DNEVNI PREGLED, PONEDJELJAK, 30. 06. 2003.

ZAGREB, 30. lipnja (Hina) - Hrvatska ======== Politika/Beograd - Države bivše Jugoslavije kasne u tranziciji "U svom socijalističkom razdoblju bivša Jugoslavija brže se razvijala od istočnoeuropskih zemalja", no sada države zapadnog Balkana kasne za ostalim zemljama u tranziciji, piše beogradska Politika u uvodu razgovora s Vladimirom Gligorovom, istraživačem bečkog Instituta za međunarodna ekonomska istraživanja. Na pitanje mogu li se kašnjenja zapadnog Balkana nadoknaditi, Gligorov u razgovoru za list ocjenjuje da "mogu, ali ne tako brzo" i objašnjava da su i u ekonomskom i u institucionalnom pogledu zaostajanja velika, a političke elite probleme samo odlažu. Zaostajanje se donekle odnosi i na Hrvatsku, mada je novo političko čelništvo donijelo neke odluke od značaja za njeno brže priključivanje europskim integracijama, stoji u dijelu Gligorovljeve procijene koji se odnosi na Hrvatsku. Komentirajući odnos Hrvatske prema srpskim izbjeglicama, Gligorov konstatira kako "ta zemlja hoće u Europu, ali u Zagrebu kao da ne razumiju da ne možete nekoga otjerati iz njegove kuće i zabraniti mu da se u nju vrati zato što pripada naciji za koju smatrate da je na vas 'izvršila agresiju'". Regija/Europa ============= SZ/Muenchen - Nedovršena misija na Kosovu Izvješćem Vijeću sigurnosti, ovoga tjedna završava njemački diplomat Michael Steiner svoj mandat na Kosovu, piše Sueddeutsche Zeitung u ponedjeljak. "Prije odlaska s Kosova, UN-ov je guverner Michael Steiner simbolično pustio u pogon obnovljeni sat na Bulevaru Billa Clintona u Prištini kao znak da na Kosovu vrijeme još nije stalo", piše list i dodaje da je "vrlo aktivni Steiner pokušavao puno toga pokrenuti ali nije i dovršio. "Za vrijeme Steinerova mandata izgrađena je etnički mješovita kosovska policija, bivši gerilci OVK dovedeni su pred sud zbog krvavih zločina i zbog ratnih zločina izručeni sudu u Haagu, odnos Albanaca i Srba ponegdje se poboljšao, ali gospodarsko stanje s 57 posto nezaposlenih i Steiner drži katastrofalnim", piše list i napominje da će Steinerov nasljednik vjerojatno biti talijanski diplomat Antonio Armellini. Večernje novosti/Beograd - Ukidanje izbjegličkih središta u Srbiji Namjere srbijanske vlade da ukine izbjeglička središta u zemlji i raseli izbjeglice ujedno je i prigoda za preispitivanje izbjegličkog statusa, tvrdi srbijanski povjerenik za izbjeglice Ozren Tošić u razgovoru za beogradske Večernje novosti. Srbijanska vlada namjerava raseliti oko 20.000 ljudi iz 270 izbjegličkih središta, odnosno pronaći načine njihova stambenog zbrinjavanja. Cijena održavanja izbjegličkih središta godišnje iznosi 19 milijuna eura. Tošić najavljuje ukidanje izbjegličkog statusa onima koji su prodali svoje stanove. "Nitko, tko je u Bosni ili na Kosovu prodao svoju imovinu, ne može ostvariti pravo na izbjeglički smještaj", tvrdi on. Najavljuje također da će predstavnici Srbije uskoro s predstavnicima vlasti u Sarajevu i Zagrebu razgovarati o uvjetima povratka. Oslobođenje/Sarajevo - Neriješen status izbjeglica u Sloveniji U Sloveniji još uvijek ima značajan broj izbleglica čiji status nije riješen, čemu je uzrok u nepostojanju integracijskih programa, tvrdi sarajevsko "Oslobođenje". Stanje s izbjeglicama u Sloveniji smiruje se, ali "nije definitivno smireno", piše Oslobođenje u povodu nedavnog objavljivanja službenih podataka o broju stranasa u toj zemlji. Među 20.218 stranaca s dozvolom stalnog boravka, nalazi se 2.000 državljana Bosne i Hercegovine, koji su tu dozvolu dobili nakon deset godina provedenih u Sloveniji u statusu izbjeglica. U Sloveniji međutim još ima državljana BiH koji "nisu riješili osnovne statusne probleme" piše Oslobođenje, upozoravajući na nekadašnje "privremene izbjeglice" koji su se svojedobno odrekli izbjegličkog statusa u korist privremenog boravka. Izbjeglicama je kasnije zakonom