ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - WASHINGTON - U pripremi je potpisivanje sporazuma između SAD i još nekoliko zemalja o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu, priopćio je u srijedu State Department. Novi sporazumi
pripremaju se nakon što je u utorak objavljena odluka o obustavi vojne pomoći za 35 zemalja koje su do sada odbile potpisati takve sporazume sa Sjedinjenim Državama.State Department je objavio kako nije bilo "poplave" zahtjeva za potpisivanjem takvih sporazuma od utorka, dodajući kako su ipak u tijeku pregovori s nekim zemljama o potpisivanju sporazuma. Nije objavljeno koje su to zemlje. Četrdeset i pet zemalja je do sada javno potpisalo s Washingtonom sporazume o neizručivanju američkih državljana tom međunarodnom sudu zaduženom za suđenje ratnim zločinima i zločina protiv čovječnosti. Washington tvrdi kako je još najmanje sedam zemalja tajno potpisalo taj sporazum.BAGDAD - Jedan je američki marinac poginuo, a trojica su ranjena u srijedu poslije podne u Kerbali na jugu Iraka tijekom operacije razminiravanja, objavilo je američko Središnje zapovjedništvo (Centcom). U eksploziji mine ranjen je i jedan irački tehničar koji je pratio marince, dodaje Centcom. Svi ranjeni su prebačeni u bolnicu.
ZAGREB, 3. srpnja (Hina) -
WASHINGTON - U pripremi je potpisivanje sporazuma između SAD i još
nekoliko zemalja o neizručivanju američkih državljana
Međunarodnom kaznenom sudu, priopćio je u srijedu State
Department. Novi sporazumi pripremaju se nakon što je u utorak
objavljena odluka o obustavi vojne pomoći za 35 zemalja koje su do
sada odbile potpisati takve sporazume sa Sjedinjenim Državama.
State Department je objavio kako nije bilo "poplave" zahtjeva za
potpisivanjem takvih sporazuma od utorka, dodajući kako su ipak u
tijeku pregovori s nekim zemljama o potpisivanju sporazuma. Nije
objavljeno koje su to zemlje. Četrdeset i pet zemalja je do sada
javno potpisalo s Washingtonom sporazume o neizručivanju američkih
državljana tom međunarodnom sudu zaduženom za suđenje ratnim
zločinima i zločina protiv čovječnosti. Washington tvrdi kako je
još najmanje sedam zemalja tajno potpisalo taj sporazum.
BAGDAD - Jedan je američki marinac poginuo, a trojica su ranjena u
srijedu poslije podne u Kerbali na jugu Iraka tijekom operacije
razminiravanja, objavilo je američko Središnje zapovjedništvo
(Centcom). U eksploziji mine ranjen je i jedan irački tehničar koji
je pratio marince, dodaje Centcom. Svi ranjeni su prebačeni u
bolnicu.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush je izjavio u
srijedu da napadi na američku vojsku u Iraku neće pridonijeti
njihovom "ranijem odlasku" iz zemlje. "Dovoljno smo brojni tamo da
bi osigurali sigurnost zemlje", ponovio je Bush odbacivši kritike
da su navodno podcijenjene snage potrebne za obnovu Iraka.
Predsjednik Bush je ipak dodao kako je dobrodošla svaka pomoć
američkim postrojbama u njihovom naporu da od Iraka stvore naprednu
i demokratsku zemlju.
BAGDAD - Američka vojska priopćila je u srijedu kako se eksplozija u
džamiji u Falluji, zapadno od Bagdada, koja je ubila nekoliko osoba
i izazvala bijes lokalnog stanovništva, dogodila tijekom "tečaja"
za izradu bombi koji se održavao u džamiji. Eksplozija, koja se
dogodila u ponedjeljak, navodno je ubila devet osoba, među kojima i
imama džamije, što je izazvalo demonstracije lokalnog
stanovništva. Američki središnji stožer priopćio je kako su
eksploziju, kako je pokazala zajednička istraga s lokalnom
policijom, prouzrokovali polaznici "tečaja" za izradu bombi, koji
se održavao u zgradi. Lokalno stanovništvo tvrdi kako je uzrok
eksplozije zračni napad, što američka vojska odbacuje.
