologiju napada. Kako je svojevremeno ispričao, desetak dana prije toga nekoliko kriminalaca pokušalo ga je "reketirati", navodi beogradski list. Uhićeni su na licu mjesta ali su poslije samo sat vremena pušteni iz prostorija beogradske policije, dodaje "Politika". Najnovija Rodićeva investicija bila je kupovina kragujevačke tiskare "Nikola Nikolić" prije desetak dana. Tada je izjavio da namjerava preseliti upravu "Glasa javnosti" u Kragujevac, navodi "Politika". Tema dana: Bushov posjet Africi =============================== DPA/Hamburg - Bush želi utjecati na buduće afričko vijeće za mir i sigurnost Predsjednik Bush započeo je put po Africi simboličnim činom, osvrnuvši se u svom govoru na nekadašnjem otoku robova Goree na pitanje rase i ropstva, javlja agencija DPA. Bush je naglasio da je "jedan od najvećih iseljeničkih pokreta u povijesti istodobno bio i najveći zločin čovječanstva" te da su "godine okrutnih i neljudskih postupaka ostale nekažnjene", prenosi agencija. "Na svojem putovanju Bush želi u ključnim državama kontinenta pridobiti potporu za svoju predodžbu o djelotvornoj borbi protiv terorizma", piše DPA i dodaje: "Dok mnogi promatrači i dalje nagađaju što je Busha upravo sada odvelo u Afriku, analitičari drže da je vrijeme dobro odabranoj. Naime, Bushov posjet vremenski se poklapa sa sastankom na vrhu Afričke unije", navodi DPA mišljenje analitičara koji podsjećaju da organizacija afričkih zemalja namjerava na summitu formirati vijeće za mir i sigurnost, "koje će biti od velikog značenja za mirovne misije na tom kontinentu". SZ/Muenchen - Afrika će privući pozornost tek nakon što izveze kaos Čini se da je Africi oteta njezina budućnost, konstatira Sueddeutsche Zeitung uoči posjeta američkog predsjednika Georgea W. Busha ovom kontinentu. Komentator SZ-a navodi primjer brojnih afričkih država razorenih ratovima i pita se što će od njih postati. "Razaračko djelo pljačkaša dosegnulo je trenutno vrhunac", napominje SZ, dodajući da su nakon kolonijalnih gospodara na red došle korumpirane i nesposobne vlade koje su ubrzale propast. To se za vrijeme hladnog rata događalo s podrškom zapada i istoka, tvrdi SZ. Tim državama, za koje se ostatak svijeta dugo nije zanimao, sada ne pomaže ni intervencijska vojska ni pozivi na demokraciju, smatra SZ, dodajući da u njima nema političara koji bi mogli nekoga uvjeriti da im je stalo do budućnosti njihovih zemalja. Zašto bi Europljani i Amerikanci riskirali živote za kontinent u čiju mirnu i prosperitetnu budućnost ne vjeruju? Radi Afrike nitko ne izlazi na ulice da bi prosvjedovao. Da bi se to dogodilo, afrički kaos mora se prvo proširiti na druge kontinente, zaključuje SZ. Le Temps/Ženeva - SAD će se angažirati u Liberiji ako se EU angažira u Iraku U prigodi obilaska afričkih zemalja američki predsjednik George W. Bush najvjerojatnije se neće sastati s Nelsonom Mandelom koji je nedavno žestoko kritizirao američki rat u Iraku, piše u uvodniku švicarskog "Le Tempsa" Alain Campiotti. Od SAD-a se traži da pošalje vojsku u Liberiju, gdje se već trinaest godina vodi građanski rat, i da pomogne u uvođenju reda i u obnovi te zemlje, što nikada nije bilo u planu Donalda Rumsfelda i Paula Wolfowitza, podsjeća list, dodajući da nelagoda Washingtona u Iraku postaje sve očitija, pa bivši ratni huškači sada nude Europljanima neobičnu nagodbu: ići ćemo u Liberiju ako nam pomognete u Iraku. Nije jasno zašto bi francuski, njemački ili ruski vojnici trebali ići u Irak, gdje će na njih pucati iz zasjede, pita list i napominje da je to moguće samo