omogućen stalni boravak, dok su oni s privremenim boravkom ostali "ni na nebu, ni na zemlji". Le Monde/Pariz - Različita gledanja SAD-a i Europe na MKS Susret na vrhu između SAD-a i Europe od 26. lipnja nisu pokvarila različita gledanja na Međunarodni kazneni sud (MKS), premda je američka uprava to davala do znanja, u "Le Mondeu" raščlanjuje Claire Trean. Amerikanci od 2002. vode svjetsku kampanju kako bi od svake pojedine zemlje, u obliku bilateralnih ugovora, dobili jamstvo da nijednog američkog građanina neće predati tome sudu, podsjeća list, napominjući da su ti ugovori zapravo u opreci s pravilnikom suda koji ne priznaje nikakav imunitet i s njegovom univerzalnom namjenom. Autorica u članku navodi da Hrvatska, Slovenija i Poljska nisu htjele potpisati takav sporazum, te da su ga ratificirale samo Albanija i Bosna. Crta podjele Europe oko suda nije se poklopila s crtom podjele oko Iraka, ističe list, a činjenica da su Petnaestorica imala jedinstveno stajalište o toj temi zacijelo je spriječila SAD da tu temu stavi na dnevni red, dodaje. DW/Koeln - Uspješno grčko predsjedanje EU-om Danas završava grčko predsjedanje Europskom unijom, te se "sve u svemu može reći da je to šestomjesečno razdoblje prošlo dobro", ocjenjuje postaja Deutsche Welle. U tom je razdoblju je Europska unija bila suočena s jednom od najtežih kriza posljednjih godina jer je rat u Iraku doveo do podjele EU na zagovornike i protivnike američke politike, kaže postaja i napominje da je krajem siječnja prijetila opasnost od blokade na svim područjima, a "da do toga nije došlo zaslužna je Grčka." Iračka kriza odavno je već u drugom planu pa je njemački kancelar Schroeder, na pitanje o bilanci grčkog predsjedanja, istaknuo dvije povijesne stvari: "Prvo, potpisane su povelje o proširenju Unije na Istok i drugo, proširena Europa je dobila ustav", prenosi postaja. Naime, konačan oblik europskog ustava trebao bi biti gotov na jesen nakon konferencije vlada u Rimu, kaže DW i zaključuje kako se Grci "mogu pohvaliti kako su na nekoliko područja Europsku uniju energično unaprijedili". Od sutra Europskom unijom predsjeda Italija na čelu s Berlusconijem, pa se u Bruxellesu "govorka da bi EU uskoro mogla čeznuti za grčkim odmjerenim i dosljednim načinom vođenja", kaže se na kraju teksta. Le Figaro/Pariz - Delors: Konvent za budućnost Europe omogućio jasnu raspravu Konvent za budućnost Europe omogućio je živu i jasnu raspru i pokazao da o Europi ne razmišljaju samo tehnokrati i vlade, rekao u razgovoru za "Le Figaro" bivši predsjednik Europskog povjerenstva Jacques Delors. Prijedlog europskog ustava ima dobrih i loših strana, ali tekst ne treba mijenjati i tako "otvoriti Pandorinu kutiju", upozorava Delors napominjući da talijansko predsjedništvo treba imenovati "go between-a" koji će prije početka međuvladine konferencije koja će označiti kraj rada Konventa, sa svim članicama razgovarati o dvjema-trima prijepornim temama. Što se tiče proširenja, Delors smatra da će zemlje srednje i istočne Europe puno toga donijeti Uniji: "Nakon strašnog razdoblja komunističke vladavine one su poduzele velike napore da ispune naše zahtjeve. Ali nemojmo tražiti od njih da se od danas do sutra stope sa savršenom Europskom unijom!" Le Soir/Bruxelles - Razgovor s Valery Giscard d'Estaingom Naziv "dobro polazište" za pregovore na međuvladinoj konferenciji, koji su ministri vanjskih poslova uoči summita u Solunu dali prijedlogu europskog ustava, prikladan je, jer će se na njemu temeljiti rad konferencije, rekao je Valery Giscard d'Estaing, predsjednik Konventa za budućnost Europe, u razgovoru za belgijski "Le Soir". Prijedlog ustava prihvatit će se u gotovo nepromijenjenom obliku i nema puno prostora za njegove izmjene, misli D'Estaing, jer svako vraćanje unatrag značilo bi naći se pred zaprekama koje su već bile svladane. Što se tiče primjedaba da se u Konventu više pozornosti