DNEVNI PREGLED, PETAK, 04. 07. 2003.

ZAGREB, 4. srpnja (Hina) - Hrvatska ======== Dnevnik/Novi Sad - Srbija pokazuje pozornost Mesićevim izjavama o manjinama Analizirajući fenomen pozitivne diskriminacije manjina, novosadski Dnevnik podsjeća da je vojvođanska vlada upravo odlučila polovicu stipendija za studente dodijeliti predstavnicima manjina. Taj potez Novog Sada pozdravio je i ministar SCG za ljudska i manjinska prava Rasim Ljajić, ističući u izjavi za novosadski list da se u Srbiji i Crnoj Gori mehanizam pozitivne diskriminacije primjenjuje najčešće prema romskoj populaciji. Usklađivanje prava manjina s europskim standardima i praksom "jedan je od temeljnih zahtjeva europske integracije ali se traži i praktičak korak dalje, čega su postali svjesni i naši susjedi. Tako je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić najavio primjenu pozitivne diskriminacije Zagreba prema manjinama 'iako se još uvijek nisu stekli uvjeti za to', čime se zapravo želi dati politički impuls uvođenju Hrvatske u punopravno članstvo u EU", piše list. Komentirajući u tom kontekstu odnos Hrvatske prema manjinama, Ljajić podsjeća da je Hrvatska donijela ustavni zakon o zaštiti manjina te da Zagreb i Beograd pregovaraju o bilateralnom sporazumu o zaštiti manjina koji bi prema njegovim riječima trebao biti potpisan do kraja godine. List upozorava da se na poticaj Europe mijenja i odnos vlada država na području bivše Jugoslavije, "koje se više ne mogu zadržati na slatkorječivim pohvalama zakonskih rješenja". U tom je kontekstu "ilustrativna" Mesićeva tvrdnja na međunarodnoj konferenciji po integraciji manjina u jugoistočnoj Europi "da ne postoje manjine, trebalo bi ih izmisliti", zaključuje list. Politika/Beograd - Incident u Vukovaru zaprepastio je hrvatsku javnost "Najnoviji, u pravom smislu riječi rasistički, ispad vukovarskih 'domoljuba', okupljenih u lokalnom udruženju HVIDRA-e i Udruženju udovica grada Vukovara" zaprepastio je hrvatsku javnost toliko da su žestoko reagirali i najviši državni dužnosnici, piše beogradska "Politika". Ističući da su predsjednik Mesić, premijer Račan i ministarstvo hrvatskih branitelja oštro osudili zabranu nastupa jednog 14- dječaka srpske nacionalnosti na Memorijalnom nogometnom turniru, beogradski list napominje: "Nekom neobičnom igrom slučaja, ovaj šovinistički izgred u Vukovaru, koji nanosi daljnju veliku štetu ugledu Hrvatske koja je pred odlukom EU-a o primanju u njegove redove, 'eksplodirao' je baš dok je predsjednik RH Stjepan Mesić u uvodnom govoru na međunarodnoj konferenciji o nacionalnim manjinama u Zagrebu uvjeravao sudionike da u Hrvatskoj pripadnici manjina 'po novim zakonima uživaju ista prava kao i većinski narod, bez diskriminacije i zanemarivanja'", primjećuje "Politika". Regija/Europa ============= Reuters/London - Marović ne vjeruje da se Mladić skriva u Srbiji i Crnoj Gori Predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović ne vjeruje da se bjegunac Ratko Mladić još uvijek nalazi u njegovoj zemlji kao što tvrdi glavna tužiteljica ICTY-a Carla del Ponte, prenosi agencija Reuters. U interviewu za britansku agenciju predsjednik SCG obećao je da će Mladić biti uhićen bude li otkriveno gdje se nalazi ali je izjavio da Beograd nema informaciju da se skriva u Srbiji i Crnoj Gori. "Moram priznati da sada zaista vjerujem da se ne nalazi na teritoriji Srbije i Crne Gore", izjavio je Marović u interviewu za Reuters. Nakon ubojstva srpskog premijera Zorana Đinđića Beograd je intenzivirao suradnju s haaškim sudom, izručivši u razdoblju od svibnja ove godine četiri osumnjičenika te poduzimajući korake