MOSKVA - Iran je "sklon" potpisivanju protokola koji bi omogućio
iznenadne inspekcije svojih nuklearnih postrojenja, izjavio je u
srijedu u Moskvi iranski potpredsjednik zadužen za nuklearna
pitanja Gholamreza Aghazadeh. "Želimo da traženja Međunarodne
agencije za atomsku energiju (IAEA) u pogledu Irana budu preciznija
i izložena u dokumentima", rekao je Aghazadeh na konferenciji za
novinare u Moskvi. Međunarodna zajednica, uključujući Rusiju,
traži preko IAEA-e od Teherana potpisivanje protokola koji bi
omogućio nenajavljene inspekcije njegovih nuklearnih
postrojenja. U zamjenu za potpisivanje tog protokola Iran, koji
tvrdi da strogo poštuje svoje međunarodne obveze, traži pomoć radi
razvoja svojeg civilnog nuklearnog programa. Washington odbacuje
taj uvjet Teherana. Glavni tajnik IAEA-e Mohamed ElBaradei će
posjetiti Teheran 9. srpnja.
BRUXELLES - Europski je parlament u srijedu izglasao nove oštre
zakone o genetički modificiranim proizvodima, otvarajući vrata
Europe genetički modificiranoj hrani, pod uvjetom da je jasno
označena. Sjedinjene Države dugo su vršile pritisak na EU kako bi
ukinula zabranu uvoza genetički modificiranoj hrani, no malo je
vjerojatno da će novi zakon zadovoljiti Washington, koji tvrdi kako
je obvezno označavanje takvih proizvoda preskupo za izvoznike.
Europski parlament podržao je dva zakona koja će europskim zemljama
omogućiti ukidanje petogodišnje zabrane uvoza genetički
modificiranih prehrambenih proizvoda. Ti zakoni od proizvođača
zahtijevaju da prate genetički modificirane organizme u svim
fazama proizvodnje, a trgovine se obvezuju na označavanje
proizvoda koji sadrže više od 0.9 posto genetički modificiranih
tvari. Novi zakoni također dopuštaju zemljama članicama EU-a da
same postavljaju pravila radi spriječavanja prenošenja sjemena sa
imanja koja proizvode genetički modificirane proizvode na ona koja
se bave konvencionalnim ili organskim uzgojem.
PORTOROŽ - Eksperti Hrvatske, Slovenije i Italije razgovarali su u
srijedu u Portorožu o pripremi zajedničkog programa ekološke
zaštite Jadrana u slučaju mogućih onečišćenja naftom i drugim
opasnim tvarima. Na prvom takvom sastanku eksperata tri zemlje,
hrvatska predstavnica Margita Mastorović iz Odjela za zaštitu mora
i priobalja Ministarstva zaštite okoliša je najavila da Hrvatska
sprema studiju o zaštitnim kriterijima glede utjecaja balastnih
voda. Slovenski stručnjak Mitja Bricelj rekao je da Slovenija već
proučava utjecaj balastnih voda, no studija je još u izradi. On je
ipak rekao kako dosadašnja ispitivanja nisu ustvrdila izravnu
uzročnu povezanost između velikog povećanja broja novih morskih
organizama u slovenskom dijelu Jadrana s podatkom da u njemu
tankeri i drugi brodovi godišnje ispuste između 200 i 300 tisuća
tona balastnih voda. Iako je analiza utjecaja balastnih voda na
kvalitetu Jadrana samo jedna od tema ekološke zaštite Jadrana, u
središte pozornosti došla je zbog plana gradnje naftovoda
DružbAdria. Njegovim bi se ostvarenjem jako povećao broj tankera
koji bi dolazili u luku Omišalj i izbacivali balastnu vodu u
Jadran.
LJUBLJANA - Mješovita međudržavna komisija za nuklearku Krško koju
vode hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčič i slovenski
minjistar za okoliš i prostor Janez Kopač održala je u srijedu u
Krškom svoj drugi sastanak, javila je slovenska agencija STA.
Komisija je upravama HEP-a i Eles-Gena, kao suvlasnicima
nuklearke, naložila da nastave rad i najkasnije do kraja kolovoza
ove godine dadu prijedlog konačnog financijskog obračuna u vezi
nuklearke Krško. Potvrđen je i projektni zadatak odlaganja
nuklearnih otpadaka i dekomisije nuklearke, koji su dvije strane
prethodno uskladile, a sve to treba konačno doraditi i predložiti
međudržavnoj komisiji do 11. ožujka iduće godine.
Međudržavna komisija za praćenje izvođenja međudržavnog sporazuma
o nuklearci osnovana je kako bi tekuće rješavala otvorena pitanja,
a bavi se i pitanjem nuklearnog orpada i razgradnje zajedničkog
nuklearnog objekta.
