FINANCIJSKI BILTEN OD 26. LIPNJA DO 03. SRPNJA 2003.

FINANCIJSKI BILTEN OD 26. LIPNJA DO 03. SRPNJA 2003. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Sa sjednice Vlade 10. Sa zatvorene sjednice Vlade 11. Kuštrak: Hrvatska nije prezadužena 12. Hrvatski poduzetnici u prošloj godini ostvarili 10,8 milijardi kuna dobiti 13. U JDD kotaciji Zagrebačke burze dionice Viadukta 14. Dionice dvije nove tvrtke na Zagrebačkoj burzi 15. Dionice Brodomerkura u JDD kotaciji Zagrebačke burze 16. U kotaciju JDD Zagrebačke burze uvrštene dionice Istraturista 17. Zagrebačka burza sutra uvrštava komercijalne zapise Jadranke 18. Na Varaždinskoj burzi završena 27. javna dražba-promet 35,4 milijuna prava 19. Počeli s radom investicijski fondovi Erste BOND i Erste MONEY 20. Počelo testiranje SETT-a 21. Kvarner banka: u 2002. dobit 4,1 milijuna kuna 22. Odluka o izlasku EBRD-a iz Podravke na skupštini Podravke 18. srpnja 23. Projekt jedinstvenog izvještajno analitičkog sustava javnih financija 24. Središnji bankari: Deflacija - opasnost za vodeća gospodarstva 25. HNB i MUP upozoravaju na krivotvorene novčanice od 1000 kuna 26. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 27. VI 230.000.000 93.000.000 93.000.000 2,22 30. VI 280.000.000 170.700.000 170.700.000 2,24 01. VII 250.000.000 144.400.000 144.400.000 2,84 02. VII 230.000.000 185.000.000 162.000.000 3,04 03. VII 210.000.000 120.000.000 74.500.000 2,72 Prosječno 240.000.000 142.620.000 128.920.000 2,61 Na Tržištu je novca ovoga tjedna potražnja značajnije porasla. Tako je ona u usporedbi s tjednom ranije veća za 1,6 puta. Iako je i ponuda novca bila gotovo 1,5 puta bogatija no prošlotjedna, ovoga joj je tjedna nedostajalo oko 40 posto da bi se izjednačila s ukupno prijavljenom ovotjednom potražnjom. Tako je, unatoč uglavnom iskorištenom većem dijelu ponude, nepodmireno ovoga tjedna ostalo oko 46 posto potražnje, iskoristivši pritom više od 90 posto slobodnih sredstava. Rast potražnje utjecao je i na prosječnu cijenu novca. Tako je ona u odnosu na prošlotjednu porasla 0,35 postotnih bodova ili gotovo 15,5 posto u prosjeku iznosivši 2,61 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 604 milijuna kuna, koliko je iznosio i ukupan iznos prihvaćenih ponuda. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 2,49, a najviša 2,55 posto. Sukladno tome, vagana je kamatna stopa iznosila 2,52 posto, a vagana diskontna cijena 99,759 kuna. Od 02. srpnja vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB-a iznosi 2,324 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 27. lipnja do 03. srpnja (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena Najvišacijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 440 461 460 13.278.582 Podravka 181 190 181 980.977 Viktor Lenac 20 23 23 13.200 Belišće 129,21 138 130,25 57.199 Croatia osiguranje-P 3.000 3.200 3.000 176.000 Croatia osiguranje-R 2.900 3.300 3.300 1.188.681 Dalekovod 105,05 105,06 105,05 1.050 Elka 61 63 61 63.958 Istraturist 115 120 119 127.309 Tehnika 310 310 310 15.810 Atlas 17 18 17 4.721 Atlantska plovidba 22 22 22 1.804 Ericsson Nikola Tesla 272 272 272 2.720 Hotel Opera 109 109 109 2.616 Rabac ugost. i turizam 96 96 96 1.344 Jadran-turist 50 50,50 50 14.534 Jadranski naftovod 1.650 1.700 1.700 63.898 Karlovačka banka-R 59 63 59 127.749 Končar 67 71,50 67,13 36.528 Kraš 276 293 285 1.202.541 Privredna banka 162 166,30 166,30 532.293 Plava laguna 800 850 850 100.109 Riječka banka 115 115 115 38.525 Riviera 125 132 130 839.183 SN Holding 33,50 33,50 33,50 6.968 Sunčani Hvar 32,57 34 34 23.397 Varaždinska banka 270 270 270 37.530 Varteks 39,51 45 45 93.666 Zagrebačka banka C 920 920 920 920 Zagrebačka banka 0 1.350 1.402 1.350 13.860 Zagrebačka pivovara 2.650 2.650 2.650 132.500 Zlatni rat 35 35 35 1.750 PIF Pleter 22,61 23 22,61 10.101 ZIF Expandia 37 37 37 16.774 ZIF Slavonski 26 26 26 1.385.774 ZIF Velebit 59 60 60 131.552 BLSC-O-051Ainst*1 102,55 102,55 - 192.770 DAB-O-5CA*2 110,20 110,20 110,20 82.747 DAB-O-5CAinst*3 110,20 111,00 - 38.492.939 HYBA-O-086A*4 100,90 101,10 101,10 175.208 HYBA-O-086Ainst*5 100,25 100,85 - 6.538.225 HZZO-O-047A*6 104,85 105,00 104,85 244.160 HZZO-O-047Ainst*7 104,70 104,90 - 25.098.616 PLAG-O-048A*8 102,75 102,75 102,75 231.460 RHMF-O-049A*9 103,00 103,30 103,30 155.012 RHMF-O-049Ainst*10 102,60 103,30 - 36.363.051 RHMF-O-085A*11 101,60 102,20 102,20 2.451.963 RHMF-O-085Ainst*12 101,60 102,05 - 28.727.200 RHMF-O-08CArep/pri*13 112,70 102,70 - 3.392.739 RHMF-O-08CAinst*14 112,65 113,10 - 27.579.230 RHMF-O-125A*15 113,50 114,00 113,50 875.294 RHMF-O-125Ainst*16 112,60 113,85 - 73.832.172 RHMF-A-A*17 30,00 30,00 30,00 2.700.000 FNOI-D-041A** 94,72 94,72 94,72 472 FNOI-D-047A** 90,53 90,53 90,53 451 FNOI-D-051A** 86,48 86,48 86,48 431 FNOI-D-057A** 82,68 82,68 82,68 412 FNOI-D-061A** 78,98 78,98 78,98 393 FNOI-D-067A** 75,71 75,71 75,71 377 FNOI-D-071A** 72,13 72,13 72,13 359 FNOI-D-077A** 68,95 68,95 68,95 343 FNOI-D-081A** 65,87 65,87 65,87 328 FNOI-D-087A** 62,96 62,96 62,96 314 FNOI-D-091A** 60,14 60,14 60,14 299 FNOI-D-097A** 57,49 57,49 57,49 286 FNOI-D-101A** 54,92 54,92 54,92 273 FNOI-D-107A** 52,51 52,51 52,51 261 FNOI-D-111A** 50,16 50,16 50,16 250 FNOI-D-117A** 47,95 47,95 47,95 239 FNOI-D-121A** 45,81 45,81 45,81 228 FNOI-D-127A** 43,78 43,78 43,78 218 FNOI-D-131A** 41,82 41,82 41,82 208 FNOI-D-137A** 39,98 39,98 39,98 199 FNOI-D-141A** 38,19 38,19 38,19 190 FNOI-D-147A** 36,51 36,51 36,51 182 FNOI-D-151A** 34,88 34,88 34,88 173 FNOI-D-157A** 33,35 33,35 33,35 166 FNOI-D-161A** 31,85 31,85 31,85 158 FNOI-D-167A** 30,44 30,44 30,44 151 FNOI-D-171A** 29,08 29,08 29,08 145 FNOI-D-177A** 27,80 27,80 27,80 138 FNOI-D-181A** 26,56 26,56 26,56 132 FNOI-D-187A** 25,39 25,39 25,39 126 FNOI-D-191A** 24,26 24,26 24,26 121 FNOI-D-197A** 23,19 23,19 23,19 115 267.867.836 *1Korporativne obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *3obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *4Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine. - cijena u % nominale *5Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6 obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *7obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8Korporativne obveznice Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine. - cijena u % nominale *9obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *10obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *11obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. *12obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *13obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *14obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *15obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *16obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *17Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Globalne obveznice RH za naknadu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, nominalne vrijednosti 10 DEM anuitetska (5,1129 ?) Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 267,8 milijuna kuna. To se može ponajviše zahvaliti trgovini obveznicama, koje su u ukupnom ovotjednom prometu sudjelovale s više od 92 posto od čega je izvanburzovnom trgovinom ostvareno čak 240,2 milijuna kuna prometa. Inače, uz obveznice bilo je aktivno 36 dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Najveći promet ostvaren je izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF125 (73,8 milijuna), DAB05 (38,4 milijuna), RHMF049 (36,3 milijuna), RHMF085 (28,7 milijuna), RHMF08 (27,5 milijuna), HZZO (25 milijuna) i HYBA086 (6,5 milijuna kuna). Značajniji pak promet ostvaren burzovnom trgovinom dionicama Plive (13,2 milijuna), ZIF-a Slavonski (1,3 milijuna), Kraša (1,2 milijuna) te redovnim dionicama Croatia osiguranja (1,1 milijun kuna). Na listi gubitnica neslavno su vodeće mjesto zauzele dionice Croatia osiguranja. Naime, cijena povlaštene dionice tog osiguravajućeg društva potonula je čak 500 kuna ili više od 14 posto, dok je cijena redovne dionice istog društva niža 150 kuna. Značajnije su na vrijednosti izgubile još četiri dionice. Tako je cijena dionice Tehnike pala 40 kuna ili gotovo 14,5 posto, Dalekovoda 14,95 kuna ili gotovo 12,5 posto, Zlatnog rata pet kuna ili 12,5 posto te Atlasa 2,49 kuna ili gotovo 13 posto. Obična pak dionica Zagrebačke banke pojeftinila je 50, a Ericsson Nikole Tesle 22,5 kune, dok je dionica Končara jeftinija 5,37, Riječke banke pet, a Belišća 2,75 kuna. Pad cijene od po jedne kune zabilježile su dionice Podravke, Istraturista, Atlantske plovidbe i Riviere. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 75 odnosno 39 lipa, našle su se dionice Sunčanog Hvara i PIF-a Pleter. Značajniji su pad vrijednosti, pet postotnih bodova ili više od 14 posto, zabilježila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Na vrijednosti su također, 0,3 postotna boda od nominalne cijene, izgubile obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. Vrijednost pak obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine pala je 0,2, a obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 0,15 postotnih bodova od nominalne cijene. Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s dobitkom od 50 kuna, zauzela dionica Jadranskog naftovoda. Slijedile su je, s rastom cijene od 30 odnosno 16,1 kune, dionice Plave lagune i Plive. Dionica pak Kraša poskupila je osam, Privredne banke 2,3, a ZIF-a Slavonski dvije kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od po jedne kune, našle su se dionice Rabca ugostiteljstvo i turizam, SN Holdinga i Varteksa. Na vrijednosti su, 2,25 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile Korporativne obveznice Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine. Vrijednost pak Bančinih obveznica Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine. porasla je pola postotna boda od nominalne cijene. Također su rast vrijednosti, 0,3 odnosno 0,25 postotnih bodova od nominalne cijene, zabilježile obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. te obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. Zahvaljujući ponajviše rastu cijena dionica Plive Plave lagune i Kraša, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna osam bodova - na 1.163 boda. Vrijednost pak CROBIS indeksa i ovoga je tjedna iznosila - 102 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 27. lipnja do 03. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet EKO Međimurje 400 400 400 400 19.600 Slatinska banka-P 133 150 136 136 15.810 Slatinska banka-R 165 180 170 170 18.195 Belišće 128,14 129 129 129 16.107 Chromos Samobor 360 360 360 360 7.920 Nova banka 175 175 175 175 133.350 Elka 60 61 60 60 16.894 Ericsson Nikola Tesla 270,23 280 280 280 1.255.251 ZIF Expandia 36,60 37,06 36,60 36,93 272.406 Rabac 95 100 96 99,90 1.080.622 Industrogradnja 150 150 150 150 2.250 Jadranka 180 180 180 180 5.400 Jadranturist 50 50 50 50 31.700 Karlovačka banka 60 60 60 60 32.400 Korifej 42,70 43,20 43 43 763.905 Kraš 280 280 280 280 18.200 Laguna 179 179 179 179 1.790 Privredna banka 162 162 162 162 454.414 PIK Rijeka 135 135 135 135 6.750 Riadria banka 200 200 200 200 50.000 Riviera 133,50 133,50 133,50 133,50 1.575.300 Splitsko-Dalmatinska b.-R 1.250 1.250 1.250 1.250 18.750 ZIF Slavonski 24 26 25 25 614.006 ZIF Sunce 16,50 16,70 16,50 16,50 52.405 SN Holding 33,33 35 34,50 34,49 432.274 Spačva Vinkovci 60 60 60 60 27.420 Banka Sonic-P 141 150 150 150 10.474 Banka Sonic-R 150 150 150 150 1.500 Varteks 39,51 45 42,70 44 24.392 ZIF Velebit 58 60,12 60,12 60 346.353 Zagrebačke pekare Klara 180 180 180 180 145.980 Zaštita Zagreb 400 400 400 400 800 PIF Pleter 23,57 24 23,57 23,58 1.104.755 RHMF-A-A* 30,00 42,97 30,00 31,67 1.338.854 RHMJ-A-A** 36,00 40,10 36,00 36,00 126.574 8.975.846 * Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale ** Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 8,9 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Riviere (1,5 milijuna), Ericsson Nikole Tesle (1,2 milijuna), PIF-a Pleter (1,1 milijuna) i ZIF-a Expandia (više od milijun) te Pravima RHMF (1,3 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 33 dionice, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među dobitnicama rast cijene od po deset kuna zabilježile su dionice Kraša te redovna dionica Banke Sonic, dok cijena dionicama Nove banke i PIK Rijeke porasla pet kuna. Dionica pak Rabca poskupila je 4,9, povlaštena dionica Slatinske banke 4,36, a Ericsson Nikole Tesle četiri kune, dok su dionice Belišća i Riviere skuplje po 3,5 kuna. Cijena dionice Riadria banke viša je dvije, a SN Holdinga 1,08 kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 69 odnosno 24 lipe, našle su se dionice ZIF-ova Velebit i Slavonski. Među gubitnicama značajnije je, 120 kuna ili čak 40 posto, potonula cijena dionice Zagrebačkih pekarna Klara. Cijena pak redovne dionice Slatinske banke pala je deset, Privredne banke tri, a redovne dionice Karlovačke banke 2,5 kuna. Dionica Elke pojeftinila je jednu kunu, dok je dionica ZIF-a Sunce jeftinija 37 lipa. Na vrijednosti su ovoga tjedna značajniji pad vrijednosti zabilježila Prava. Naime, vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija pala je 10,47 postotnih bodova ili gotovo 25 posto od nominalne cijene. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP- a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo niža je 5,38 postotnih bodova ili 13 posto od nominalne cijene. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je ovoga tjedna sedam bodova - na 498 bodova. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan 24.06.2003. vrijednost na dan 02.07.2003. promjena % Mirex 114,17 114,05 -0,10 PBZ Croatia osig.OMF 116,07 115,37 -0,60 AZ OMF 113,42 114,11 0,60 Raiffeisen OMF 113,64 113,35 -0,25 Helios OMF 115,79 115,54 -0,21 Plavi OMF 113,53 113,34 -0,16 Erste OMF 112,18 112,09 -0,08 HA jedan OMF 107,27 107,23 -0,03 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti sedam obveznih mirovinskih fondova, ovoga je tjedna zabilježila pad. Naime, vrijednost mu je u posljednjih sedam dana pala 0,12 bodova ili 0,1 posto - na 114,05 bodova. Posljedica je to ovotjednog pada vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja, u posljednjih sedam dana, pala 0,6, Raiffeisen fonda 0,25, Helios fonda 0,21, Plavog fonda 0,16, Erste fonda 0,08 te HA jedan fonda 0,03 posto. Tek je na vrijednosti, 0,6 posto, dobio AZ obvezni mirovinski fond. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova Cijene otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIB Select eurobond 11,09 - CAIB Select Eurrope 7,63 - Erste International 74,27 76,13 ICF Equity Income 102,67 102,93 ICF Fixed Income 110,54 110,82 ICF Money Market 101,28 - Orbis Fond 10,06 10,56 VictoriaFond 18,51 19,44 PBZ Euro novčani 104,41 - PBZ Global 112,46 - PBZ Kunski novčani 102,71 - PBZ International Bond 99,69 - PBZ Novčani 104,16 - RBA Balance 105,42 - RBA Bonds 113,86 - RBA Cash 101,18 - OZ Global Equity 42,65 - OZ Balanced 102,79 - OZ Global Bond 123,28 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 26. lipnja 03. srpnja Promjena u % New York/DJIA 9.079,04 9.070,21 -0,09 Tokyo/Nikkei 8.923,41 9.624,80 7,86 London/FTSE-100 4.041,70 4.024,80 -0,41 Frankfurt/DAX 30 3.241,22 3.241,92 0,02 Pod utjecajem šarolikih gospodarskih izvješća protekli su tjedan najznačajniji svjetski burzovni indeksi završili većinom nepromijenjeni u odnosu na tjedan ranije, izuzev službenog indeksa Tokijske burze koji je ostvario snažan skok vrijednosti zabilježivši najviše razine u posljednjih 10 mjeseci. U takvim je okolnostima njujorški Dow Jones indeks tjedan zaključio na 9.070 bodova, oslabivši blagih 0,09 posto. Gospodarska izvješća u proteklom su tjednu plijenila najveću pozornost ulagača. Indeks američkog Instituta za menadžment nabave, ključni podatak o aktivnosti američkog proizvođačkog sektora, pokazao je porast na 49,8 bodova u lipnju, nakon mjesec dana ranije zabilježenih 49,4 boda. No, bio je osjetno ispod očekivanog 51 boda, koji bi razveselio ulagače budući razine iznad 50 bodova signaliziraju rast. Ulagači su odlučili zanemariti taj podatak, okrenuvši se povoljnijim pojedinostima tog indeksa, poput povećanja novih narudžbi i proizvodnje, te smanjenja zaliha koje su također obuhvaćene tim indeksom. "Tržišni sudionici koji su se nadali da će podaci opravdati oporavak na