SKV: SVIJET U 4,30 SATI

ZAGREB, 1. srpnja (Hina) ZAGREB - Odvjetnik Goran Mikuličić, kojeg će Vlada imenovati za svojeg pravnog savjetnika u slučaju umirovljenog generala Ante Gotovine, najavio je u ponedjeljak, kako je objavljeno u središnjem Dnevniku HTV-a, da mu je osnovni zadatak osporiti dijelove optužnice koji navode da je hrvatska država planirala etničko čišćenje srpskog stanovništva. Vlada je u ponedjeljak priopćila da će na svojoj sljedećoj sjednici u četvrtak imenovati Mikuličića pravnim zastupnikom u slučaju umirovljenog generala Ante Gotovine, kojeg je Međunarodni kazneni sud u Den Haagu (ICTY) optužio za ratne zločine počinjene tijekom i nakon operacije "Oluja" u kolovozu 1995. godine. "Tako kako je koncipirana optužnica protiv generala Gotovine, kao i protiv generala Bobetka prije toga, de facto državu prikazuje kao jednu organizaciju koja je planirala i etničko čišćenje i progon stanovništva po vjerskoj, odnosno etničkoj naravi. Prema tome, to je nešto s čime se država, naravno, ne slaže", kazao je Mikuličić za Dnevnik HTV-a. Mikuličić je istaknuo kako je siguran da bi teze koje je bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith iznio na prošlotjednom svjedočenju protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića mogle srušiti dio optužnice protiv generala Gotovine, posebice dio koji se odnosi na sustavno planirano etničko čišćenje. BERLIN - Glavna tužiteljica Međnarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carla del Ponte izrazila je u ponedjeljak u Berlinu žaljenje zbog slabe suradnje Srbije i Crne Gore s tim sudom. "Srbijanska i crnogorska vlada više mi ne dozvoljavaju pristup dokumentima i arhivima", rekla je del Ponte nakon razgovora s njemačkim ministrom vanjskih poslova Joschkom Fischerom. Nakon "dobrog iskustva" doživljenog u slučaju bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, istrage protiv ostalih osoba koje borave u Srbiji i Crnoj Gori "sve su samo ne lake", rekla je del Ponte. Prema podacima Haškog suda, u Srbiji i Crnoj Gori na slobodi se nalazi 18 optuženika za genocid i zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom rata u BiH. BEOGRAD - Bosanski Srbin Željko Meakić, optužen pred Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu za ratne zločine počinjene u logoru Omarska kod Prijedora, predao se u ponedjeljak MUP-u Srbije, javila je Televizija B92. Haaška optužnica protiv Meakića, bivšeg zapovjednika u logoru Omarska, podignuta je, kako javlja Televizija B92, još 1995. godine i tereti ga za genocid, zločine protiv čovječnosti, teške povrede ženevskih konvencija te kršenje zakona i običaja ratovanja. Prema navodima Tužiteljstva, kroz logor Omarska prošlo je oko tri tisuće bosanskih Muslimana i Hrvata, koji su u kampu ubijani, mučeni i seksualno zlostavljani. Meakić je na listi od 18 haških bjegunaca za koje Tužiteljstvo ICTY- ja tvrdi da se kriju na teritoriju Srbije i Crne Gore. Izručenje Meakića Haaškom sudu očekuje se, kako tvrdi B92, do kraja tjedna. PRIŠTINA - Hashim Thaci, bivši vođa nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova, uhićen je u ponedjeljak u zračnoj luci u Budimpešti temeljem naloga koji je izdan još tijekom režima bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, obznanio je Jakup Krasniqi, glavni tajnik Demokratske stranke Kosova, kojoj je Thaci na čelu. "Thaci je uhićen u zračnoj luci u Budimpešti temeljem naloga koji su 1993. izdale srbijanske vlasti", rekao je Krasniqi. U tijeku su pregovori o njegovu puštanju na slobodu, koje se, kako je kazao Krasniqi, očekuje nakon kontakata između čelnika misije UN-a na Kosovu (UNMIK) Michaela Steinera i mađarskog ministarstva vanjskih poslova. Uhidbeni nalog izdan je zbog optužbi za terorizam još za vladavine Slobodana Miloševića i dosad nije povučen. Međunardone vlasti koje upravljaju Kosovom od 1999. nisu se na njega obazirale, rekao je Krasniqi. JERUZALEM - Izraelski premijer Ariel Sharon i palestinski premijer Mahmud Abas sastat će se u utorak u Jeruzalemu kako bi razgovarali o provedbi međunarodnoga mirovnog plana nakon što su palestinske militantne frakcije u nedjelju objavile privremeni prekid vatre, objavio je u ponedjeljak izraelski javni radio. Sharon i Abas posljednji su se put sastali 30. svibnja u Jeruzalemu, uoči summita s američkim predsjednikom 4. lipnja u Jordanu. Osim toga, Sharon je u ponedjeljak potvrdio da je od Shin Beta, izraelske službe za unutarnju sigurnost, zatražio popis svih palestinskih zatvorenika u Izraelu kako bi mogao razmotriti koga bi se moglo pustiti na slobodu. "Spremni smo osloboditi administrativne pritvorenike, no ne i one koji su počinili ubojstva", rekao je Sharon u Knessetu. Prema podacima izraelske organizacije za zaštitu ljudskih prava B'Tselem, u izraelskim se zatvorima nalazi više od 5.000 Palestinaca. Među njima, gotovo 1.200 ih se nalazi u administrativnom pritvoru, na tri do šest mjeseci, uz mogućnost produljenja, i to samo temeljem odluke vojne vlasti, bez suđenja i pristupa odvjetnicima. FALLUJA - Najmanje četvero ljudi poginulo je, a 15 je ozlijeđeno u trima eksplozijama koje su u ponedjeljak navečer odjeknule u iračkome gradu Falluji, 50 kilometara zapadno od Bagdada, u kojemu američka vojska teškom mukom uspostavlja red, saznaje se iz bolničkih izvora. Jedna eksplozija oštetila je džamiju Al-Hasan, u četvrti Al- Askari,kazali su svjedoci. Oštećene su dvije prostorije i krov džamije. Bolnički izvori kazali su da bi poginuli mogli biti studenti teologije koji su se zatekli u džamiji. Među ozlijeđenima je i lokalni imam, kojemu je amputirana noga. O ostalim dvjema eksplozijama nema izvješća. To je peti dan zaredom da u Falluji dolazi do incidenata tog tipa, a američke snage u tom su gradu već bile metom nekoliko napada. (Hina) dj dj