u smjeru uspostave civilne kontrole nad vojskom, "koju je del Ponte optužila da skriva Mladića" te odobrivši na zahtjev ICTY-a upotrebu službenih transkripata iz Miloševićeve ere, podsjeća agencija, navodeći ocjenu predsjednika Marovića da su "ljudi sve svjesniji činjenice da je cjelokupna suradja s Den Haagom nužna". "No, Zapad vjerojatno neće biti zadovoljan sve dok Mladić ne bude izveden pred sud, što se smatra i jednim od uvjeta za tješnje veze s NATO-m", ističe Reuters. Oslobođenje/Sarajevo - Strah od fašizma u BiH i odnos prema četništvu i ustaštvu Sarajevsko Oslobođenje iskoristilo je emitiranje zabranjene emisije "Latinica" na temu "deustašizacije Hrvatske" na Hrvatskoj televiziji za razmatranje fenomena četništva. Uz prikaz geneze četništva i tezu da je put četničkog pokreta obilježen krvlju nenaoružanih, Oslobođenje tvrdi i da "od četrdeset druge, četnici surađuju s ustašama: takve koalicije, dakle, nisu izum ovog vremena". Latinica je, stoji u tekstu, "elegantno pustila ustaštvo da osudi samo sebe". Dnevni Avaz/Sarajevo - Revizija udžbenika u BiH izbacuje pojmove "četnik", "ustaša", "balija" Nakon revizije udžbenika u BiH OESS i predstavnici pedagoških institucija iz BiH izrazili su u Dnevnom Avazu svoje zadovoljstvo učinjenim i pojasnili što su promijenili. Prema riječima Falka Pingela, ravnatelja OESS-ova odjela za obrazovanje, njegova se organizacija "pridružila radu stručnih skupina i dala financijsku podršku". Izmjene u udžbenicima odnose se na sadržaje koji se tiču djece povratnika i pitanja s političkim konotacijama. Dogovoreno je također da se ne koriste udžbenici koji se tiskaju izvan BiH, izvješćuje Pingel. Ismet Krnjić iz Federalnog pedagoškog zavoda i Miloš Milin iz Pedagoškog zavoda RS pojašnjavaju da su iz udžbenika izbačene riječi "balija", "četnik", "ustaša", zatim "rat, agresija i slično". Događaji nakon 1992. biti će poredani kronološki, bez tumačenja, ističe Milin. Prema riječima Mladena Kvesića iz Instituta za obrazovanje u Mostaru, time su "stvoreni uvjeti da svi učenici budu ravnopravni". APA/Beč - SEEMO će u Opatiji formirati centar za obuku medija manjina U jugoistočnoj Europi djeluje značajan broj romskih medija koji su dijelom i dvojezični, konstatira austrijska agencija APA. "Jednostavno nisu točne tvrdnje da Rome nije moguće informirati putem njihovih vlastitih medija", izjavio je u okviru prvog sastanka 55 ravnatelja i glavnih urednika romskih medija u jugoistočnoj Europi Dragoljub Acković, ravnatelj Rominterpressa a izvješćuje APA. Na sastanku, koji je u Beogradu uz financijsku pomoć austrijskog ministarstva vanjskih poslova i nadzornog odbora za novinske iskaznice organizirao SEEMO (Organizacija medija u jugoistočnoj Europi), Acković je istaknuo da u regiji trenutno djeluje osam romskih novinskih agencija - "uključujući beogradsku novinsku agenciju BETA, koja objavljuje i sažetak vijesti na romskom jeziku", oko 25 tiskanih medija, većinom periodike, i jedini - dvojezični - dnevni list "Roma Times", koji izlazi u Skoplju, te sedam radio i tv-postaja, prenosi APA Ackovićeve riječi. Uz apel kolegama u regiji da svojim radom pridonesu suzbijanju predrasuda prema Romima, na sastanku je najavljeno i da će ove jeseni u Opatiji djelovati centar za obuku medija manjina, koji će voditi SEEMO. Njegov će cilj po riječima glavnog tajnika SEEMO-a Olivera Vujovića biti osiguravanje nastavka profesionalne naobrazbe za novinare, zaposlene u medijima manjina, prenosi APA. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Češkoj treba vremena da se suoči s vlastitim greškama "Za suočavanje s prošlošću potrebno je vrijeme, a to vrijedi i za posttotalitarna društva istočne Europe", piše Frankfurter Rundschau od petka. "Čini se da Česima treba još malo vremena da bi obračunali s nasiljem i kršenjima ljudskih prava sudetskih Nijemaca, da građani prihvate neki znak kajanja zbog prognanih", piše list i naglašava da u Češkoj još vlada uvjerenje da je "progon bio opravdan čin osvete, reakcija na tlačenja od strane nacionalsocijalista". Zato je Spidla čekao referendum o pristupu u EU da bi se "izjasnio o moralnoj odgovornosti Češke ", drži list i naglašava da je prije godinu dana Spidlin prethodnik Zeman podvrgnuo ozbiljnoj kušnji "podobnost svoje zemlje za EU" kad je prognane sudetske Nijemce nazvao "Hitlerovom petom kolonom", braneći Beneševe dekrete. "Spidli bi trebalo pružiti mogućnost da ostane na svojem putu pomirenja jer za to je poslije svih europskih iskustava s 20. stoljećem, potrebno vrijeme", zaključuje Frankfurter Rundschau. Tema dana: Berlusconi izazvao krizu u Europskoj uniji ===================================================== Le Monde/Pariz - Berlusconi je prokockao izglede za uspješan mandat u EU Nakon izgreda Silvija Berlusconija u Europskom parlamentu talijanska diplomacija mora pokušati popraviti štetu kako se polugodišnje predsjedanje Italije Europskom unijom ne bi završilo neuspjehom, piše u uvodniku "Le Monde". Silvio Berlusconi ima golemu većinu u talijanskom parlamentu pa si kod kuće može dopustiti da donosi zakone "po mjeri" kako bi riješio osobne probleme, ali u Europi mora računati s partnerima kojima se njegove lakrdije previše ne sviđaju i koji nemaju povjerenja u amaterizam koji čitavu Uniju može dovesti u neugodan položaj, ističe uvodničar. Tako je šef talijanske vlade nehotice potvrdio nedostatke rotirajućeg predsjedništva Europe i dao za pravo onima koji žele stalnog predsjednika Europskog vijeća, napominje list i upozorava da Berlusconi, ako je ikad htio obnašati tu dužnost, nema više nikakvih izgleda. NZZ/Zuerich - Berlusconijev program neopravdano je potisnut u drugi plan Pometnja oko Berlusconijeva gafa neopravdano je potisnula u drugi plan konkretne ciljeve talijanskog predsjedateljstva u Europskoj uniji, upozorava Neue Zuercher Zeitung. Za Europsku uniju bilo bi bilje da Berlusconijeve izjave nisu shvaćene pretjerano ozbiljno, smatra NZZ, podsjećajući da suvremeni tiskovni i slikovni mediji potiču političare na sve emocionalnije i efektnije nastupe, potikujući u drugi plan samu bit problema o kojima je zapravo riječ. A Berlusconijev program za predsjedateljski mandata u EU zaslužuje da bude ozbiljno shvaćen, upozorava list. "Točno je da bi odnose između EU-a - zapravo tek nekoliko njegovih članica - i Amerike trebalo popraviti. Najnoviji srateški dokument nadležnog povjerenika EU-a Solane, predstavljen na summitu u Solunu, prvi je korak u pravom smjeru. Washington ga je tako i shvatio i prihvatio. Potraga za vanjskom politikom koja će postići konsenzus u EU trebala bi dobiti sasvim konkretan poticaj i biti u prvom redu proširena i na buduće nove članice", smatra švicarski list, ističući da razum,no zvuči i talijanska namjera jačanja gospodarske učinkovitosti Europe. Drugo je pitanje hoće li te namjere biti i ostvarene a neobuzdana hajka na Berlusconija zasigurno će naškoditi Europi, upozorava NZZ. Le Temps/Ženeva - Berlusconi ne smije zaboraviti svoju odgovornu poziciju u EU Berlusconi i Schroeder ni po čemu nisu slični - prvi je nepredvidljiv i nepristojan a drugi ništa ne mrzi toliko koliko nepredvidljivost i nepristojnost, piše u uvodniku švicarskog "Le Tempsa" Serge Enderlin. Upravo u svladavanju razlika