tržištima tijekom proteklih nekoliko mjeseci bili su razočarani, no ima i relativno optimističnih brojki", kazao je Timothy Leach iz Wells Fargo Private Client Services. Tržište je krajem tjedna razočarao pak podatak o rastu stope nezaposlenosti u SAD-u u lipnju na najvišu razinu u posljednjih devet godina, na 6,4 posto, puno više nego su očekivali ekonomisti. No, tračak nade ponudio je istodobno objavljen podatak o većem od očekivanja rastu aktivnosti u sektoru usluga, ublaživši gubitke američkih dionica. U prošlome se tjednu nije očekivala aktivnija trgovina dionica budući je velik broj ulagača već krenuo na odmore pred produženi vikend za američki praznik Dan nezavisnosti 4. srpnja. Kretanja na Wall Streetu obilježila su i europska tržišta dionica. Kraj sedmodnevnog razdoblja londonski Ftse indeks dočekao je na 4.024 boda, oslabivši blagih 0,4 posto, dok je indeks Frankfurtske burze DAX ostao gotovo nepromijenjen, na 3.241 bodu, što je 0,02 niže u odnosu na tjedan ranije. Europski su burzovni indeksi tijekom ovoga tjedna nakratko zabilježili najniže razine u tri tjedna, kako su ulagači nastavili ostvarivati dobiti od tromjesečnog oporavka na tržištima. U razdoblju od travnja do lipnja oni su, naime, ojačali 11 posto, zabilježivši najsnažniji tromjesečni rast od posljednjeg tromjesečja 1999. Tržišni stratezi, međutim, predviđaju da bi negativna iznenađenja u izvješćima o dobiti u drugom tromjesečju mogla izazvati velike padove na tržištima. "Tržišna psihologija i dalje je krhka", ocjenjuje strateg Jean-Francois Cauvet iz francuske brokerske tvrtke E.T.C. "Tekuća konsolidacija mogla bi krenuti oštro u negativnom smjeru počnu li tvrtke snižavati svoje ciljeve za nadolazeća tromjesečja pred početak sezone objave poslovnih rezultata za drugo tromjesečje". Nakon oporavka zabilježenog tijekom prve polovice ove godine, stratezi očekuju povlačenje ulagača u stranu tijekom idućih nekoliko mjeseci, u iščekivanju ubrzanja gospodarskog rasta, s nadama usmjerenim na Sjedinjene Države. "Ne vidimo razloga za pretjeranu zabrinutost oko rasta, ali niti ne predviđamo da će rast biti značajan. Doći će do faze konsolidacije dionica, ali bez velike promjenjivosti kakvu smo imali prilike vidjeti pred izbijanje iračkoga rata", ocijenio je stanje na tržištima Thierry Lacraz, strateg ženevske banke Pictet&Cie. Značajniji gubitci u proteklom su tjednu zabilježeni u naftnom sektoru, pritisnutom viješću da je nigerijski sindikat zaposlenih u tom sektoru počeo povlačiti zaposlene sa izvoznih naftnih terminala, u znak prosvjeda protiv odluke o 50-postotnom povećanju cijena goriva, zaprijetivši prekidom izvoza tog osmog po veličini izvoznika nafte u svijetu, koji premašuje 2 milijuna barela nafte dnevno. Tim terminalima upravlja grupacija Royal Dutch/Shell, čije su dionice stoga oslabile 2 posto. Njegovi konkurenti British Petroleum i TotalFinaElf našli su se također među vodećim blue-chip gubitnicima. Nikkei, službeni indeks Tokijske burze tjedan je zaključio na najvišim razinama od 19. rujna 2002, na 9.624 boda, skočivši u proteklom razdoblju za čak 7,86 posto. Nakratko je tijekom tjedna premašio i razinu od 9.800 bodova. Za takav skok indeksa najzaslužnije je najnovije izvješće japanske središnje banke koje je pokazalo poboljšanje poslovne klime u japanskom gospodarstvu - drugom po veličini u svijetu. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 26. lipnja 03. srpnja Promjena u % Euro/USD 1,1420 1,1495 0,65 Euro/JPY 136,32 135,81 -0,37 USD/JPY 119,37 118,15 -1,02 I dok su gospodarska izvješća uvelike utjecala na kretanje tečaja dolara u odnosu na euro u proteklih sedam dana, po dobitcima se isticao japanski jen uslijed snažnog rasta cijena dionica na Tokijskoj burzi. U takvim je okolnostima dolar oslabio 0,65 posto u odnosu na euro, koji iznosi 1,1495 dolara. Prema jenu je oslabio više od jedan posto, dosegnuvši 118,15 jena. U proteklom se tjednu dolar našao na testu zbog objavi niza značajnijih gospodarskih pokazatelja, koji su pokazali šarolike rezultate. Slabljenju dolara pridonijela je objava indeksa Instituta za menadžment nabave koji je pokazao pad aktivnosti u američkom sektoru proizvodnje u lipnju, razočaravši ekonomiste koji su očekivali rast u tome teško pogođenome sektoru. No, to ipak nije značajnije oslabilo dolar budući su se ulagači odlučili usredotočiti na one pozitivnije strane tog indeksa poput rasta novih narudžbi, koje su također u njemu sadržane. Tržišta je razveselio i podatak o rastu aktivnosti u sektoru usluga, dok je objavljen ne baš ohrabrujući podatak o rastu stope nezaposlenosti na najvišu razinu u posljednjih devet godina, na 6,4 posto u lipnju. "Tečaj euro/dolar ostat će u okviru sadašnjeg raspona sve dok Europska središnja banka (ECB) ne započne s radom nakon duže ljetne stanke zbog godišnjih odmora", kazao je Tom Vosa, ekonomist pri National Australia Bank u Londonu. Snažan skok službenog indeksa Tokijske burze Nikkei u ovome tjednu na najviše razine u posljednjih deset mjeseci, potaknuo je jačanje jena pod utjecajem najnovijeg izvješća japanske središnje banke koje je pokazalo poboljšanje poslovne klime u tom drugom po veličini gospodarstvu u svijetu. "Glavne se aktivnosti vode oko jena, a njegovu kupnju potaknuo je rast cijena dionica na Tokijskoj burzi", ocijenio je ukratko raspoloženje ulagača Steven Parson, glavni valutni strateg u Halifax Bank of Scotland Treasury Services. Euro se, pak, krajem ovoga sedmodnevnog razdoblja našao na udaru budući su se globalni ulagači odlučili na prodaju europskih obveznica kako rastu njihove nade u oporavak svjetskog gospodarstva. Potražnja ulagača za u eurima iskazanim obveznicama imala je ključnu ulogu u oporavku eura sve do nedavno, pomogavši njegovom rastu u posljednjih nekoliko mjeseci na rekordno visoke razine u odnosu na dolar i jen. No, kako su obveznice naglo počele gubiti na privlačnosti u korist dionica, ulagači u euro sada su ga počeli užurbano prodavati. "Prodaja obveznica šteti euru", ukratko je ocijenio raspoloženje na deviznim tržištima valutni strateg Bilai Hafeez iz Deutsche Bank u Londonu. "Svjedočimo većim prodajama obveznica kako tržišta ponovno preispituju predviđanja rasta gospodarstava širom svijeta". Euro je nakratko bio pogođen i izjavama njemačkog kancelara Gerharda Schroedera koje su potakle zabrinutosti da bi jačanje eura ove godine moglo naštetiti gospodarstvu. On je kazao da "promijenjen odnos između eura i dolara izvoznicima uvelike otežava život". Euro je, naime, od početka godine ojačao devet posto u odnosu na dolar. Euro je u proteklom tjednu u takvim okolnostima oslabio 0,37 posto u odnosu na jen, na 135,81 jen. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 27.06.03 USLIB 1,12 1,11 1,10 1,10 27.06.03 EULIB 2,18 2,16 2,14 2,07 03.07.03 USLIB 1,12 1,12 1,11 1,12 03.07.03 EULIB 2,14 2,15 2,14 2,07 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 27. lipnja do 4. srpnja Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 27. lipnja 04. srpnja u % Euro 1 7,5191 7,5019 -0,22 USD 1 6,5485 6,5461 -0,03 GBP 1 10,8956 10,8786 -0,15 JPY 100 5,5173 5,5328 0,28 CHF 1 4,8825 4,8380 -0,91 SIT 100 3,2174 3,2056 -0,36 Prema tečajnici HNB-a kuna je ovoga tjedna ojačala u odnosu na većinu promatranih valuta. Tako je tečaj eura u odnosu na kunu oslabio 0,22 posto. Također je, u proteklih sedam dana, kuna ojačala u odnosu na švicarski franak 0,91, slovenski tolar 0,36, britansku funtu 0,15 te američki dolar 0,03 posto. Tek je vrijednost japanskog jena u odnosu na kunu, u proteklih tjedan dana, porasla 0,28 posto. 