DNEVNI PREGLED, ČETVRTAK, 03. 07. 2003.

ZAGREB, četvrtak, 3. srpnja (Hina) - Hrvatska ======== Deutsche Welle/Koeln - Zagreb mora brže rješavati političke zadaće EU-a "U posljednje vrijeme primijetio sam vrlo pozitivne pomake na više područja ali mehanizmi provedbe stanarskih prava izbjeglica problem su na koji hrvatska vlada treba obratiti više pažnje", ističe u razgovoru za radio-postaju Deutsche Welle šef misije OESS- a u Hrvatskoj Peter Semneby. "Pred (Hrvatskom) je ključna godina budući da je očekuje odrađivanje većine političkih zadataka koje joj nalaže Europska unija", poručio je Semneby u razgovoru povodom konferencije o integraciji manjina u jugoistočnoj Europi i na Baltiku, koju je uz pomoć zagrebačkog Međunarodnog instituta i njemačke zaklade Friedricha Eberta organizirala misija OESS-a u Hrvatskoj. Želi li Hrvatska uspješno okončati proces kandidature za članstvo u EU, mora ubrzati tempo rješavanja zadaća koje joj je zadao Bruxelles, ističe Semneby. Uspoređujući zaštitu manjina u Hrvatskoj i baltičkim zemljama, pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova Mario Nobilo zaključuje da je Hrvatska "u nekim stvarima napravila i više nego neke baltičke zemlje - u realnim sadržajima, u stvarnoj integraciji manjina u svojoj sredini. Međutim, treba misliti na budućnost. Danas su glavni problemi vezani uz povratak ali i primjenu europskih standarda na ovaj prostor", ocjenjuje Nobilo u razgovoru za postaju Deutsche Welle. Regija/Europa ============= Politika/Beograd - SCG je žrtva prekoatlantske napetosti "Baš je lijepo pripadati velikoj skupini država koje su izdržale američki pritisak i ostale dosljedne u obrani međunarodnog prava", piše beogradska "Politika". Beogradu "treba skinuti kapu" jer su "ljudi u tamnim odijelima iz ulice Kneza Miloša učinili jedinu moguću stvar: odlučili su da ne odluče", konstatira "Politika". "Washington nas nije poštedio iako smo - s više nego dovoljno moralnog prava - očekivali minimalno razumijevanje", ističe beogradski list. "Od nas se traži da poštujemo načelo koje bismo sporazumom s Washingtonom trebali prekršiti. To ne ide", upozorava "Politika i objašnjava: "Manje pritisnuti konzekvencama u vezi s udaljenim članstvom u EU a više ovim psihološkim čimbenikom koji je ubojstvom premijera zloupotrebljen do tragičnosti, očekivali smo od Washingtona neku vrstu poštede. To se nije dogodilo pa smo postali paket-žrtvom globalne politike i prekoatlantskih napetosti između SAD-a i EU-a, u koju smo protiv svoje volje ubačeni", naglašava list. Le Soir/Bruxelles - Balkan se našao između čekića i nakovnja Plašeći se političke zloporabe novog Međunarodnog kaznenog suda (MKS) Washington već više od godinu dana podvrgava pritisku zemlje koje dobivaju njegovu vojnu pomoć kako bi potpisale bilateralni sporazum o izuzeću američkih građana od ovlasti toga suda, piše u belgijskom "Le Soiru" Alain Franco. Bugarska, Hrvatska, Srbija i Crna Gora našle su se "između čekića i nakovnja", ističe list, dodajući da te "države u izgradnji" žele što prije žele ući u Europsku uniju i u NATO a istodobno ovise o američkoj pomoći - kako financijski, tako i politički. Tako je američki veleposlanik u Zagrebu, piše list pozivajući se na nevladinu organizaciju Human Rights Watch, objavio napis u kojemu ulazak Hrvatske u NATO vezuje uz potpisivanje sporazuma o imunitetu. Vlada u Zagrebu poduzima sve kako bi "vuk bio sit, a koza cijela", napominje list navodeći izjavu neimenovanog dužnosnika: "Pregovarat ćemo kako bismo pronašli način da odgovorimo američkim interesima. Ali želimo ostati