između kultura i jest europski izazov, ističe list, napominjući da to ponekad uključuje i njihovo stapanje u zajedničkom kalupu. Berlusconijev je ispad u Europskom parlamentu zacijelo postigao pun pogodak među ljubiteljima "televizijskog opsjenarstva", kojih je premijer u Italiji uzdanica, dodaje list. No Berlusconi nije na podiju milanske televizije niti je na nogometnom igralištu, već upravlja zajedničkom europskom kućom čije će ključeve imati sljedećih šest mjeseci, upozorava list. NYT/New York - Berlusconijev istup očituje manjak samokontrole Neodmjerena izjava u Europskom parlamentu dovodi u pitanje Berlusconijevu sposobnost samokontrole, konstatira New York Times. Iako je talijanski premijer dugo sam gradio image političara koji otvoreno govori što misli, njegov nastup u Strassburgu ujedinio je kritičare i pristaše u ocjeni da će rad talijanskog predsjedateljstva EU-a ubuduće biti daleko teži, ističe NYT. U Italiji je Berlusconi privukao birače tvrdnjama da je njihova jedina nada u borbi protiv ekstremne ljevice, čime je očitovao izražen osjećaj o progonjenosti a možda i megalomaniju, tumači NYT. Jasno je kome je takav nastup bio upućen u Italiji, gdje je još živo sjećanje na prošlost, odnosno nije u potpunosti nestao strah od komunista, ali to se ne može reći i za Europu čiji su se političari zabrinuli da Berlusconi nije prikladna osoba za lidera Starog Kontineta, napominje list. Tako je Berlusconi sam otežao svoju promociju na međunarodnoj pozornici ali još nije jasno u kojoj je mjeri naškodio svojoj poziciji u samoj Italiji, ističe NYT. Daily Telegraph/London - Berlusconi gradi kult ličnosti Silvio Berlusconi neobično je brzo ispunio obećanje da talijansko predsjedateljstvo EU-om neće biti puka rutina, konstatira Daily Telegraph. Usporedivši zastupnika njemačkih socijaldemokrata u Europskom parlamentu Martina Schulza sa zapovjednikom nacističkog logora Berlusconi je potpuno onemogućio normalno funkcioniranje EU-a, ističe list, spekulirajući da bi nedostatak političkog iskustva "a možda i instinkta" mogao upropastiti karijeru aktualnog talijanskog premijera. "Berlusconi možda ne želi biti novi Duce ali se čini sasvim zadovoljnim što ga ljudi uspoređuju upravo s njim", ocjenjuje Daily Telegraph i ističe: "Budući da je izabran primjernim demokratskim procesom, bilo bi pogrešno nazvati ga fašistom, No, Berlusconi besramno pokušava oko sebe izgraditi kult ličnosti", zaključuje list. "Zbijanje šala na račun Nijemaca i fašizma možda je za Talijane - kao i za Engleze - uobičajena stvar i možda će se mnogi od njih složiti s Berlusconijevom ocjenom da je zapadna kultura superiorna islamu. No, oni također žele da ostatak svijeta, a posebno partneri u Europskoj uniji, ozbiljno shvaća Italiju", upozorava Daily Telegraph. The Independent/London - Berlusconijev ispad otkriva mrlju u demokratskom ustroju EU-a Navodna šala talijanskog premijera Berlusconija ukazala na mrlju na demokraciji u samom srcu Europske unije, konstatira The Independent u uredničkom komentaru (po BBC-ju). Bilo bi lako ali pogrešno talijanskog premijera jednostavno proglasiti klaunom, slegnuti ramenima i reći da je problem talijanskog naroda ako i dalje želi da takav čovjek bude njegov čelnik. Berlusconi je važan za sve pristaše europskog ideala zato što njegovo ponašanje skreće pozornost na mrlju na demokratskom ustroju jedne od vodećih članica Evropske unije, ističe londonski list, podsjećajući da je talijanski premijer istodobno i jedan od najbogatijih ljudi u Italiji. Ako veličina njegovog poslovnog carstva nije dovoljan razlog za pokretanje pitanja o sukobu interesa, njegova