9. Sa sjednice Vlade Država će s 400 milijuna kuna ublažiti posljedice dugotrajne suše, a taj novac će osigurati preraspodjelom u državnom proračunu, odlučila je u četvrtak Vlada. Polovica te svote namaknuta je preraspodjelom u stavkama Ministarstva poljoprivrede, a polovica preraspodjelom u stavkama drugih proračunskih korisnika. Tako će se, primjerice, od Ministarstva znanosti uzeti 46 milijuna, Ministarstva pravosuđa 36,5 milijuna, Ministarstva rada 14,5 milijuna i Vlade 5,8 milijuna kuna. Za ublaženje šteta od svih elementarnih nepogoda proračun je ove godine predvidio tek dvadesetak milijuna kuna, pa je premijer Ivica Račan upozorio da se ubuduće za izvanredna i krizna stanja mora izdvojiti više novca. Štete od suše procjenjuju se na 1,8 milijardi kuna, a elementarnu nepogodu zbog suše proglasilo je 15 županija. Točni podatci o štetama znat će se sredinom kolovoza, do kada bi sve županije trebale dostaviti konačne procjene o štetama. Ministar javnih radova Radimir Čačić rekao je da država s 400 milijuna kuna, zapravo, plaća ukupnu proizvodnju pšenice - ukupna proizvodnja od 800.000 tona pomnožena s 50 lipa po kilogramu vrijedi 400 milijuna kuna. Vlada je prihvatila izvješće o prispjelim ponudama za otkup oko 350.000 tona pšenice od seljaka. Kako za Istarsku i Osječko- baranjsku županiju nisu stigle odgovarajuće ponude, Vlada je obvezala Ministarstvo poljoprivrede da se u tim dvjema županijama otkup pšenice dogovori izravnom pogodbom. Pritom otkupna cijena treba biti najmanje kunu po kilogramu, a rok plaćanja 30 dana. Izmjenama Zakona o najmu stanova, čiji je konačni prijedlog u četvrtak prihvatila Vlada, trebalo bi se riješiti pitanje zaštićenih najmoprimaca koji žive u stanovima u privatnom vlasništvu drugih osoba. Po tom prijedlogu vlasnik stana mogao bi zaštićenom najmoprimcu otkazati ugovor o najmu samo ako nema riješeno stambeno pitanje i zbog toga se želi useliti u svoj stan. U tom slučaju zaštićeni bi najmoprimac imao pravo da mu se osigura drugi odgovarajući stan, a zakon predviđa i mogućnost da svoje stambeno pitanje riješi i kupnjom stana uz novčanu potporu države i jedinica lokalne samouprave. Procjenjuje se da privatnih stanova sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj nema više od 7000, uključivo i oko 330 tzv. nadstojničkih stanova. Kako se novčana potpora države za rješavanje stambenog pitanja zaštićenih najmoprimaca planira u idućem šestogodišnjem razdoblju, procjenjuje se da bi u državnom proračunu za tu namjenu trebala izdvojiti u prosjeku oko 67 milijuna kuna na godinu, odnosno ukupno oko 400 milijuna kuna. Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima, koji je Vlada dostavila Saboru po hitnom postupku, predviđa da bi poštari, koji su česta meta razbojnika, ubuduće kad nose manje gotovinske svote, morali biti zaštićeni sustavom za dojavu prepada. Vlada se na zakonsko reguliranje tog područja odlučila ponukana porastom broja razbojništava u bankama, poštama i mjenjačnicama - lani ih je dogodilo 107, ubijena su dva zaposlenika, te počinjena šteta od oko 6,6 milijuna kuna. Vlada je izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca predložila da se limit koji banke obvezno moraju prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca podigne sa 105 na 200 tisuća kuna. Osim banaka, tzv. sumnjive transakcije morali bi prijavljivati odvjetnici, javni bilježnici, revizori i porezni savjetnici. Vlada je poduprla operativni, tehnički plan provedbe reforme pravosuđa te plan razvoja Hrvatske lutrije do 2005. Okosnice su toga plana nastavak rasta ukupnih prihoda Hrvatske lutrije i njezina modernizacija, a u sljedeće tri godine i ulaganja od 291 milijun kuna. 10. Sa zatvorene sjednice Vlade Vlada je u četvrtak na zatvorenoj sjednici donijela Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva. Uredbom se određuje unutarnje ustrojstvo Ministarstva zdravstva, nazivi upravnih organizacija u sastavu Ministarstva i drugih unutarnjih ustrojstvenih jedinica, njihov djelokrug i način upravljanja te okvirni broj državnih službenika i namještenika. Vlada je donijela Odluku kojom se mijenja Odluka o kriterijima za davanje državnog jamstva. Predmetnom Odlukom predlaže se da se jamstva, koja se daju prvenstveno korisnicima proračuna centralne banke, društvima u području energetike i infrastrukture, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i izvanproračunskim korisnicima, mogu dati samo iznimno ostalima. Odlukom se predlaže i izmjena odredbi kojima se utvrđuje sadržaj izjave o odgovornosti vlasnika i članova uprave korisnika državnog jamstva, u kojoj se osiguranje uredne otplate kredita više ne osigurava osobnom imovinom vlasnika i članova uprave, nego samo primanjima te dopuna kriterija za ocjenu prijedloga prilikom zahtjeva za odobravanje jamstva. Vlada je donijela paket odluka o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kod Hrvatske poštanske banke, Privredne banke, Riječke banke i Zagrebačke banke i predložila davanje jamstva u iznosu od 410 milijuna kuna uz fiksnu kamatnu stopu od 6 posto. Kredit će se koristiti za rekonstruiranje zdravstvenih ustanova i usklađivanja rokova plaćanja. Vlada je dala državno jamstvo Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za financijsko praćenje novogradnje u pulskom Uljaniku. Brodovi se grade u sklopu Sporazuma hrvatske i Vlade Ruske Federacije o obnovi ruske flote. Vlada je dala suglasnost Gradu Županji za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, na način da se od odobrenog kredita u iznosu od 6,4 milijuna kuna, neutrošeni dio od oko 1,1 milijun kuna prenamijeni za financiranje radova na započetoj investiciji izgradnje fekalne odvodnje. Vlada je Saboru uputila pozitivno mišljenje o Godišnjem izvješću o radu Upravnog vijeća HINA- e od lipnja 2002. do kraja svibnja 2003., koje je podnijelo Upravno vijeće HINA-e. Vlada je donijela Odluku o sklapanju ugovora o zajedničkom ulaganju s društvom Walter Bau Aktiengesellschaft i društvom Walter Concession Holding GmbH u koncesijskom projektu autoceste Zagreb- Macelj. Hrvatska Vlada na zatvorenoj je sjednici utvrdila provedbu obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica. Provedba obveza odnosi se na zakonske prijedloge kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s propisima Europske unije. Utvrđen je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o sigurnosti između RH i Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora te upućen Hrvatskom saboru na donošenje po hitnom postupku. 11. Kuštrak: Hrvatska nije prezadužena Hrvatska nije prezadužena, jer ukupni inozemni i domaći dug iznosi 96 milijardi kuna, što je manje od polovice BDP-a, rekao je u petak u Saboru zamjenik ministra financija Damir Kuštrak podnoseći godišnje Izvješće o izvršenju državnog proračuna za 2002. Kuštrak je dodao da je vanjski dug države 57 milijardi kuna (devet milijardi dolara), što najšire obuhvaća središnju državu i osam fondova, uključujući i ceste. Istaknuo je da 2002. obilježava nastavak brzog gospodarskog rasta. Rast BDP-a od 5,2 posto najveći je rast od 1997., a također je zabilježena i najniža inflacija od 1994. koja je u 2002. iznosila 2,2 posto, rekao je Kuštrak. Naglasio je da je stand-by aranžman s MMF-om uspješno zaključen, da je osobna potrošnja porasla za 6,2 posto, dok investicije bilježe rast od 10,1 posto. Pad državne potrošnje iznosi 1,8 posto, i sve su to parametri koji su doprinijeli rekordnom rastu BDP-a Hrvatske u usporedbi sa svim europskim tranzicijskim zemljama, ocijenio je Kuštrak. Dodao je da industrijska proizvodnja bilježi rast od 5,5 posto, trgovina na malo 13,2 posto, dok, kako je rekao, turizam bilježi skroman rast od tri posto, čemu je jedan od uzroka nedostatak turističkih kapaciteta. Uz inflaciju od 2,2 posto zabilježen je rast cijena goriva i energije, ali su troškovi života pali za 1,9 posto, a tečaj kune i eura je stabilan, rekao je zamjenik ministra financija. Naglasio je da prosječna nezaposlenost u zemlji pada ispod 390 tisuća, a da će po predviđanjima do kraja godine broj nezaposlenih biti ispod tristo tisuća. Kuštrak je istaknuo da je prosječna neto plaća u prošloj godini iznosila 3.720 kuna, te da plaće bilježe nominalan rast od oko pet posto, dok im je realan rast oko tri posto. Podsjetio je da su kamate na kunske kredite u 2002. iznosile 7,3 posto bez valutne klauzule. Kuštrak je naglasio da su neki proračunski prihodi zabilježili dobar rast, poput doprinosa za zdravstveno osiguranje koji su porasli za deset posto, dok su prihodi od PDV nominalno porasli za 11 posto, a od poreza na dobit 33 posto. Govoreći o likvidnosti, Kuštrak je naglasio da je prema registru FINA-e u 1999. u insolventnim poduzećima radilo 164 tisuće ljudi, dok je do danas taj broj smanjen, pa u poduzećima koje ne mogu isplaćivati plaće radi 34 tisuće ljudi. 