ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Izmjenama Zakona o najmu stanova, čiji je konačni prijedlog danas prihvatila Vlada, trebalo bi se riješiti pitanje zaštićenih najmoprimaca koji žive u stanovima u privatnom vlasništvu drugih osoba.
ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Izmjenama Zakona o najmu stanova, čiji je
konačni prijedlog danas prihvatila Vlada, trebalo bi se riješiti
pitanje zaštićenih najmoprimaca koji žive u stanovima u privatnom
vlasništvu drugih osoba.#L#
Po tom prijedlogu vlasnik stana mogao bi zaštićenom najmoprimcu
otkazati ugovor o najmu samo ako nema riješeno stambeno pitanje i
zbog toga se želi useliti u svoj stan.
U tom slučaju zaštićeni bi najmoprimac imao pravo da mu se osigura
drugi odgovarajući stan, a zakon predviđa i mogućnost da svoje
stambeno pitanje riješi i kupnjom stana uz novčanu potporu države i
jedinica lokalne samouprave.
Procjenjuje se da privatnih stanova sa zaštićenim najmoprimcima u
Hrvatskoj nema više od 7000, uključivo i oko 330 tzv. nadstojničkih
stanova.
Kako se novčana potpora države za rješavanje stambenog pitanja
zaštićenih najmoprimaca planira u idućem šestogodišnjem
razdoblju, procjenjuje se da bi u državnom proračunu za tu namjenu
trebala izdvojiti u prosjeku oko 67 milijuna kuna na godinu,
odnosno ukupno oko 400 milijuna kuna.
Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i
vrijednostima, koji je Vlada dostavila Saboru po hitnom postupku,
predviđa da bi poštari, koji su česta meta razbojnika, ubuduće kad
nose manje gotovinske svote, morali biti zaštićeni sustavom za
dojavu prepada.
Vlada se na zakonsko reguliranje tog područja odlučila ponukana
porastom broja razbojništava u bankama, poštama i mjenjačnicama -
lani ih je dogodilo 107, ubijena su dva zaposlenika, te počinjena
šteta od oko 6,6 milijuna kuna.
Da bi se smanjio broj razbojstava, od novčarskih se ustanova, kao
što su banke, pošte, mjenjačnice, poslovnice FINA-e, ali i Hrvatske
lutrije i kladionica, pa i za bankomate, traži da ugrade
protuprovalne sustave, uvedu neprekidan videonadzor prostora,
angažiraju zaštitare, a posebne su mjere predviđene i za prijevoz
novca i vrijednosti.
Vlada je izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca predložila da
se limit koji banke obvezno moraju prijaviti Uredu za sprječavanje
pranja novca podigne sa 105 na 200 tisuća kuna. Osim banaka, tzv.
sumnjive transakcije morali bi prijavljivati odvjetnici, javni
bilježnici, revizori i porezni savjetnici.
Vlada je poduprla operativni, tehnički plan provedbe reforme
pravosuđa te plan razvoja Hrvatske lutrije do 2005.
Okosnice su toga plana nastavak rasta ukupnih prihoda Hrvatske
lutrije i njezina modernizacija, a u sljedeće tri godine i ulaganja
od 291 milijun kuna.
(Hina) um/bn mć