dominantna uloga u talijanskim medijima ne bi se smjela tolerirati u zreloj demokratskoj državi, tvrdi The Independent. Le Figaro/Pariz - Kriza u talijanskom predsjedanju EU-om nije u interesu Pariza Talijanski premijer ionako nije uživao prevelik ugled među francuskim čelnicima, pa njegov protunjemački ispad nije bitno pogoršao stvar, ocjenjuje u "Le Figarou" Luc de Barochez. Kriza u talijanskom predsjedanju Unijom nije u francuskom interesu jer obje zemlje imaju iste prioritete - riječ je o pripremi proširenja EU-a i donošenju budućeg ustava, podsjeća list. Francuska je uz to zainteresirana za talijanski prijedlog o pokretanju javnih radova na infrastrukturi, ističe list, napominjući da Pariz ne dijeli Berlusconijevo mišljenje o Europi koja bi uključivala Rusiju i Izrael ali se slaže da treba nastaviti pregovore s Rumunjskom i Bugarskom i ostaviti otvorena vrata Turskoj. Sueddeutsche Zeitung/Muenchen - Za EU je opasna Berlusconijeva sklonost polarizaciji Kritizirajući ponašanje predsjednika talijanske vlade Silvija Berlusconija i opisujući njegovo razumijevanje demokracije kao "zabrinjavajuće", Sueddeutsche Zeitung razmatra mogućnosti reakcije na takvo ponašanje. Berlusconi nije komičar već predsjedatelj Europskog vijeća, podsjeća SZ i tvrdi da ono što možda u Italiji spada u oblike političkog ponašanja, u "europskom poslu" u kojemu se "finese u tonu uglavnom još poštuju" ne smije imati mjesta. Najveća je opasnost koju za Europsku uniju predstavlja Berlusconijevo predsjedateljstvo činjenica da talijanski premijer "ne ujedinjuje već potiče podjele", piše SZ. Usprkos svemu, Berlusconi i njegovi kritičari poput njemačkog kancelara Gerharda Schroedera ne bi smjeli dopustiti da afera izmakne kontroli. Strategija izolacije kao u slučaju Haider ne koristi Europi. Bolje bi bilo pustiti da Berlusconi "sam sebe pokopa". Drugim riječima, "možda za vrijeme predsjedanja EU u Italiji ojača spoznaja da si takvog predsjednika vlade zapravo ne mogu priuštiti", zaključuje Sueddeutsche Zeitung. Le Figaro/Pariz - Europa ne smije biti talac svađe oko Berlusconijeva izgreda Ako su mu živci popustili i ako je načinio veliku glupost, Silvio Berlusconi mogao je to priznati i ispričati se onima koji su se osjetili povrijeđeni, bilo da je riječ o dostojanstvu Europskog parlamenta, o Njemačkoj kojoj se spočitava ružna prošlost, ili pak o samoj Italiji koju Berlusconi sramoti izvan zemlje, piše u uvodniku "Le Figaroa" Pierre Rousselin. Kako god bilo, izgred u Parlamentu ne treba prerasti u problem za Europu koja je ionako suviše slaba, upozorava list, napominjući da je polugodište koje počinje, s nužnom prilagodbom Unije skorom proširenju i sa završnom rasprom o europskom ustavu, odveć važno da bi bilo talac svađe o verbalnom izgredu. Zbog Berlusconija i reakcija koje on izaziva, odnosi između Vijeća, Povjerenstva i Parlamenta ne mogu biti lošiji nego što jesu, ističe uvodničar, izražavajući ipak nadu da će svatko od njih učiniti sve da bi se izbjegla paraliza ustanova. TAZ/Berlin - Berlusconi je talijanski i europski slučaj "Ono što je Silvio Berlusconi izveo pred Europskim parlamentom, nije bilo samo neumjesna primjedba", piše berlinski Die Tageszeitung. "Odgovore na pitanja o njegovoj medijskoj moći, o njegovu odnosu prema pravosuđu od njega nije moguće dobiti", piše list, ističući da umjesto odgovora "pljušte njegove verbalne uvrede a njih Berlusconi opravdava tvrdnjom da je agresor onaj drugi a on tek jadna žrtva". "Sve je zastupnike koji su izrazili nezadovoljstvo uvrijedio da su 'turisti demokracije' a zapravo je on bio 'turist' u Europskom