PODGORICA - Tužilaštvo iz Napulja zatražilo je uhićenje
crnogorskog premijera Mila Đukanovića, ali taj zahtjev nije uzet u
razmatranje, jer je predsjednik vlade Crne Gore zaštićen
imunitetom, izjavio je u srijedu crnogorski istražni sudac. Vijest
o zahtjevu tužilaštva iz Napulja podijelila je u srijedu crnogorske
političke stranke. Oporba je zatražila da Đukanović podnese
ostavku ili da se osnuje parlamentarna komisija koja bi ispitala
čitavi slučaj. Suradnici crnogorskog premijera odbacili su pak te
prijedloge, tvrdeći kako je ta afera uperena protiv crnogorske
neovisnosti. Vodeća oporbena Socijalistička narodna partija (SNP)
ocijenila je kako ima dovoljno razloga da Đukanović podnese
ostavku. Potpredsjednik te stranke Zoran Žižić optužio je vlasti da
su švercerima omogućile uporabu skladišta u Baru. On tvrdi kako u
tužilaštvu postoje dokazi za to, čak i snimci telefonskih razgovora
Đukanovića i predstavnika talijanske mafije.
BERLIN/RIM - Talijanski veleposlanik u Berlinu pozvan je u srijedu
u ured njemačkog premijera kako bi saslušao njemački prosvjed nakon
što je talijanski premijer Silvio Berlusconi jednog njemačkog
zastupnika u Europskom parlamentu usporedio sa zapovjednikom
nacističkog logora. Istodobno je u Rimu njemački veleposlanik
pozvan u talijansko ministarstvo vanjskih poslova, gdje je
saslušao žalbu talijanske strane zbog "teških i nedopustivih"
primjedaba njemačkog zastupnika koje su, navodno, uvrijedile
Berlusconija. Razmjena diplomatskih prosvjeda uslijedila je nakon
što je Berlusconi, preuzimajući šestomjesečno predsjedavanje EU-
om, izazvao skandal koji je potpuno zasjenio njegovo
predstavljanje talijanskih prioriteta tijekom tog perioda.
Izgubivši živce zbog kritika socijalističkog zastupnika iz
Njemačke Matina Shulza o navodnom sukobu interesa između njega kao
političara i vlasnika brojnih medija, Berlusconi je rekao:
"Gospodine Shulz, znam da se u Italiji snima film o nacističkim
koncentracijskim logorima. Htio bih vas predložiti za ulogu
zapovjednika. Bili biste savršeni." Berlusconi je pak one
zastupnike koji su izrazili negodovanje nazvao "turistima u
demokraciji".
Talijanski je premijer ipak nešto kasnije, tijekom sastanka s
predstavnicima konzervativne Europske narodne stranke u
Strasbourgu pokušao stišati skandal, ispričavši se "ako je
povrijedio povijesni senzibilitet njemačkog naroda", ali je odbio
ispričati se njemačkom zastupniku.
Predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox je priopćio kako su "mnogi
zastupnici Berlusconijeve primjedbe osjetili kao veliku uvredu",
dodajući kako se nada da će talijanski premijer "ubrzo iskoristiti
priliku da razjasni stvari".
RIM - Predrag Matvejević dobitnik je prve europske književne
nagrade "Strega", koja je do sada gotovo pet desetljeća
dodjeljivana isključivo talijanskim autorima. Europska Strega
uvedena je u povodu talijanskog predsjedavanja Europskom unijom na
prijedlog talijanskog Ministarstva vanjskih poslova.
Gradonačelnik Rima Valter Veltroni je izrazio nadu da će ova
europska Strega postati tradicionalnom kao što su i talijanske
književne nagrade. Matvejević je nagrađen za knjigu "Druga
Venecija" između sedam finalista koji su također bili u srijedu
navečer u Rimu, a među kojima je i Dubravka Ugrešić. Među
finalistima bio je i Harry Mulisch, višestruki kandidat za Nobelovu
nagradu. Žiri su činili dosadašnji talijanski dobitnici književne
nagrade Strega. Povodom činjenice da je nagrada europska,
Matvejević je rekao kako se osjeća "kao pravi Europljanin jer mi je
majka Hrvatica, otac Rus, rođen sam u Mostaru i živio u Zagrebu,
Parizu i sada u Rimu". Svečanost je održana na čuvenom Campidolju,
rimskom brežuljku gdje su i Gradska vijećnica i oltar Domovine.
TUZLA - Dodjelom nagrade "Meša Selimović" za roman "William
Shakespeare u Dar es Salaamu" književniku Irfanu Horozoviću,
večeras su u Tuzli završeni međunarodni književni susreti.
