DODIJELJENE DRŽAVNE NAGRADE ZA ZNANOST

ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Dvadesetorici znanstvenika večeras su na svečanosti u Velikoj vijećnici Hrvatskog sabora dodijeljene državne nagrade za znanost.#L# Najviša znanstvena nagrade dodijeljena je dvadesetosmorici znanstvenika u četiri kategorije: četiri nagrade za životno djelo, 16 godišnjih nagrada za znanost, dvije godišnje nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti te šest godišnjih nagrada znanstvenim novacima. Najviše nagrada, 24 njih, ostale su u Zagrebu, tri su otišle u Rijeku i jedna u Osijek. Nagrađenima su čestitali predsjednik Sabora Zlatko Tomčić i ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego, a u ime nagrađenih zahvalili su se akademik Vladimir Devide i Igor Rudan. U slučaju sukoba interesa između znanstvene istine i društvenih autoriteta, uvijek treba dati prednost znanstvenoj istini, kazao je akademik Devide, jedan od dobitnika nagrade za životno djelo. Zahvalio se "sretnoj okolnosti" koja im je omogućila da se tijekom života bave znanosti, "nasljeđu naših predaka na čije djelovanje nastavljamo svoj rad" i "našoj zajednici kojoj ovom nagradom vraćamo barem dio onoga što je uložila" u današnje laureate. Predsjednik Tomčić je kazao da će Hrvatska povećati ulaganje u znanost jer će jedino tako imati svoju budućnost. Nagradu za životno djelo dobio je akademik Vladimir Devide za cjelokupni znanstveno-istraživački rad u području matematike, za izuzetan doprinos matematičkoj logici i utemeljenju te discipline u Hrvatskoj. Istu nagradu primio je akademik Slavko Cvetnić za cjelokupni znanstveno-istraživački rad u području biomedicinskih znanosti, za zasluge u istraživanju gotovo svih područja veterinarske infektologije u nacionalnim i međunarodnim okvirima. Nagradu za životno djelo za cjelokupni znanstveno-istraživački rad u području tehničkih znanosti, posebno za promicanje arhitekture i urbanizma dobio je umirovljeni profesor Ante Marinović Uzelac. Sveučilišni profesor Franjo Tomić dobio je nagradu za životno djelo za cjelokupni znanstveno-istraživački rad iz područja biotehničkih znanosti koji se odnosi na povećanje obradivih površina i unaprjeđenje poljoprivrede. Godišnje nagrade dobili su iz područja prirodnih znanosti Vera Gamulin (upoznavanje gena), Hrvoje Vančik (niskotemperaturna kemija karbokationa) i Dario Vretenar (poznavanje atomske jezgre). Iz područja biomedicinskih znanosti nagradu su dobili Ivan Jalšenjak (terapija u mikro i nanotehnolgiji), Astrid Krmpotić (za otkriće mehanizama vezanih za blokadu funkcije NK-limfocita) i Bojan Polić (za mahanizme imunološkog nadzora). Iz područja tehničkih znanosti dobili su Tomislav Bašić (razvoj fizikalne i satelitske geodezije) i Božo Smoljan (originalni teorijski model vezan za strukturu čelika). Godišnju nagradu iz područja biotehničkih znanosti dobili su Ferdo Bašić (za održivo gospodarenje i zaštitu tla) i Bogdan Cvjetković (za otkriće uzročnika bakterijskog oboljenja jabuka i krušaka), a iz područja društvenih znanosti Josipa Bašić (za razvoj modela prevencije poremećaja u ponašanju), Željko Horvatić (za "Rječnik kaznenog prava") i Milan Mesić (za knjigu "Međunarodne migracije-tokovi i teorije"). Istu nagradu iz područja humanističkih znanosti dobili su Mislav Ježić (za doprinos proučavanju indijske duhovnosti i povezivanje s drugim misaonim svjetovima), Katarina Horvat Levaj (za proučavanje povijesti hrvatske arhitekture i istraživanje zaštite spomenika) i Nikša Stančić (za proučavanje razvoja hrvatske nacije). Godišnjom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti nagrađeni su iz područja prirodnih znanosti Nenad Raos (za širenje spoznaja iz kemije) a za područja biomedicinskih znanosti Mario Bauer (za promicatelja, istraživača i osnivača kinologije). Dodijeljeno je i šest godišnjih nagrada znanstvenim novacima - iz područja prirodnih znanosti dobio ju je Antonio Šiber (za fiziku raspršenja atoma); iz područja biomedicinskih znanosti Igor Rudan (za doprinos razvoja genetičke epidemiologije); iz područja tehničkih znanosti Marko Čanadija (za probleme oblikovanje metala); iz područja biotehničkih znanosti Antonija Perl (za istraživanje kvalitete hrane); iz područja društvenih znanosti Martina Ferić i Valentina Kranželić Tavra (za koautorstvo na knjizi "Od primarne prevencije do ranih intervencija"); te iz područja humanističkih znanosti Željko Holjevac (za knjigu "Gospić u Vojnoj krajini"). (Hina) iluc dd