daje tzv. velikim državama, predsjednik Konventa u razgovoru za list kaže kako njegova predodžba o Europi ne uključuje podjelu na velike i na male države, ali "jednostavno postoji nešto što se zove demografska stvarnost" o kojoj treba povesti računa. Le Figaro/Pariz - Vatikanski dokument "Crkva u Europi" o europskom ustavu U subotu je u bazilici svetog Petra službeno objavljen dokument "Crkva u Europi" u kojemu se potvrđuje tužna činjenica da Europa "odbacuje Boga i bavi se samom sobom", u "Le Figarou" piše Sophie de Ravinel. U dokumentu na kojemu su biskupi i kardinali radili gotovo četiri godine, ističe se, prenosi list, da je Europa zapala u "duboku krizu vrijednosti" i "ostavlja dojam da joj nedostaje oduševljenja za zajedničku stvar", čemu je uzrok "pokušaj da se nametne antropologija bez Boga i bez Krista" i da se iz "europske kulture izbaci doprinos kršćanstva koje je obilježilo njezin povijesni hod i njezino širenje u svijetu". No Papa ne gubi nadu, piše list, i još jednom poziva autore europskog ustava da u prijedlogu njegova teksta spomenu "vjersko, napose kršćansko naslijeđe Europe" i ističe važnost međuvjerskog dijaloga, poglavito između kršćanstva i islama. TAZ/Berlin - EU kao Berlusconijev gromobran Činjenica da se danas pred talijanskim sudstvom obustavlja proces zbog korupcije protiv predsjednika talijanske vlade Silvija Berlusconija, samo dan prije nego što će on preuzeti predsjedanje Europskom unijom, za berlinski Die Tageszeitung predstavlja simbol Berlusconijeve snalažljivosti i rada na vlastitu korist. Berlusconi je tvrdio da obustava sudskog postupka predstavlja sprječavanje nanošenja štete Italiji, a zapravo je na račun Italije samo otklonio štetu od sebe, tvrdi TAZ. Berlusconi je osim toga uvijek upotrebljavao Europu za svoje unutarnjo-političke ciljeve i da je u vanjskoj politici bliži Sjedinjenim Državama nego Europskoj uniji, smatra list. TAZ tvrdi da Berlusconi nema viziju vlastitog predsjedanja Unijom i da će se u cilju skupljanja unutarnjopolitičkih bodova potruditi da na proljeće dođe do svečanog potpisivanja europskog ustava u Rimu i da će u tu svrhu pristati na svaki kompromis pri određivanju zajedničke europske politike. Der Standard/Beč - Nacionalizam u srednjoj Europi "Deset mjeseci prije planiranog pristupa srednjeistočnih zemalja u EU, nacionalizam u regiji opet je tema, nacionalizam čije je prevladavanje i dalje jedan od neprijepornih motiva europskog ujedinjavanja", piše bečki Der Standard u ponedjeljak. "Riječ je o mađarskom takozvanom statusnom zakonu koji bi pripadnicima mađarske manjine u susjednim zemljama, osim u Austriji, pružao stanovite povlastice na području obrazovanja i kulture", piše list. "Zakon je predložila desna nacionalna vlada Viktora Orbana, no poslije prosvjeda susjednih zemalja i EU-a, sadašnja ga je socijalno liberalna vlada izmijenila u nekim točkama i parlament ga je prije tjedan dana prihvatio", stoji u članku. Promjene se odnose, među ostalim, na mađarske radne dozvole za Mađare koji žive u inozemstvu i na financijsku potporu djeci u mađarskim školama, koju sada mogu dobiti i nemađarska djeca, pojašnjava list. Slovačka odbija taj zakon i u izmijenjenom obliku, jer ga drži povredom svojeg teritorijalnog suvereniteta, te, prema izvješćima slovačkog radija, vlada lijevog centra priprema 'protuzakon' koji predviđa mogućnost raspuštanja organizacija koje sudjeluju u provedbi statusnog zakona, izvješćuje list. S druge strane se vlada u Budimpešti našla pod pritiskom nacionalnog tabora jer predstavnici inozemnih Mađara promjene drže slabljenjem prvotno predloženog zakona, premda su nevoljko pristali na njih, piše list. WT/Washington - EU-ovom zabranom genetski izmijenjene hrane gube gladni Bushova je administracija objavila da njeni posljednji napori da EU uvjeri u ukidanje "de facto" zabrane uvoza genetski izmijenjene hrane nisu bili uspješni, te