parlamentu, turist u demokraciji kojemu se to odredište putovanja očito nije svidjelo", smatra TAZ. "Berlusconi više nije samo talijanski već i europski slučaj u kojem se ne radi o tome nedostaju li talijanskom predsjedniku vlade manire - riječ je o čovjeku koji bez puno razmišljanja kod kuće napada državnopravne ustanove i neovisno pravosuđe a sada u Europi grubo napada Parlament", piše list i zaključuje da će Berlusconijev "'povijesni' nastup možda uskoro ući u anale - kao početak njegovog političkog kraja". La Repubblica/Rim - Berlusconijeve jezične finese "Ishod telefonskog razgovora kojim je zaključen katastrofalan incident na početku talijanskog predsjedavanja predstavlja opipljiv dokaz nadmoći talijanskog jezika nad njemačkim, barem na diplomatskom polju", piše rimska La Repubblica. "Njemačkom je kancelaru, koji je očekivao isprike, Berlusconi rekao nešto vrlo slično, ali prilično daleko od isprike", piše list, napominjući kako je prema službenom priopćenju Berlusconi "potvrdio ono što je jučer rekao", dakle po pisanju lista, "svoje prethodno stajalište nije izmijenio ni za zarez". "Potvrdio je zapravo svoje 'žaljenje'", piše list i pojašnjava da je značenje te riječi prema talijanskom rječniku 'žaljenje pomiješano s ljutnjom' ili 'neugodnost, neprilika' ili čak 'uvreda, pogrda', što je upravo suprotno od riječi 'isprika'". List se pita zašto je Berlusconi odabrao tu višeznačnu riječ i zaključuje da mu je "žao (uz stanovito razočaranje) zbog učinka koji je izazvao, a ne zbog fraze koja je trebala biti tek ironična". "Dakle obećanje da će gospodina Schultza predložiti za ulogu nacističkog zapovjednika logora nije bila prava ponuda za rad, bila je tek još jedno od mnogih Berlusconijevih obećanja", piše list. Die Presse/Beč - Schulz nezadovoljan dvostrukim mjerilima prema Austriji i Italiji "Njemački zastupnik u EU-u Martin Schulz traži ispriku i pred Parlamentom EU-a", piše bečki Die Presse od subote. "Prihvaćam ispriku koju je Berlusconi izrekao saveznom kancelaru Schroederu ali Berlusconi nije uvrijedio njega", navodi list riječi njemačkog zastupnika Schulza koji je naglasio da se Berlusconi "zbog svoje izjave mora ispričati i Parlamentu EU-a", ne isključujući mogućnost da će Berlusconi to i učiniti. To pak ne znači da u idućem polugodištu talijanskog predsjedavanja EU-om neće biti još skandala, ističe list. Naime, Schulza ljuti "općeniti odnos prema Berlusconiju i Italiji nakon što su protiv Austrije i Haidera donesene sve moguće mjere". Osim toga, Schulz je rekao da ga "čudi kako brzo Berlusconi gubi kontrolu" te da je "na europskoj razini jasno pokazao da nema samokontrole niti osjećaja za demokratske oblike ponašanja", navodi list. La Libre Belgique/Bruxelles - EU-Parlament trebao se baviti Berlusconijevim programom Izjave Silvija Berlusconija u Europskom parlamentu su nedopustive, ali i doček koji su mu priredili zastupnici nije bio dostojan te institucije, kazao je u razgovoru za "La Libre Belgique" Christian Franck, profesor na sveučilištu u Leuvenu.#L# Europski parlament često ulazi u unutarpolitičke raspre koje se ne bi trebale prenositi na europsku razinu, upozorava profesor, dodajući da se Parlament opet bavio legitimnošću jedne osobe i njezinim vezama s pravosuđem, umjesto da raspravlja o njegovu govoru koji "nije bio loš". Za Italiju bi bilo dobro da Berlusconi ode s dužnosti premijera, priznao je Franck ali je istodobno napomenuo da ne odobrava "serijske intelektualne i medijske napade" na talijanskog premijera, "lančane reakcije koje djeluju gotovo automatski, a nisu tako uvjerljive kada se sučele sa stvarnošću". (Hina) gple