vjerni našem stajalištu koje se podudara sa stajalištem Europske unije". Reuters/London - Kandidati za NATO nisu previše uzrujani zbog obustave pomoći Kandidati za pristup NATO-u nisu se pretjerano uzrujali zbog obustave američke vojne pomoći nakon odbijanja bilateralnih sporazuma o imunitetu američkih građana pred MKS-om, ocjenjuje Reuters. "Njihova nas odluka nije zabrinula", navodi britanska agencija riječi bugarskog ministra vanjskih poslova Solomona Passyja koji dodaje da najnoviji potez Washingtona neće utjecati "čak ni na ponudu Sofije da ugosti stalnu američku vojnu bazu na strateški važnom bugarskom dijelu obale Crnog mora". Hrvatska i Srbija/Crna Gora dosad su odbijale potpisati navedeni sporazum a "njihova reakcija na obustavu američke vojne pomoći bila je smirena", ocjenjuje Reuters, navodeći izjavu neimenovanog dužnosnika hrvatskog ministarstva obrane da su "svi projekti do kraja ove godine već odobreni a njihovo retroaktivno ukidanje nije vjerojatno'". Europska unija izražava žaljenje zbog najnovije američke inicijative, ističe pred Europskim parlamentom predsjedatelj Vijeća EU-a, talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattiniji i dodaje: "Naravno, zadržavamo pravo da je temeljitije ispitamo u kontekstu daljnjih kontakata s Washingtonom", navodi britanska agencija Frattinijeve riječi. Der Standard/Beč - Na Balkanu su prijetnje SAD-a polučile tek ograničen učinak Na Balkanu su prijetnje Washingtona obustavom vojne i financijske pomoći u slučaju nepotpisivanja bilateralnih sporazuma o imunitetu američkih građana pred MKS-om polučile tek "ograničen" učinak, konstatira Der Standard. Dok su u Makedoniji i Albaniji prijetnje Washingtona očigledno zazvučale realnije od preporuka Bruxellesa o potrebi poštivanja načela EU", BiH, Makedonija i Rumunjska potpisale su sporazum ali ga nisu ratificirale a Slovenija, Bugarska, Hrvatska i Srbija/Crna Gora uskratile su svoj potpis, navodi list. "Izložene žestokom pritisku kojim su ih - između ostalih - podvrgle i Sjedinjene Države, kako bi ih potaknule da izruče hrvatske državljane sudu UN-a za ratne zločine u Den Haagu, hrvatske vlasti nisu si iz unutarpolitičkih razloga ni u kom slčaju mogle priuštiti potpisivanje sporazuzma koji bi američke građane poštedio iste te odgovornosti", tumači list, ističući da "iz sličnih razloga" ni Beograd nije pokleknuo pred zahtjevima Washingtona. Crna Gora se pak nada da će SAD popduprijeti njezinu samostalnost "koju je EU odlučno odbio" pa se "Državna Zajednica Srbija i Crna Gora suočava s teškom kušnjom", ocjenjuje austrijski list. Dnevni Avaz/Sarajevo - Kad će se i kako izgraditi auto-cesta kroz BiH? Haris Bašić, zamjenik bosanskohercegovačkog ministra prometa i komunikacija, tvrdi u razgovoru za Dnevni Avaz da će biti dobro ako autocesta između sjevera i juga BiH bude gotova za šest godina. Prognozu tvrtke "Bosmal" da bi prometnica mogla biti završena za pet godina Bašić naziva "optimističnom" i kaže da je realnije očekivati da će autocesta biti gotova za šest godina. U sljedeća četiri mjeseca "Bosmal" mora dokazati da je sposoban osigurati 300 milijuna eura za projektnu dokumentaciju i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ističe Bašić. Nakon toga, Vijeće ministara odlučit će hoće li prihvatiti koncesijski ugovor s tom tvrtkom, dodaje on. Spojna točka s Hrvatskom na sjeveru trebala bi biti kod Svilaja, između Slavonskog i Bosanskog Broda dok će se na jugu odlučiti između dvije spojne točke - kod Metkovića ili u blizini Ljubuškog, što ovisi o odluci kuda će prolaziti južni dio