PARIZ: FRANCUSKA, KORZIKA, REFERENDUM

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 5. srpnja (Hina) - Oko 190 tisuća korzikanskih birača pozvano je u nedjelju da se referendumom izjasne o promjeni statusu svoga otoka: umjesto dva departmana - Gornja i Južna Korzika - predlaže se osnutak samo jedne teritorijalne zajednice s većim ovlastima u pitanju lokalne uprave i fiskalne politike. #L# "Otok ljepote", kako Francuzi nazivaju Korziku, poprište je nasilja u kojem je od 1975. ubijeno, ne računajući brojne žrtve lokalnih obračuna, petnaest državnih dužnosnika, od toga devet policajaca i jedan prefekt (Claude Erignac, 1998.), dok se napadi na državne i javne ustanove više i ne broje. Ovo je četvrti pokušaj rješavanja korzikanskog pitanja od 1982. kad je bila uspostavljena "korzikanska skupština", a zadnji put je to bilo u siječnju 2002. za vladavine socijalista. Nakon izbora Jacquesa Chiraca za predsjednika Republike, u svibnju prošle godine, korzikanski su separatisti iste večeri preuzeli odgovornost za niz atentata i obznanili "da će udariti svuda i u svakom trenutku dok se ne pronađe dogovoreno rješenje". Nova vlada je od tada pokrenula niz mjera, uvažavajući i zahtjeve nacionalista, od njihova prijedloga da zatvorenici korzikanskog porijekla izdržavaju kaznu na otoku, do stvaranje jednog administrativnog tijela. Oko ovog prvog referenduma i odgovora na postavljeno pitanje: "Podržavate li predložene smjernice o statusu teritorijalne zajednice koje su navedene u aneksu?" vlada velika neizvjesnost pa je stoga vidljiva opreznost i suzdržanost mnogih političkih prvaka. Osim predsjednika Chiraca, premijera Jean-Pierre Raffarina i ministra unutarnjih poslova Nicolas Sarkozya, rijetko se koji političar iz redova parlamentarne većine izjasnio o referendumu, a lijeva opozicija se gotovo i ne čuje, kod socijalista naime prevladava osjećaj da bi trebalo podržati vladin referendumski prijedlog, dok veliki dio Korzikanaca ostaje i dalje neodlučan, s izuzetkom nacionalista koji podržavaju vladin projekt. Ovakvo raspoloženje može se objasniti mnogim "protuprirodnim" savezništvima unutar dva velika referendumska bloka: pristaše i protivnici reforme statusa otoka. Naime, kod pristaša reforme kristalizirala su se dva suprotna stajališta: prvo izražava predsjednik Chirac kad je 27. prošloga mjeseca poručio Korzikancima da podrška referendumu "predstavlja najbolji način da se istakne vaša privrženost Francuskoj i Republici", dočim drugo ponajbolje rezimira glasnogovornik korzikanskih nacionalista, Jean-Guy Talamoni, kad ocjenjuje da se radi samo o "etapi" na putu k nezavisnosti otoka. Ni u taboru protivnika ne vlada ono što se nekad nazivalo idejno i akcijsko jedinstvo: nailazimo tu na one koji su iskreno zabrinuti za nacionalno jedinstvo zemlje izloženo, nakon vanjskih udara globalizacije, sada i unutrašnjim udarima regionalizacije, zatim na pristaše postojećeg stanja kao i na one koji na svakom koraku priželjkuju neuspjeh vladine politike... Posljednja ispitivanja javnosti daju prednost "referendumskom da" od oko 52 posto, ali pobjeda nije sigurna zbog velikog broja neodlučnih i preokreta tendencija, jer je na početku kampanje - 23. lipnja - referendumsko "da" uživalo podršku od 62 posto ispitanika. (Hina) fcet sd