12. Hrvatski poduzetnici u prošloj godini ostvarili 10,8 milijardi kuna dobiti Hrvatski su poduzetnici, prema konsolidiranim rezultatima, u poslovnoj 2002. ostvarili dobit od 10,8 milijardi kuna, što je čak 330 posto više nego godinu prije, istaknuto je u utorak na predstavljanju posebnog izdanja Privrednog vjesnika i Financijske agencije (FINA) "400 najvećih". To je deveta za redom analiza i ljestvica 400 najuspješnijih tvrtki, a i u prošloj godini, kao i od početka rangiranja, vodeći se trojac ne mijenja - na čelu je INA, a slijede HT i HEP, dvije tvrtke koje su se i proteklih godina izmjenjivale na drugoj i trećoj poziciji. Analiza i rang lista rađena je na temelju podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja, a njih je FINA-i dostavilo ukupno 63.661 tvrtka. Predstavljajući prošlogodišnje rezultate hrvatske privrede, dr. Žarko Primorac je istaknuo da je u 2002. nastavljen pozitivan rast rezultata gospodarstva. Prošla je godina, naime, druga godina za redom u kojoj hrvatska privreda ostvaruje pozitivan rezultat (2001. ostvarena je konsolidirana dobit od 2,5 milijardi kuna). Na solidnim prošlogodišnjim rezultatima privrednicima je čestitao i potpredsjednik Vlade Slavko Linić, dok ministar financija Mato Crkvenac obećava da će financijska izvješća izgledati još i bolje, jer će se nastaviti ekonomska politika sadašnje vlasti. Konsolidirani rezultati pokazuju da su hrvatski poduzetnici u prošloj godini ostvarili ukupni prihod od 392 milijarde kuna, što je 15,5 posto više nego 2001., dok su ukupni rashodi povećani za 13,1 posto, na 378 milijardi kuna. Lani je pozitivno poslovalo 45.096 poduzetnika, ili gotovo 71 posto svih poduzetnika, a njihov je rezultat dobit nakon oporezivanja od 22,4 milijarde kuna, što je 53,8 posto više nego godinu prije. S gubitkom je u prošloj godini poslovalo 29 posto svih poduzetnika, ili njih 18.465, a ukupno su ostvarili 11,6 milijardi kuna gubitaka, što je 3,5 posto manje nego godinu prije. Napominjući da je Hrvatska pred izborom, još je pet, šest godina do prijema u EU, Primorac je kao bitna pitanja novog razvojnog modela naveo obrazovanje i strateško povezivanje. No, posebno ističe značaj istraživanja i razvoja, predlažući i osnivanje nacionalnog fonda za istraživanje. Privredni vjesnik i FINA predstavile su i devetu po redu rang listu 400 najvećih hrvatskih tvrtki, koje čine samo 0,63 posto ukupnog broja poduzetnika, ali u njima je 35,5 posto ukupno zaposlenih, ostvaruju polovicu ukupnog prihoda gospodarstva, te dvije trećine ukupne dobiti nakon oporezivanja. I u prošloj godini, prema ukupnom prihodu rang listu predvodi INA, slijede HT i HEP, te potom Pliva i Konzum. Prema dobiti nakon oporezivanja na prvom je mjesto farmaceutska tvrtka Pliva (4 milijarde kuna), a slijede HT (1,8 milijardi kuna), te Brodosplit (1,6 milijardi kuna). No, i Primorac napominje da nije jasno kako se splitsko brodogradilište našlo na toj listi, a i u objašnjenjima se napominje da je riječ o "bilančnim akrobacijama u procesu kontinuiranog saniranja brodogradilišta". Na rang listi prihoda od izvoza vodeća je INA, slijede Pliva, Brodosplit i pulski Uljanik, te Ericsson Nikola Tesla. Najveći broj zaposlenih ima pak HŽ (16.051), a slijede Hrvatske pošte (11.136), INA (11.048), HT (10.582), te HEP Distribucija (10.036). S prošlogodišnje rang liste nestalo je 67 tvrtki koje su se na njoj nalazile 2001., a toliko je novih, iako se dio i prošle godine nalazio na listi, ali u drugačijem organizacijskom obliku (npr. HEP koji se razdvojio na proizvodnju, prijenos i distribuciju). 13. U JDD kotaciji Zagrebačke burze dionice Viadukta U kotaciju Javna dionička društva (JDD) Zagrebačke burze od ponedjeljka uvrštene su dionice šesnaestog trgovačkog društva, tvrtke Viadukt a trgovina predmetnim dionicama vršit će se pod burzovnim simbolom VDKT-R-A. Temeljni kapital Viadukta iznosi 103,7 milijuna kuna i podijeljen je na 345.820 redovnih dionica koje glase na ime, svaka u nominalnom iznosu od 300 kuna. Svaka redovna osnivačka dionica daje pravo na jedan glas na Glavnoj skupštini Društva, uz izuzetak vlastitih dionica Društva. Ukupan broj dioničara s pravom glasa iznosi 1.097, a raspolažu sa 290.744 glasova. Društvo posjeduje 55.076 vlastitih dionica, iz kojih mu ne pripadaju nikakva upravljačka i imovinska prava. Niti jedan dioničar pojedinačno ne posjeduje više od pet posto redovnih dionica s pravom glasa pa tako ne može ostvariti značajniji utjecaj na donošenje poslovnih odluka. 14. Dionice dvije nove tvrtke na Zagrebačkoj burzi Zagrebačka burza izvijestila je u utorak o uvrštenju dvije nove redovne dionice - Međimurske banke i tvrtke Inker Industrija keramike i porculana, u kotaciju Javna dionička društva (JDD), čime je broj trgovačkih društava u toj kotaciji burzi porastao na 19 društava. Trgovanje dionicama Međimurske banke počelo je u utorak, a onima Inkera u srijedu. Dionički kapital Međimurske banke iznosi 127,9 milijuna kuna i podijeljen je na 319.750 komada redovnih dionica koje glase na ime, svaka u nominalnom iznosu 400,00 kuna. Međimurska banka članica je bankarske grupe Privredne banke Zagreb (PBZ). Privredna banka Zagreb je početkom 2000. postala članica Grupe Intesa Spa najveće talijanske bankarske grupe i jedne od najvažnijih financijskih institucija u Europi, a slijedom toga i Međimurska banka članica je te grupacije. Temeljni kapital Inkera podijeljen je na 1.451.886 komada redovnih dionica koje sada imaju nominalnu vrijednost od 100 kuna svaka. Osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja keramike i porculana. INKER jedini proizvodi porculansko posuđe i sanitarne proizvode u Hrvatskoj. 15. Dionice Brodomerkura u JDD kotaciji Zagrebačke burze U kotaciju JDD Zagrebačke burze, od 03. srpnja uvrštene su redovne dionice dioničkog društva Brodomerkur trgovina i usluge iz Splita, a trgovina predmetnim dionicama počet će istog dana pod burzovnim simbolom BDMR-R-A. Riječ je o dvadesetom trgovačkom društvu uvrštenom u kotaciju JDD Zagrebačke burze, izvijestili su sa Burze. Savjetnik pri uvrštenju bila je splitska brokerska kuća Fintrade d.o.o. Temeljni kapital Brodomerkura iznosi 188,72 milijuna kuna i podijeljen je na 99.331 redovnih dionica nominalne vrijednosti 1.900 kuna. Dionice su izdane u nematerijaliziranom obliku i glase na ime, u potpunosti su slobodno prenosive, a postoje u obliku elektroničkog zapisa u depozitoriju Središnje depozitarne agencije. Temeljni kapital je u cijelosti uplaćen. U 100 postotnom vlasništvu Brodomerkura su društva Brodomerkur- Inženjering d.o.o. i Brodomerkur usluge d.o.o. Osim toga tvrtka posjeduje 99 posto društva Fibro Trieste Italija, 51 posto društva Brodomerkur Skopje. Izdavatelj posjeduje 46,21 posto društva Visočica Gospić, 32,3 posto društva Brodomerkur Soko Mostar i 88,75 posto društva Dinarka Knin. Dionicama Brodomerkura (BDMR-R-A) do sada se trgovalo na Zagrebačkoj burzi u TN kotaciji. Zadnja cijena po kojoj su dionice istrgovane iznosila je 180 kuna 11.12.2001. godine. 16. U kotaciju JDD Zagrebačke burze uvrštene dionice Istraturista U kotaciju Javnih dioničkih društava (JDD) Zagrebačke burze uvrštene su redovne dionice dioničkog društva Istraturist iz Umaga, čije je trgovanje započelo u četvrtak pod burzovnom oznakom ISTT-R-A, javljeno je danas iz Zagrebačke burze. To je dvadesetprvo trgovačko društvo uvršteno u kotaciju JDD Zagrebačke burze. Temeljni kapital Istraturista iznosi 467.499.500 kuna i podijeljen je na 4.674.995 redovnih dionica nominalne vrijednosti 100 kuna. Dionice su izdane u dvije serije i to 2.568.290 osnivačkih dionica serije A i 2.106.705 dionica serije B. Odlukom Vlade o zamjeni vlasničkih udjela u turističkim poduzećima, Zagrebačka banka 1996. postaje najveći dioničar tvrtke sa 42,7 posto udjela u vlasništvu. Banka je 1998. dokapitalizirala Istraturist ulaganjem u novcu i pravima u ukupnom iznosu od 60 milijuna njemačkih maraka čime je povećala svoj vlasnički udio na 71,8 posto. 