autoceste, objašnjava Bašić u razgovoru za Dnevni Avaz. FAZ/Frankfurt - Ljubljana se ne želi suočiti s istinom o slovenskim "poljima smrti" Kad god je riječ o žrtvama nacionalsocijalizma, rata i komunističkog terora u razdoblju nakon 1945., procjene se uvelike razlikuju, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. "Na području Slovenije gdje živi dva milijuna stanovnika, do sada je pronađeno oko 4100 grobova s ostacima 118 tisuća žrtava", izvješćuje list, dodajući da prema podacima povjerenstva slovenske vlade za masovne grobnice "treba istražiti još 196 takvih nalazišta - većina je njih u jamama i napuštenim rudnicima, ali ima ih i u blizini naselja". "Na slovenskim 'poljima smrti' živote su izgubili njemački i talijanski vojnici, jugoslavenski partizani, ratni zarobljenici, članovi protukomunističkih slovenskih milicija i pripadnici građanske klase pobijeni zbog klasne pripadnosti", piše FAZ. "Prema procjenama hrvatske vlade, u Sloveniji se nalaze i ostaci oko 60 tisuća Hrvata koji su bježali tijekom njemačkog povlačenja u Korušku, predali se u Bleiburgu britanskim postrojbama koje su ih zatim izručile komunističkim partizanima", navodi list. "Krajem lipnja slovenski je parlament usvojio zakon koji dopušta samo dvije spomen-ploče, jednu za vojne, drugu za civilne žrtve", što prema pisanju lista "predstavlja nedostatak političke volje da se istini pogleda u oči". Washington Times/Washington - Atena ljuta zbog pojave imena Makedonija u sporazumu o MKS-u Atena je ljuta zbog odluke Skoplja da s Washingtonom potpiše sporazum o izuzeću američkih građana od jurisdikcije MKS-a ali i zbog pojave imena "Makedonija" u službenom međunarodnom dokumentu, piše The Washington Times. State Department hitro je objasnio da izostanak službenog imena Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije u službenom dokumentu ne označava promjenu američke politike, piše list, navodeći objašnjenje glasngovornika američkog ministarstva vanjskih poslova Richarda Bouchera da je "upotreba riječi, imena 'Makedonija', predstavljala neformalan naziv, korišten u sporazumu. Nije riječ o promjeni službenog priznanja". Na web-stranici State Departmenta navedeno je da "Makedonija nije službeni ni skraćeni oblik imena te zemlje. Službeno puno ime glasi Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, skraćeno FYROM. Ne postoji skraćeni oblik imena te zemlje", citira američki list tekst na web-stranci američkog ministarstva vanjskih poslova. Tema dana: slučaj Berlusconi ============================ La Repubblica/Rim - Berlusconi je upropastio europsku priliku za Italiju "U svojem zastranjivanju, svakog dana sve više tragičnijom i nezaustavljivom, Silvio Berlusconi tresnuo je jučer o europsku liticu", piše La Repubblica u četvrtak. "Tresnuo je ponesen svojim nedostatkom institucionalne kulture, onim diletantizmom koji se toliko sviđa Italiji, mišićima koji nadomještaju stručnost, političkom a još više moralnom nesposobnošću da odgovori na optužbe u vezi sa zapanjujućim sukobom interesa čiji je istodobno zarobljenik i korisnik", piše list, napominjući da je "polugodište pod talijanskim vodstvom u EU bilo neponovljiva prilika za Italiju i njezinog premijera, kojemu očajnički treba međunarodno opravdanje". "Međutim, talijansko je polugodište u jednom jedinom - i to prvom - danu pomelo sve izvrsne prilike koje nam je Europa nudila i u trenu potonulo u pravu međunanrodnu krizu", stoji u članku. "Tragičan položaj za zemlju poput Italije, koju Cavaliere odvlači sa sobom u propast, propast koja će biti strašna ako je smjer države i