Član žirija Branko Čegec kazao je da su četiri romana do zadnjeg
trenutka imali jednake izglede: "Topli zrak" Davora Slamniga
(Hrvatska), "Privatna galerija" Balše Brkovića (Crna Gora), "Ko je
zgazio gospođu mjesec" Asmira Kujovića i "William Shakespeare u dar
es Salaamu" Irfana Horozovića (BiH).
Predsjednik žirija Ivan Lovrenović izjavio je da je trodnevni
književni događaj pod nazivom "Cum grano salis"(Sa zrnom soli)
postao velik za Tuzlu i šire, a da je nagrada prilika da se sagleda
romaneskni svijet "zajedničkog govornog područja", što je
dragocjeno iskustvo. Nagrada "Meša Selimović" sastoji se od
skulpture "Mastionica i pero" autora Pere Jelisića te novčanog
iznosa od 5 tisuća KM (2,5 tisuće eura). Prvi dobitnik nagrade bio
je Marinko Koščec iz Zagreba za roman "Netko Drugi".
Osim Lovrenovića i Čegeca, članovi žirija su Marko Vešović, Sven
Menisland, Nedžad Ibrahimović.
PRAG - Glasovanje za izbor domaćina 21. Zimskih olimpijskih igara
2010. godine koje je danas održano u Pragu na 115. sjednici
Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) bilo je vrlo tijesno. Kako je
rezultat glasovanja na kraju pokazao kanadski Vancouver je za samo
tri glasa pobijedio južnokorejski Pyeongchang, bilo je 56- 53 u
korist grada na zapadnoj obali Pacifika. Zanimljivo je i to da je u
prvom krugu Pyeongchang dobio 11 glasova više od Vancouvera (51-
40), dok je austrijski Salzburg dobio tek 16 glasova.
Vancouver, inače luka na Pacifiku, se diči svojom ljepotom, pa mu je
stoga i geslo bilo "OI između mora i neba". Kao što je i običaj kod
ZOI, samo u malom broju sportova natjecanja će se moći odigravati u
samom gradu domaćinu, u Vancouveru će se tako održati tek
natjecanja u hokeju na ledu, curlingu, brzom klizanju, te
akrobatskom skijanju.
Natjecanja u alpskom i nordijskom skijanju, te bobu i sanjkanju
održat će se u zimovalištu Whistler Mountain, 125 km sjeverno od
Vancouvera. Stoga je kanadska vlada odobrila izgradnju autoceste
kojom bi se put od Vancouvera do Whistler Mountaina smanjio na jedan
sat.
Proračun igara iznosi 874 milijuna američkih dolara, a za dodatne
investicije (izgradnju ceste i željeznice, te sportskih objekata
koji nedostaju) planira se utrošiti još 845 milijuna USD.
MARIBOR - Plesač folkolorne skupine iz Turske pritvoren je nakon
pokušaja silovanja 15-godišnje Hrvatice, priopćila je u srijedu
mariborska policija. Incident se dogodio u đačkom domu u Mariboru,
gdje su smješteni sudionici glazbenog festivala Lent, na kojemu
svake godine nastupa veći broj glazbenika i folklorista iz raznih
zemalja. Kako je objavila mariborska policija, 22-godišnji Turčin
K.S. iz folklorne skupine "Gehem" u noći s nedjelje na ponedjeljak u
đačkom je domu "Lizika Jančar", nakon završetka festivala, odvukao
u sobu maloljetnu hrvatsku državljanku, pokušavajući je svući i
silovati, ali se ona uspjela oteti i telefonom pozvati policiju.
Napadač je odveden istražnom sucu koji je naredio pritvor. Za
spolni napad na maloljetnu osobu u Sloveniji je predviđena kazna do
tri godine zatvora.
SANTIAGO - Gigantska hobotnica od 13 tona i duga 12,4 metara
pronađena je potkraj lipnja na jednoj plaži u južnom Čileu, objavio
je u srijedu Centar za zaštitu kitova u Santiagu de Chile (CCC).
Mrtva hobotnica pronađena je 24. lipnja nasukana na plaži blizu Los
Muermos, nedaleko luke Maullin, oko tisuću km južno od glavnog
grada Santiaga. Hobotnica slične težine pronađena je posljednji
put 1896. na Floridi. Primjerak pronađen u Čileu proučavaju
znanstvenici koji su ga fotografirali i uzeli uzorke koje šalju
istraživačkim centrima u Francuskoj, Italiji i Sjedinjenim
Državama, priopćio je CCC. Talijanski zoolog Lorenzo Rossi,
stručnjak za morsku faunu je među prvima dobio fotografije
hobotnice iz Muallina i on drži da je ona slična onoj pronađenoj
prije 107 godina na Floridi.
(Hina) bdj bdj