ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - U balkanskim je zemljama u posljednjem desetljeću dvadesetog stoljeća došlo do velikih izravnih i neizravnih demografskih gubitaka, a podaci o demografskim kretanjima na tom području bit će objavljeni u
stručnom prilogu autora Gorana Peneva (SCG) i Snježane Mrđen (Hrvatska) u jednom francuskom časopisu, piše beogradska Politika.
ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - U balkanskim je zemljama u posljednjem
desetljeću dvadesetog stoljeća došlo do velikih izravnih i
neizravnih demografskih gubitaka, a podaci o demografskim
kretanjima na tom području bit će objavljeni u stručnom prilogu
autora Gorana Peneva (SCG) i Snježane Mrđen (Hrvatska) u jednom
francuskom časopisu, piše beogradska Politika.#L#
Na temelju rezultata popisa i na osnovu statističkih procjena (tamo
gdje popisa nije bilo), rezultati pokazuju najveći pad broja
stanovnika u Bosni i Hercegovini (17 posto - sedamsto tisuća
manje), Bugarskoj (6,5 posto - 560 tisuća manje), Rumunjskoj i
Hrvatskoj (5 posto), "s tim što je Rumunjska u apsolutnim brojevima
zabilježila najveći pad od 1,1 milijun stanovnika", navodi
Politika.
Pad broja popisanih s početka i s kraja desetljeća zabilježen je čak
i u Albaniji "ranije poznatoj po ekspanzivnom demografskom rastu",
a Srbija, zbog doseljavanja iz Bosne i Hrvatske, bilježi minimalan
pad od 116 tisuća. Istraživači Penev i Mrđen u svom radu
konstatiraju, prenosi nadalje Politika, da porast broja stanovnika
od balkanskih i država na području bivše Jugoslavije bilježe samo
Grčka, Makedonija i Slovenija. U Makedoniji je broj stanovnika
povećan za dvadeset tisuća "uglavnom zbog pozitivnog prirodnog
priraštaja albanske populacije" dok je u Grčkoj i Sloveniji porast
rezultat povećanog doseljavanja, navodi beogradski list.
(Hina) nper gple