institucija onaj naznačen jučer u Strasbourgu", upozorava list. Der Standard/Beč - Čelnici EU-a moraju prekinuti šutnju u slučaju Italije "Zapravo je talijanski predsjednik vlade Silvio Berlusconi svojim nastupnim govorom u Europskom parlamentu želio pokrenuti šarmersku ofenzivu kako bi raspršio dvojbe u vlastitu demokratsku i državnopravnu zrelost", piše Der Standard. "No, napadom na zastupnika SPD-a Martina Schulza talijanski je premijer postigao upravo suprotni učinak. Naime, preporučiti njemačkom socijaldemokratu ulogu zapovjednika koncentracijskog logora nema nikakve veze s ironijom - bila je to ciljana uvreda", drži komentator lista. Po njegovu mišljenju, prilike u Italiji i Berlusconijev odnos prema kritičima znakovito rasvjetljuju i stanje u EU koji mjeri dvostrukim mjerilima kad je u pitanju poštivanje njezinih vlastitih vrijednosti. Naime, u slučaju Austrije šefovi država i vlada EU-a reagirali su uvođenjem kaznenih diplomatskih mjera "a sada nitko ne miče prstom iako je u međuvremenu u EU-u utvrđen postupak protiv zemlje koja ustrajno krši europske vrijdnosti", piše list, zaključujući da je "vrijeme da čelnici EU-a prekinu svoju sramotnu šutnju u slučaju Italije". FAZ/Frankfurt - Napadi na Berlusconija mogli bi otežati provedbu europskih projekata Valja upozoriti Berlusconijeve kritičare da bi nastavak sličnih sukoba u sljedećim mjesecima znatno otežao napredak u ostvarivanju europskih projekata, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (po BBC- ju). Zato svi oni koji su ljuti na talijanskog premijera moraju utvrditi koliko daleko žele ići u svojim napadima te koju su vrstu političke štete koja bi mogla biti nanesena Evropi spremni prihvatiti, napominje Frankfurter Allgemeine Zeitung. Le Figaro/Pariz - Italija uvodi u Europu američke običaje Dok čekaju da o Italiji sude po sadržaju, eurokrati zbijaju šalu s njezinim prvim formalnim "promašajima", piše u "Le Figarou" Alexandrine Bouilhet. Europski su dužnosnici na službenoj internetskoj stranici www.ueitalia2003.it otkrili neobičnu rubriku pod nazivom "sponzori", u kojoj su navedena imena nekoliko javnih i privatnih pokrovitelja kao što su bomboni "Dolce Italia" i vino i akoholna pića "Fedenvini", dok drugi prozorčić živih boja hvali konkurentnost talijanskih proizvoda, piše list. Bruxelles nije sklon takvoj mješavini stilova koja je uobičajena u Berlusconijevoj Italiji, napominje list, navodeći riječi belgijskog diplomata: "Nijedno predsjedništvo nije napravilo takvo što! U Americi je to normalno, ali u Europi, napose na njezinu sjeveru, to neće proći." Tema dana: američka politika i MKS ================================== Financial Times/London - Aktualna američka politika šteti i američkim interesima Bushov je kabinet nezgrapnom taktikom u dva odvojena pitanja međunarodnih odnosa pokazao nesposobnost koja šteti interesima samih Sjedinjenih Država, upozorava Financial Times. U kaznenom pohodu protiv zemalja koje su odbile potpisati bilateralne sporazume o imunitetu američkih građana pred MKS-om, Washington se oborio uglavnom na one slabije i siromašnije, uključujući Kolumbiju, ističe list. "No, glavna će žrtva tog poteza biti američki komercijalni interesi budući da se većina te pomoći koristi za obuku posebe postrojbe kolumbijanske vojske radi zaštite naftovoda kojim upravlja američka tvrtka Occidental Petroleum", podsjeća britanski list. Istodobno su američki vanjskopolitički ciljevi glavno mjerilo pri sklapanju bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, kao što pokazuje slučaj Egipta, ističe list, objašnjavajući da