ZAGREB, 4. srpnja (Hina) - Središnje banke većine zemalja u razvoju prate ostvarivanje proračuna središnje države, odnosno državni proračun bez proračuna izvanproračunskih fondova i proračuna lokalnih uprava i samouprava, a upravo
takav širok obuhvat čini razinu proračuna koju Europska središnja banka (ECB) uzima u obzir pri procjeni ispunjavanja kriterija za priključenje Europskoj uniji (EU).
ZAGREB, 4. srpnja (Hina) - Središnje banke većine zemalja u razvoju
prate ostvarivanje proračuna središnje države, odnosno državni
proračun bez proračuna izvanproračunskih fondova i proračuna
lokalnih uprava i samouprava, a upravo takav širok obuhvat čini
razinu proračuna koju Europska središnja banka (ECB) uzima u obzir
pri procjeni ispunjavanja kriterija za priključenje Europskoj
uniji (EU).#L#
Slučaj je to i u Hrvatskoj, rekao dr. Dubravko Mihaljek iz Banke za
međunarodna plaćanja (BIS) iz Basela u svom izlaganju 'Fiskalna
pozicija u novim tržišnim privredama: pogled središnjih banaka',
koje je danas organizirao Institut za javne financije (IJF).
Potkrijepljujući to hrvatskim podacima o prosječnim prihodima i
rashodima u razdoblju od 1998. do 2000. godine, Mihaljek je
ustvrdio kako je središnja država u ukupnim prihodima opće države
imala udio od 60 posto, izvanproračunski fondovi 29 posto, a
lokalne jedinice 11 posto. I dok je udio lokalnih jedinica u ukupnim
rashodima također 11 posto, rashodi izvanproračunskih fondova
iznosili su 44 posto, a središnje države 45 posto.
To konkretno znači, pojašnjava Mihaljek, da HNB nema nadzora nad
više od polovicom rashoda, bez da se uzmu u obzir i druge, tzv.
uvjetne obveze države, kojih nema u proračunu, ali se mogu
pojaviti, poput raznih jamstava, isplate osiguranja i sl.
Cjelovitu sliku prave fiskalne pozicije središnje bi banke dobile
tek dodavanjem proračunu opće države i jedinstvene, konsolidirane
bilance svih državnih poduzeća, financijskih i nefinancijskih, što
bi u Hrvatskoj bili npr. HBOR, DAB i HFP odnosno HŽ, HP i sl., kazao
je Mihaljek.
Bez tako proširenog pogleda središnjoj je banci teško sagledati
realnu fiskalnu poziciju države, što dodatno otežava i činjenica da
se proračuni u zemljama u razvoju uglavnom donose za razdoblje od
jedne godine. Stoga je srednjoročno ili dugoročno određivanje
monetarne politike znatno otežano, a otvara se i pitanje
transparentnosti i dostupnosti svih relevantnih podataka, o kojima
ovisi i pozicija države na financijskim tržištima, kaže Mihaljek.
Mihaljekovo je izlaganje temeljeno na iskustvima 20-tak
razvijenijih zemalja u razvoju prikupljenih od strane stručnjaka
BIS-a, kao i na diskusijama predstavnika središnjih banaka tih
zemalja krajem prošle godine u Baselu.
(Hina) rub db