17. Zagrebačka burza sutra uvrštava komercijalne zapise Jadranke Zagrebačka burza izvijestila je da će od četvtrtka 03. srpnja u Kotaciju kratkoročnih vrijednosnih papira burze biti uvrštena Četvrta tranša komercijalnih zapisa Jadranke iz Malog Lošinja, a trgovina predmetnim vrijednosnim papirima počet će istog dana pod burzovnim simbolom JDRA-M-340A. Iznos izdanja tranše je 12 milijuna kuna, s nominalnim prinosom od 6,70 posto. Nominala dionica je jedna hrvatska kuna, datum izdanja 2. srpnja, a datum dospijeća (iskupa) je 29. rujna ove godine. Vremenski rok tranše je 89,70 dana, a pokrovitelj uvrštenja Privredna banka Zagreb. 18. Na Varaždinskoj burzi završena 27. javna dražba-promet 35,4 milijuna prava Na Varaždinskoj burzi u četvrtak je završena 27. javna dražba za Prava, a od ukupno 82 ponuđena udjela iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) te Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) prodana su 64 udjela u isto toliko društava za ukupno 35,4 milijuna Prava. Sa Varaždinske burze napominju da se 27. javna dražba održavala u dva dijela, od 30. lipnja do 3. srpnja, te da je vrijednost prodanih udjela prema inicijalnim cijenama bila 20,75 milijuna Prava, no na dražbi im je vrijednost povećana 70,74 posto, na ostvarenih 35,4 milijuna Prava. Sa dražbe su na zahtjev prodavatelja povučena tri društva - Jelen d.d. iz Zagreba, Supetrus Hoteli d.d. iz Supetra te Podravka d.d. iz Koprivnice. Povlačenje Podravke pak izazvalo je i nagli pad cijene Prava, posebno druge emisije Prava (RHMF-A-A) za 25,39 posto, dok je cijena prve emisije Prava (RHMJ-R-A) pala za 12,20 posto. Najveće su transakcije ostvarene Hotelima Baška Voda - 11,21 milijuna Prava, a slijede Puris sa 5,14 milijuna Prava te pločanski Hoteli Jadran sa 4,08 milijuna Prava. Najveći je interes u dražbi iskazan za pakete Belišća d.d. za čijih je 0,7 posto temeljnog kapitala bilo 11 zainteresiranih kupaca; za 0,13 posto temeljnog kapitala Hotela Opera bilo je 9 zeintersiranih kupaca dok je za 9,78 posto temeljnog kapitala pazinskog Purisa bilo 6 zainteresiranih kupaca. Preko 25 posto temeljnog kapitala odnosno 45,08 posto promijenilo je vlasnika u Ugostiteljskom poduzeću (UP) Zagorac d.o.o. iz Pregrade, 40,28 posto u Servisu d.d. iz Daruvara te 32,49 posto u osječkom Limaru d.d. U dražbovanje se u ime svojih klijenata uključilo 17 brokerskih kuća, a najveći je udio u prometu ostvarila Podravska banka d.d. iz Koprivnice sa 18,9 milijuna Prava, koliko vrijedi pet kupljenih udjela. Slijedi kuća Ceufin brokers d.o.o. iz Zagreba sa 4,7 milijuna Prava i 21 kupljenim udjelom, dok je zagrebački Auctor d.o.o. na trećem mjestu sa 4,3 milijuna Prava i tri kupljena udjela. Rezultati dražbe: Društvo Brokerska kućakupca d.o.o. Počet. cije. kn Zaključ. cije. kn Prom-jena % % tem.kapitala Promet Adria auto d.d. Dubrovnik Brokeri 21 175 175 0,00 0,14 2.450 Arenaturist d.d. Pula Ceufin brokers 75 93 24,00 0,00 8.835 Autosaobraćajno d.d. Đakovo FIMA-vrijednos. 40 80 100,00 4,156 100.160 Autotrans d.d. Rijeka HITA-vrijednos. 40 40 ,00 2,06 160.720 Belišće d.d. Belišće PBZ kapital 75 357 376,00 0,07 272.034 Bilokalnik d.d. Koprivnica Ceufin brokers 75 75 0,00 0,02 5.625 Borik d.d. Zadar Hypo Alpe Adria 75 144 92,00 0,04 25.056 Brodospas d.d. Split Auctor 100 432 332,00 0,04 68.256 Chromos-agro d.d. Zagreb Fintrade 125 480 284,00 0,09 52.320 Derma crijevara d.d. Varaždin Ceufin brokers 100 164 64,00 0,09 6.202 Dilj d.d. Vinkovci Raiffeisenbank A. 100 240 140,00 100,00 8.880 Dimnjačar d.o.o. Rijeka Ceufin brokers 929 929 0,00 0,91 929 Drvoplast d.d. Buzet Ceufin brokers 100 120 20,00 2,79 149.760 Duga d.o.o. Zagreb Ceufin brokers 5.625 5.625 0,00 0,00 5.625 Elcon d.d. Zlatar Bistrica Fintrade 100 100 0,00 4,41 1.009.500 ETZ-Eko.-Teh.-zavod d.d. Osijek Ceufin brokers 75 75 0,00 0,22 1.975 Euromar d.d. Rijeka Ceufin brokers 50 50 0,00 0,32 800 Geoprojekt d.d. Split Fintrade 500 1.020 104,00 0,29 10.200 Goran d.d. Delnice HITA-vrijednos. 200 200 0,00 1,17 24.000 Građapromet d.d. Našice Fintrade 450 450 0,00 5,30 30.600 Gramat d.d. Rijeka Ceufin brokers 1.000 1.000 0,00 7,68 288.000 Gruda d.d. Zagreb Ceufin brokers 75 75 0,00 7,39 295.275 Hotel Opera d.d. Zagreb Ceufin brokers 50 278 456,00 0,13 325.538 Hoteli Jadran d.d. Ploče Auctor 175 175 0,00 21,74 4.075.400 Hr. nakalada zvuka i slike d.d Zg HITA-vrijednos. 50 122 144,00 0,28 39.284 Istra-auto d.d. Umag PBZ kapital 50 240 380,00 8,15 1.634.160 Jadranski pomorski servis d.d.Ri. Ceufin brokers 325 2.300 607,69 0,00 2.300 Jadro d.d. split Fintrade 950 1.482 56,00 22,81 1.095.198 Kamenolom Gradac d.d. Gr.Naši. Rast 75 237 216,00 8,42 147.651 Krkplastika d.d. Krk Utilis 40 40 0,00 1,25 5.760 Hoteli Baška voda d.d. Baška V. Podrvska banka 75 255 240,00 15,35 11.212.350 Lantea d.d. Zagreb Interfinance 25 53 112,00 0,48 169.600 Limar d.d. Osijek Ilirika vrij.papiri 100 100 0,00 32,49 60.200 Lošinjska plovidba d.d. M.Lošinj Rijeka vrijednos. 40 40 0,00 0,26 67.160 Martin Getaldić d.d. Zagreb Ceufin brokers 46 250 443,47 0,32 146.000 Međimurje beton d.d. Čakovec Ilirika vrij.papiri 50 50 0,00 4,61 159.900 Mondus d.d. Varaždin Ceufin brokers 500 500 0,00 1,12 134.500 Munja d.d. Zagreb HITA-vrijednos. 50 60 20,00 1,15 32.400 Moslavka d.d. Kutina HITA-vrijednos. 20 20 0,00 0,83 31.860 Međimurje trg. d.d. Čakovec Ilirika vrij.papiri 50 50 0,00 3,987 123.650 Međimurje tegra d.d. Čakovec Ilirika vrij.papiri 48 48 0,00 15,35 499.680 Metroholding d.d. Zagreb Podravska banka 25 74 196,00 1,50 1.911.272 MTČ Tv. rublja d.d. Čakovec Erste vrijed.pap. 180 180 0,00 8,03 540,000 Nordcomerce d.o.o Zagreb Ceufin brokers 13.920 13.920 ,00 6,23 13.920 Pluto d.d. Zagreb Fintrade 100 208 108,00 3,31 602.576 Poljoopskrba-agra d.d. Zagreb I.C.F 925 1.602 73,18 5,59 113.742 Pastor inženjering d.d. Samobor HITA-vrijednos. 100 220 120,00 0,12 6.820 Puris d.d Pazin Podravska banka 75 84 12,00 9,78 5.138,700 Ribnjičars.polj. d.d Kanička Iva Podravska banka 100 116 16,00 8,22 366.792 Računski centar d.d. Karlovac Ceufin brokers 100 104 4,00 23,17 193.960 Rio d.d. Rijeka Ceufin brokers 40 40 0,00 7,59 412.080 Vir 1898 d.d. Rijeka Podravska banka 80 80 0,00 8,96 271.680 Servis d.d. Daruvar Rijeka vrijednos. 50 128 156,00 40,28 314.368 TP Ogulin d.d. Ogulin HITA-vrijednos. 100 100 0,00 0,09 5.900 Tehnomont d.d. Zagreb Interfinance 500 790 58,00 3,02 22.910 Telefonvod d.d. Zagreb HITA-vrijednos. 75 81 8,00 2,38 17.901 Tempera d.d. Zagreb Ceufin brokers 1.000 1.040 4,00 1,55 14.560 UP Zagorac d.o.o. Pregrada Ceufin brokers 88.225 120.000 36,01 45,08 120.000 Veterinarska stanica Dvor d.o.o. Ceufin brokers 488.20 546.784 12,00 24,14 546.784 Visokogradnja d.d. Split Fintrade 50 54 8,00 0,95 34.290 Veterinarska st.g.Zg. d.o.o. Zg. HITA-vrijednos. 9.575 85.000 787,72 0,88 85.000 Zanatservis d.o.o. Opatija Rijeka vrijednos. 5.548 5.548 0,00 0,65 5,548 PGM Ragusa d.d. Dubrovnik Ceufin brokers 25 72 188,00 10,69 2.019.456 Veterinarska stanica Sisak d.o.o. Auctor 100 388 288,00 4,26 184.688 UKUPNO 35.432.670 19. Počeli s radom investicijski fondovi Erste BOND i Erste MONEY Erste BOND i Erste MONEY, dva su nova otvorena investicijska fonda kojima upravlja Erste Invest, a za koje će se udjeli građanima početi prodavati od četvrtka 3. srpnja u svim poslovnicima Erste&Steiermarkische Banke. Erste MONEY je novčani fond, kojemu je minimalni ulog 2000 kuna, bez ulazne i izlazne provizije, dok je Erste BOND obveznički fond s minimalnim ulogom 400 kuna za koji se naplaćuje ulazna provizija od 1 posto za iznose do 300.000 kuna, a preko toga 0,7 posto. Član Uprave Erste Investa Josip Glavaš podsjetivši kako je sadašnja vrijednost imovine investicijskih fondova u Hrvatskoj 2,9 milijardi kuna te da ima prostora za daljnja jačanja. Potkrjepljuje to podatkom da je u fondove u Hrvatskoj uloženo 69 eura po glavi stanovnika, dok je istodobno u Mađarskoj uloženo 375 eura per capita, Češkoj 308 eura, a Austriji 5.992 eura. Glavaš je iznio i podatke o poslovanju trećeg fonda s kojim upravaljaju, Erste International, koji je u nešto više od dvije godine izgubio 27 posto vrijednosti, što je ipak manje od drugih fondova. Od 1. kolovoza, spajanjem Riječke banke i Erste&Steiermarkische Banke, počet će djelovati Erste&Steiermarkische Bank d.d. Rijeka, koja će, kako naglašava član Uprave banke Boris Centner, imati aktivu od preko 15 milijardi kuna, oko 9 posto tržišta, više od pola milijuna klijenata u građanstvu te više od 15 tisuća klijenata u gospodarstvu. 