Washington kažnjava Kairo zbog uskraćivanja potpore SAD-u u sporu s EU-om oko genetski modificirane hrane. "Time zemlja kojoj su nakon rata u Iraku prijatelji - posebno na Bliskom Istoku - jako potrebni šalje jako opasnu poruku. Takva politika može samo potkopati povjerenje u SAD", zaključuje list. SZ/Muenchen - Bush će prije ili kasnije moliti za pomoć u Iraku Sueddeutsche Zeitung spekulira o mogućnosti da Sjedinjene Države postanu "novi Rim" - "hegemon kao sila reda i svjetski policajac" - i u tom kontekstu razmatra američku strategiju u Iraku. Postavljajući tezu da je nekad potrebno voditi rat, da ga nije teško dobiti i da izazov zapravo dolazi nakon rata, pri osiguranju mira, komentator SZ-a tvrdi da su Amerikanci prekršili taj nauk. Najprije su vodili rat koji nije bio potreban a sad se ne snalaze u miru. Amerikanci još uvijek tvrde da u Iraku sve ide po planu, iako sve teže izlaze na kraj s gerilskim napadima kojima su izloženi. Prava se opasnost i ne krije u ostacima starog iračkog režima, nego u nedostatku perspektive, poručuje komentator. Tvrdi stoga da će Bush prije ili kasnije morati moliti svijet za pomoć. Ujedinjeni su narodi u Bosni, na Kosovu i Afganistanu napravili mnogo pogrešaka, ali imaju iskustvo i legitimaciju, ono što nedostaje Amerikancima. Američkom je pak predsjedniku ostao još samo izbor između poraza, tvrdi SZ.Die Presse/Beč - Transatlantski su odnosi najvažniji za mir u svijetu "Držim da su transatlantski odnosi najvažniji za uspostavljanje i očuvanje mira u svijetu", rekla je u razgovoru za Die Presse austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner. "Uvijek se govori o zajednici vrijednosti, ali po meni su važniji zajednički interesi, ponajprije na gospodarskom području", izjavila je ministrica, naglasivši da "Europa ima potencijal za sprečavanje sukoba koji Amerikanci uvijek potcjenjuju" i upozorivši EU da se ne smije zadržavati na "neproduktivnim suparništvima već da mora pokušati ostvariti uzajamno partnerstvo". O odnosu EU-a i SAD-a prema Međunarodnom kaznenom sudu ministrica je rekla da "tu igra mora biti poštena. Naša je pozicija u Europskoj uniji drugačija. No, imam i određeno razumijevanje za zahtjev da MKS mora biti oblikovan tako da se onemogući njegova zloupotreba", istaknula je austrijska ministrica vanjskih poslova. Le Figaro/Pariz - SAD je ustoličio doktrinu ograničenog suvereniteta Rušenje talibanskog režima u Afganistanu, pritisci na Siriju i Iran te britansko-američka operacija u Iraku potvrđuju da se međunarodni odnosi nakon hladnog rata temelje na doktrini "ograničenog suvereniteta", piše za "Le Figaro" Charles Zorgbibe. Taj pojam označava da su države u načelu suverene, ali da se njihov suverenitet gubi ako njihovi čelnici ne poštuju demokraciju, ako posjeduju oružje za masovno uništavanje ili su povezani s terorističkim mrežama, piše autor. Tu je doktrinu, ideju vodilju američke diplomacije nakon 11. rujna, kasnije ozakonilo četrnaest od petnaest članica Vijeća sigurnosti koje su glasovale za rezoluciju 1483 o političkom i gospodarskom uređenju Iraka nakon rata, a kroz bliskoistočni mirovni plan poduprle su je i tri saveznice SAD-a u Kvartetu - EU, Rusija i UN, podsjeća Zorgbibe. Le Nouvel Observateur/Pariz - Izostaje američki val demokracije na Bliskom istoku Napadom na Irak George W. Bush htio je pokrenuti "demokratski val" koji će zapljusnuti čitav Bliski istok, a od Iraka načiniti demokratsku državu koja će biti uzor drugim državama na tom području s autoritarnim režimima, piše u tjedniku "Le Nouvel Observateur" Jean-Marcel Bourguereau. No