ako američka vojska, sve nepopularnija u toj zemlji, ode i zamijene ju međunarodne snage čija bi kratkoročna zadaća bila povrat vlasti Iračanima. Der Standard/Beč - Bush će u Africi prakticirati suosjećajni konzervativizam "'Suosjećajni konzervativizam' politički je credo Georgea Busha koji ga je učinio predsjednikom SAD-a", piše bečki Der Standard. "Proteklih je mjeseci svijet u dovoljnoj mjeri iskusio Bushevo tumačenje pojma 'konzervativizam' a sada je na redu 'suosjećajnost': od dobre volje Washingtona trebao bi profitirati cijeli afrički kontinent", piše list, naglašavajući da je Bush prije puta u Afriku obećao "gospodarsku pomoć i potporu u borbi protiv AIDS-a". "Kako bi afrički kontinent izveo na pravi put, Bush će istresti američki rog obilja", napominje list, dodajući da bi za borbu protiv AIDS-a i terorizma trebale biti izdvojne hitno potrebne milijarde dolara ali Kongres u kojem prevladavaju konzervativci spreman je zasad za program borbe protiv AIDS-a izdvojiti samo 500 milijuna dolara", piše Der Standard, objašnjavajući da "ni povećanje pomoći za razvitak ni navodno korisni trgovački sporazumi nisu tako dobri nakon što ih se poveže sa subvencijama za poljoprivredu jer su Busheve subvencije američkim farmerima toliko srušile tržišne cijene pamuka da su zapadnoafrički uzgajivači unatoč povećanju proizvodnje od 14 posto, izgubili gotovo trećinu svojih prihoda", objašnjava list. "Da bi se Africi uistinu pomoglo, trebat će puno američkog suosjećanja", zaključuje list. Tema dana: neuspjeli referendum na Korzici ========================================== NZZ/Zuerich - Na Korzici ništa nova Odbijanje novog statuta Korzike na referendumu razbilo je nade u novi politički početak, piše Neue Zuercher Zeitung. Vlada u Parizu i korzikanski nacionalisti željeli su novim statutom stišati političke napetosti i smiriti nasilje na otoku a njegovu jezgru trebala je činiti "Korzikanska skupština", izabrana po proporcionalnom principu, pojašnjava NZZ, naglašavajući da se vlada nadala kako će korzikanske nacionaliste povezati u politički proces i odvratiti ih s puta nasilja s ciljem odvajanja otoka od Francuske. "Prijedlog statuta koji je upravo doživio neuspjeh četvrti je pokušaj reforme od 1975., od početka politički motiviranih napada", podsjeća zueriški list u komentaru, zaključujući da neuspjeh na Korzici predstavlja poraz za desničarski trio - Chiraca, Raffarina i ministra unutarnjih poslova Sarkozyja - ali neće označiti kraj nove francuske politike decentralizacije koja bi sljedećih godina uz povoljnije pretpostavke mogla uroditi plodom u drugim regijama - primjerice, u Alzasu. "Na Korzici se pak strahuje od novog vala napada", dodaje NZZ. Le Figaro/Pariz - Pravi je uzrok korzikanskih problema psihološke naravi Odbijajući na referendumu veći stupanj samouprave, Korzikanci su pokazali da više ne žele biti pokusni kunići i da su umorni od "institucijskih slagalica" koje vlade nižu jednu za drugom a da ih nikad ne slože do kraja, piše u uvodniku "Le Figaroa" Charles Lambroschini. Korzikanci su također pokazali ljutnju zbog nedjelotvornosti vladine pomoći koju prečesto zlorabe "pajdaši" politikantskih klanova na otoku, ili pak otuđuju "revolveraši koji su se prekvalificirali u špekulante", ističe list. Nema čudotvornog rješenja za probleme otoka jer je njihov pravi uzrok psihološke naravi, upozorava uvodničar i napominje da Korziku i kontinent ne dijeli toliko more, koliko kultura, pa zato izlaz iz slijepe ulice u kojoj se Korzika našla nije moguć bez dugoročne strategije. (Hina) gple