20. Počelo testiranje SETT-a Tržište novca Zagreb uvodi Sustav elektronskog trgovanja Tržišta novca i kratkoročnih vrijednosnica SETT. Sustav će jednostavno, brzo i uspješno omogućiti istodobno elektronsko trgovanje različitim instrumentima novčanog tržišta uz pružanje svih informacija potrebnih za trgovanje za sve sudionike Tržišta novca Zagreb, izvijestili su u četvrtak sa Tržišta. Glavne karakteristike i prednosti SETT-a jesu on-line trgovanje instrumentima novčanog tržišta, trenutačno ugovaranje transakcija, i automatski prijenos transakcija kratkoročnim vrijednosnicama u sustav prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije. U utorak 1. srpnja 2003. započelo je testiranje SETT-a. U testiranje Sustava uključeno je desetak banaka: 1. ERSTE&STEIERM?RKISCHE BANK D.D., ZAGREB 2. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA D.D., ZAGREB 3. HYPO ALPE ADRIA BANK D.D., ZAGREB 4. KARLOVAČKA BANKA D.D. KARLOVAC 5. KREDITNA BANKA ZAGREB D.D. ZAGREB 6. NAVA BANKA D.D., ZAGREB 7. PARTNER BANKA D.D., ZAGREB 8. PODRAVSKA BANKA D.D., KOPRIVNICA 9. SLATINSKA BANKA D.D., SLATINA 10. ZAGREBAČKA BANKA D.D. ZAGREB Banke će u suradnji s Tržištem testirati Sustav, koji će ujesen biti stavljen u produkciju. 21. Kvarner banka: u 2002. dobit 4,1 milijuna kuna Kvarner banka d.d. Rijeka ostvarila je u 2002. neto dobit od 4,1 milijuna kuna, pri čemu je prihod iz poslovanja iznosio 17,4 milijuna kuna. U odnosu na prošlu godinu dobit je veća za 1,7 posto, a prihodi manji za 13,5 posto. Ostvarena dobit u iznosu od tri milijuna kuna, bit će isplaćena dioničarima kao dividenda, a ostatak raspodijeljen u zakonske (206.000 kn) i ostale rezerve (894.839 kn). Prema Izvješću predsjednika Uprave Gorana Rameše na Glavnoj skupštini, banka je 2002. završila s bilancom od 226,2 milijuna kuna. Smanjenje rasta bilance koja je u 2002. povećana za samo 2,6 posto u odnosu na 2001., u kojoj je povećana za više od 20 posto, Rameša je obrazložio smanjenjem depozita javnoga sektora, posebice riječke gradske uprave i primorsko-goranske županije. Temeljni kapital Kvarner banke iznosi 60 milijuna kuna, a najveći su dioničari tvrtka AdriaConsulting S.r.L. iz Trsta (50 posto), Riječka banka d.d. (30 posto) i riječka tvrtka Transadria d.d.(15 posto). Kvarner banka regionalna je primorska banka osnovana 1993. Ima 27 zaposlenih, a prosječna aktiva po zaposleniku iznosi 8,2 milijuna kuna. 22. Odluka o izlasku EBRD-a iz Podravke na skupštini Podravke 18. srpnja Temeljem dogovora Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i koprivničke prehrambene industrije Podravka, ulaganje EBRD-a bit će završeno otkupom njegovih povlaštenih dionica, koje bi se povukle radi eliminiranja dvaju različitih rodova dionica. Takva bi odluka trebala biti donijeta na glavnoj skupštini Podravke d.d. sazvanoj za 18. srpnja. Zbog toga će se promijeniti Statut Podravke d.d. i u sklopu toga i smanjiti temeljni kapital Društva. Naime, temeljni kapital sada iznosi 1.813,921.200 kuna i podijeljen je na 5,410.404 redovnih dionica serije "A" i 636.000 povlaštenih dionica serije "B". Društvo namjerava otkupiti svih 636.000 povlaštenih dionica, što predstavlja 10,53 posto (50 milijuna DEM) Podravkinog temeljnog kapitala, sada u vlasništvu EBRD-a. Nakon toga će se smanjiti temeljni kapital povlačenjem povlaštenih dionica. Za svaku povučenu dionicu vlasniku će se isplatiti 300 kuna. EBRD će tako dobiti zadnji puta dividendu na povlaštene dionice u iznosu od 2,766.600 eura. Temeljni kapital povlačenjem povlaštenih dionica smanjit će se za 190,8 milijuna kuna, pa će tada temeljni kapital Podravke iznositi 1.623,121.200 kuna i bit će podijeljen na 5,410.404 redovnih dionica serije "A", od kojih je svaka nominalne vrijednosti 300 kuna. Poslovna 2002. za Podravku je bila najuspješnija po čistoj dobiti unazad nekoliko godina, i za grupu Podravka iznosi 108,5 milijuna kuna, što je 75 posto više nego 2001. godine. Operativna dobit (prije kamata i poreza) iznosi 160,6 milijuna kuna, a dobit Podravke d.d. je 76,14 milijuna kuna. Glavna bi skupština, nakon nekoliko godina stanke, trebala prihvatiti i odluku o isplati dividende na redovne dionice u brutto iznosu od šest kuna po dionici, što iznosi ukupno 32,44 milijuna kuna ili 42,6 posto ostvarene dobiti za prošlu godinu. Prema prijedlogu odluke dionice bi se isplatile najkasnije do 31. prosinca ove godine. 23. Projekt jedinstvenog izvještajno analitičkog sustava javnih financija Jedinstveni izvještajno analitički sustav javnih financija - PIFIS, omogućava ažuran pregled stanja državnih financija, te će biti velika pomoć u procesu donošenja odluka, istaknuto je u srijedu na predstavljanju toga projekta koji se radi u okviru Državne riznice. Sustav je izgrađen na Business Intelligence tehnologiji (poslovna inteligencija) i prvi je takav projekt u državnoj upravi. Business Intelligence sustavi koriste informacije dobivene iz strukturiranih i nestrukturiranih podataka iz raznih izvora, te ih, određenim tehnologija, transformiraju u kvalitetne informacije i analize primjenjive u procesu odlučivanja. Business Intelligence može poboljšati proces donošenja odluka, njegovo korištenje očituje se i u smanjenju troškova, istaknuo je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. Taj bi sustav u državnoj upravi trebao pridonijeti bržem dostupu potrebnih informacija, racionalnijem trošenju proračunskih sredstava, te kvalitetnijem upravljanju likvidnošću države. Rad na projektu započeo je u studenom 2002. i nedavno je završena prva faza - na jednom su mjestu prikupljeni svi podatci vezani uz prihode i rashode državnog proračuna koji su vremenski ovisni. Praktično to omogućuje npr. izvještaje o prihodima i rashodima tekućeg proračuna, kao i o prihodima proračuna npr. u razdoblju od 1995. do 2002., izvještaje o trošarinama po razdobljima, o ostvarivanju prihoda proračuna po mjesecima, i slično. Po riječima glavne državne rizničarke Vesne Vašiček do kraja ove godine očekuje se i završetak druge faze projekta, a sveukupno bi uvođenje obje faze koštalo oko četiri milijuna kuna. 24. Središnji bankari: Deflacija - opasnost za vodeća gospodarstva Deflacija je vrlo realna opasnost za mnoga najveća gospodarstva svijeta a središnje banke i vlade sada bi trebali dobro razmisliti o pripremanju politika za njezino suzbijanje, objavila je u ponedjeljak Banka za međunarodne obračune (BIS). Razine zaduženosti na rekordno su visokim razinama u mnogim vodećim industrijskim zemljama, inflacija i službene kamatne stope vrlo su niske, gospodarski je rast slab a rigidna tržišta rada onemogućavaju rezanja plaća. Sve to stvara pogodne uvjete za ukorjenjivanje deflacije, navodi se u godišnjem izvješću utjecajne Banke za međunarodne obračune (BIS). "Uspješno zauzdavanje inflacije povećava šanse da se većina naprednih industrijskih gospodarstava možda već nalazi na korak od deflacije", ističe BIS. Dok BIS u svojem izvješću ne tvrdi da opasnost od zapadanja u štetan deflatorni ciklus - u kojemu pad cijena podriva rast čineći servisiranje dugova skupljima i pritišćući potražnju - prijeti nekoj određenoj zemlji, on ističe da su povremene eksplozije učinkovite deflacije danas znatno uobičajenija pojava. U 2000. i 2002. potrošačke su cijene u razvijenim zemljama pale ispod jedan posto tri do četiri puta češće nego u 1980-tima. BIS preporuča planiranje unaprijed jer nedavna iskustva u Aziji pokazuju da se deflacija može uvući podmuklo i nezamijećeno. Povrh toga, u okruženju sporoga rasta sa snižavanjem kamatnih stopa središnjih banaka - poput američkog Fed-a i švicarske središnje banke - prema nuli, zakonodavci bi upravo u vrijeme ubrzanja deflatornih sila mogli otkriti da su iscrpljena sva tradicionalna monetarna sredstva. "Središnje banke možda bi trebale sistematski istražiti opcije koje su im na raspolaganju za rješavanje problema deflacije, i to dosta prije njezina izbijanja", navodi se u priopćenju BIS-a, koji djeluje kao forum središnjih bankara svijeta. 