dogodilo se sasvim drugo - američko-britanska koalicija meta je sve češćih napada, a zbog paljenja naftovoda mogla bi ostati bez nafte, glavnog pokretača gospodarskog oporavka, ističe list. Amerika se dugo pripremala za rat ali se slabo pripremila za mir, napominje list, pitajući se kako to da SAD nije predvidio dovoljan broj vojnika za zaštitu iračke infrastrukture, pa i naftnih i nuklearnih postrojenja, od stalnog grabeža. U Iraku vlada nesigurnost, a visoki šijitski dužnosnici, uz potporu sve buntovnije baze, kažu za irački ustav koji su sastavili Amerikanci, da je "nezakonit", podsjećajući na Bushovo obećanje da "Irak mora biti slobodna, demokratska i suverena zemlja, slobodna od vanjskog utjecaja", dodaje list. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Sporazumi neće pretjerano utjecati na MKS Odluka američkog predsjednika Georgea Busha da uskrati vojnu pomoć 36 država koje su odbile američki zahtjev o neizručivanju građana SAD-a Međunarodnom kaznenom sudu (MKS) izazvala je pravu zbrku, tvrdi Frankfurter Rundschau. Neke države više ne dobivaju američku pomoć, dok je neke druge i dalje primaju premda su odbile sklopiti s Washingtonom posebni sporazum o neizručivanju američkih građana MKS-u. Pojedine među 50 država s kojima je SAD sklopio sporazum žele to držati u tajnosti, tvrde u Washingtonu. Većina država koje su popustile pritisku iz Washingtona nisu potpisale ni Rimski statut o osnivanju ICC-a. Stoga će i utjecaj posebnih sporazuma na rad tribunala biti zapravo mali, tvrdi FR. Liberation/Pariz - Obustava vojne pomoći predstavlja američki poraz Uskraćivanje američke vojne pomoći državama koje nisu potpisale bilaterni sporazum o neizručenju američkih državljana Međunarodnome kaznenom sudu (MKS) osudilo je nekoliko organizacija za zaštitu ljudskih prava, piše u "Liberationu" Fabrice Rousselot. Ta je odluka "američki poraz", piše list, pozivajući se na riječi Richarda Dickera iz Human Rights Watch-a, koji također kaže kako nije "nikada vidio da se sankcije uvode zemljama koje poštivaju međunarodne zakone." SAD je ipak pojasnio da se odluka može promijeniti ukoliko se dotične države sljedećih tjedana dogovore s Washingtonom, ističe list, napominjući kako je Hrvatska jučer "izrazila spremnost da nastavi pregovore s SAD-om koji neće biti laki jer se Zagreb nada ulasku u Europsku uniju koja se otvoreno usprotivila potpisivanju sporazuma o izuzeću Amerikanaca." Le Figaro/Pariz - MKS bi mogao opstati bude li Europa jedinstvena Kao i u svezi s Irakom, Sjedinjene Države su ostvarile svoje prijetnje i glede uskraćivanja vojne pomoći zemljama koje odbiju potpisati bilateralni sporazum o nekažnjivosti američkih vojnika pred Međunarodnim kaznenim sudom, piše u "Le Figarou" Isabelle Lasserre. Uskraćivanje vojne pomoći od 47,6 milijuna dolara važna je politička poruka malim zemljama koje ovise o pomoći Washingtona, ističe list, podsjećajući da članice NATO-a ne mogu biti izložene vojnim sankcijama, bez obzira na njihovo stajalište o MKS-u. Američki je pritisak doveo balkanske zemlje, kandidate za Europsku uniju, u nezgodan položaj, jer ih Washington tjera da surađuju s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, a istodobno i da prekinu suradnju s MKS-om, upozorava list. No za razliku od Iraka, Europa je od početka krize oko MKS-a pokazala da je jedinstvena i odgovorila je na američki pritisak na bivše istočne zemlje podsjetivši potonje na načela i vrijednosti koje bi trebale poštovati žele li ući u Uniju, što upućuje da bi taj sud možda mogao preživjeti, zaključuje list. (Hina) gple