25. HNB i MUP upozoravaju na krivotvorene novčanice od 1000 kuna Hrvatska narodna banka (HNB) i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) obavještavaju javnost da su se u optjecaju pojavile krivotvorene novčanice od 1000 kuna. Kako su novčanice izrađene tiskom sumnja se na moguću izradu većih količina krivotvorina, te MUP i Narodna banka upozoravaju da je potreban veći oprez prilikom zaprimanja novčanica od tisuću kuna, stoji u zajedničkom priopćenju MUP-a i HNB-a. Krivotvorene novčanice otkrivene su u 12 hrvatskih gradova Osijeku, Našicama, Đakovu, Slavonskom Brodu, Novskoj, Okučanima, Novoj Gradiški, Zagrebu, Rijeci, Crikvenici, Opatiji i Rovinju, a u optjecaj su stavljene najčešće plaćanjem manjih računa u kioscima, trgovinama, benzinskim pumpama, kafićima i kladionicama. MUP je nakon provedenih kriminalističkih obrada do sada podnio kaznene prijave protiv šest osoba. Krivotvorine je, navodi se u priopćenju, moguće relativno lako uočiti po izrazito žućkastoj boji papira upotrebljenog za tisak, te po preklapanju oboda crteža portreta Ante Starčevića s crtežom podloge, uslijed pomaka u postupku tiskanja. Imitirani vodeni znak položajem, crtežom portreta i izrazito mutnim žućkastim konturama vidljivo odstupa od izgleda originalnog vodenog znaka. Zaštitna kovinska nit imitirana je folija tiskom, tako da se dobiva privid sjajnih srebrnih kovinskih prozorčića, karakterističnih za originalnu novčanicu. Boje na crtežu portreta i u natpisima na krivotvorinama su tamnije, a na dijelovima crteža podloge i mini natpisa mutne su i razlivene, stoji u priopćenju. Sve do sada otkrivene novčanice imaju istovjetnu oznaku serije A...E, dok su serijski brojevi otisnuti u različitim varijantama. MUP je prijave podnio protiv dvije osobe u Zagrebu, tri u Slavonskom Brodu i jedne u Rijeci, koje se tereti da su u optjecaj stavile veću količinu krivotvorenih novčanica od tisuću kuna, s datumom izdavanja 31. listopada 1993. U priopćenju se navodi da MUP nastavlja s poduzimanjem daljnjih mjera kako bi se utvrdilo porijeklo krivotvorenog novca i otkrili počinitelji tog kaznenog djela. 26. Statistika Vanjskotrgovinski deficit oko 21 milijardu kuna, ili 3,03 milijarde dolara - Hrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti 16,7 milijardi kuna, što je 5,1 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je istodobno uvoz porastao za 13,9 posto i iznosio je 37,7 milijardi kuna, privremeni su podatci Državnog zavoda za statistiku. Zbog značajnog pada vrijednosti tečaja dolara u odnosu na kunu, za više od 17 posto, stope rasta robne razmjene izražene u dolarima osjetno su veće od onih u kunama. Tako je, izražen u dolarima, hrvatski robni izvoz u prvih pet mjeseci ove godine iznosio 2,4 milijarde dolara, što predstavlja povećanje za 27 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je uvoz istodobno povećan za 37,8 posto i iznosio je 5,4 milijarde dolara. Vanjskotrgovinski deficit na kraju je svibnja iznosio gotovo 21 milijardu kuna, a izraženo u dolarima premašio je tri milijarde dolara. Krajem svibnja vanjskotrgovinski je deficit iznosio 3,03 milijarde dolara, dok je na kraju travnja on iznosio 2,25 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je pet mjeseci iznosila 44,3 posto. Vrijednosno najveći izvoz ostvarila je proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, u okviru čega statistika vodi i brodogradnju. Izvoz te djelatnosti u prvih je pet mjeseci iznosio 1,8 milijardi kuna, što je 16,1 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, dok je u dolarskom iznosu ta djelatnost zabilježila povećanje izvoza za 0,5 posto (oko 264 milijuna dolara). Glavni vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 4,2 milijarde kuna, ili 606 milijuna dolara, a uvezeno roba u vrijednosti 6,4 milijarde kuna, ili 932 milijuna dolara. Slijedi Njemačka u koju je izvezeno roba u vrijednosti 2,1 milijardu kuna, ili 302 milijuna dolara, a uvezeno u vrijednosti gotovo 6 milijardi kuna, ili 863 milijuna dolara. U svibnju rast zaposlenosti 0,7 posto - Zaposlenost u Hrvatskoj u svibnju je, treći mjesec za redom, zabilježila rast pa je tako ukupno zaposlenih u svibnju bilo 1.360.220, što je za 0,7 posto ili za 9.035 osoba više nego u mjesecu prije. Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u pravnim je osobama u svibnju bilo 1.054.418 zaposlenih, što je povećanje od 0,5 posto u odnosu na travanj. Zaposlenost u obrtu i slobodnim profesijama porasla je za 1,7 posto pa je u svibnju u obrtu i slobodnim profesijama evidentirano ukupno 240.671 zaposlenih. Broj aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika smanjen je za 1,2 posto, na 65.131 osobu. Krajem svibnja u Hrvatskoj je evidentirano 330.882 nezaposlenih. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje to je za 4,2 posto manje nego u mjesecu prije. Stopa evidentirane nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, u svibnju je iznosila 19,6 posto, prema 20,4 posto u travnju. Stopa nezaposlenosti žena, pak, iznosi 23,7 posto, prema 24,5 posto u travnju. U Hrvatskoj prosječna neto plaća isplaćena za travanj 3.892 kune - U Hrvatskoj je prosječna neto plaća isplaćena za travanj ove godine iznosila 3.892 kune i bila je nominalno 1,2 posto veća od one isplaćene za ožujak te 5,3 posto veća u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Realno je prosječna plaća isplaćena u travnju u odnosu na prethodni mjesec povećana 1 posto, odnosno za 4,2 posto usporedi li se sa četvrtim mjesecom prošle godine. Prosječna neto plaća isplaćena u Hrvatskoj u prva četiri mjeseca ove godine, pak, iznosila je 3.854 kune i bila je nominalno 6,9 posto, a realno 5,8 posto veća nego u istom razdoblju lani. Najviša prosječna plaća za travanj je isplaćena u zračnom prijevozu i iznosila je 6.757 kuna ili 2.865 kuna od državnog prosjeka, a slijedi prosječna neto plaća u financijskom posredovanju (osim osiguranja i mirovinskih fondova) koja je iznosila 6.288 kuna. Nasuprot tome, u štavljenju i obradi kože, proizvodi kovčega i torbi, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće isplaćena je najniža prosječna plaća za travanj - 1.974 kune ili gotovo dvostruko manje od državnog prosjeka. Istodobno je nešto većih 2.125 kuna iznosila prosječna neto plaća u proizvodnji odjeće, doradi i bojanju krzna. Promatrano prema glavnim područjima djelatnosti, neto plaće koje su ispod državnog prosjeka isplaćene su za travanj u poljoprivredi, lovu i šumarstvu, ribarstvu, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini na malo i veliko, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, kao i u hotelima i restoranima. Iznad prosjeka, pak, bile su neto plaće u rudarstvu i vađenju, opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, prijevozu, skladištenju i vezama, financijskom posredovanju, poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, javnoj upravi i obrani, obveznom socijalnom osiguranju, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj skrbi i u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima. Prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena za travanj ove godine, pak, iznosila je 5.541 kunu - nominalno 1,2 posto, a realno 1 posto više nego u mjesecu ranije. U distributivnoj trgovini u prvom tromjesečju 43,7 mlrd kn prometa - U distributivnoj trgovini u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine ostvaren je promet (s uračunatim PDV-om) u iznosu od 43,7 milijardi kuna, od čega su poduzeća/trgovačka društva realizirala 41,07 milijardi ili 93,9 posto, a obrtnici 2,7 milijardi kuna ili 6,1 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveći je dio ukupnog prometa, točnije gotovo 21,2 milijarde kuna, realiziran u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, osim trgovine motornih vozilima i motociklima. U trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima te popravku predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo ostvareno je 12,3 milijarde kuna prometa, a u ostaloj trgovini na veliko 10,4 milijarde kuna. Na kraju trećeg tromjesečja ove godine poduzeća obuhvaćena statističkim izvješćem imala su 20.458 prodavaonica, odnosno servisa, a obrtnici 20.465, odnosno ukupno 40.923. Ukupan broj zaposlenih koji rade u distributivnoj trgovini, na kraju je promatranog razdoblja iznosio 216.845, od čega je njih 171.658 bilo zaposleno u poduzećima/trgovačkim društvima, a 45.187 u obrtu.