će na gubitku biti američki poljoprivrednici i gladni svijeta, ocjenjuje Washington Times u ponedjeljak. Takvom politikom Europske unije kratkoročno najviše gube poljoprivrednici SAD-a "koji predvode u svijetu po inovacijama u genetskim izmjenama" i "mnoštva gladnih u svijetu koji imaju goleme koristi od biotehnoloških otkrića koja poboljšavaju prehrambenu vrijednost namirnica", piše list. Definicijama pojma "stara Europa" sada se može dodati i novo značenje: "zazor prema tehnološkim poboljšicama koje bi mogle unaprijediti globalnu dobrobit", smatra Washington Times. Tema dana: Mirovni proces na Bliskom istoku =========================================== Haaretz/Tel Aviv - Palestinska je javnost pesimistična Članovi palestinske vlade u nedjelju nisu skrivali pobjedničke osjećaje nakon objave primirja od strane palestinskih organizacija, ali u palestinskoj javnosti bilježi se i nepovjerenje prema novom razvoju događaja, piše u analizi izraelski Haaretz. Haaretz prenosi ocjene palestinskih dužnosnika koji nastoje predvidjeti slijedeće korake izraelske vlade i upozoravaju na važnu ulogu Sjedinjenih Država u daljnjem tijeku mirovnog procesa. Međutim, za razliku od optimizma palestinskih dužnosnika, u palestinskoj javnosti se osjeća sumnja i nepovjerenje, tvrdi list. Na palestinskim ulicama bilježi se nevjerica u to da će izraelska vlada "zaista učiniti korake kako bi okakšala život" na palestinskim područjima. Osim toga, "svatko je uvjeren da će jedna izraelska akcija, primjerice umorstvo terorista za kojega se smatra da je bombaš samoubojica, biti dovoljna za ponovni početak nasilja". La Repubblica/Rim - Prvi korak na putu mirovnog procesa Primirje između Izraelaca i glavnih palestinskih terorističkih skupina možda nije i ključni zaokret u mirovnom procesu, ali ima svoju težinu i važnost u okviru "itinerara" mirovnog procesa, ocjenjuje La Repubblica u ponedjeljak. Stanje na terenu i dalje ostaje nestabilno no primirje politički unosi više jasnoće jer omogućuje američkom posredniku da odlučnije i učinkovitije od dvije strane traži ispunjavanje njihovih obveza, piše list i napominje da sve ukazuje kako bi se "Izraelci više od Abu Mazena" trebali brinuti radi ustrajnosti koju posljednjih tjedana Amerikanci pokazuju u posredovanju. Čini se da sada na red dolazi pitanje židovskih naselja u Gazi i na Zapadnoj obali, odnosno odnos između Sharonove vlade i židovskih naseljenika, piše list. U svakom slučaju, više od primirja ono "što dopušta da se još uvijek gaji neka neodređena nada u kompromis u Palestini jest američki angažman", ocjenjuje La Repubblica u komentaru. George Bush je pokazao da želi djelovati i riskirati kako bi riješio bliskoistočnu ranu, te su sada nedoumice svedene na samo dvije; Sharona i Palestince, zaključuje list. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Napredak mirovnog plana "Condoleezza Rice se na Bliskom istoku nije zadržavala na javnim pozivima na mir, stalo joj je samo do glasnog političkog businessa", ocjenjuje Frankfurter Rundschau u ponedjeljak. "Najutjecajnija dama iz Bijele kuće ponešto je naučila iz nespretnosti Colina Powella, barem tomu u prilog govori rezultat", piše list te naglašava da je mirovni plan napredovao prvi put poslije summita u Akabi. "Sigurnosni sporazum isposlovan između izraelske i palestinske vlade trebao bi već početkom idućeg tjedna ući u prvu probnu fazu u Gazi a čini se i da je unatoč otvorenim pitanjima formuliranja, primirje svršena stvar, barem što se tiče islamista Hamasa i Džihada", stoji u članku. No neke se militantne skupine tomu protive, poput brigade Al Aksa, napominje list i zaključuje da "više od nade u tri mirna mjeseca ne treba očekivati". SZ/Muenchen - Veliki brat na Bliskom istoku "Na uspjeh naviknuti američki predsjednik zacijelo nije stvar zamišljao tako teškom", piše Sueddeutsche Zeitung u komentaru od ponedjeljka. "Želio je stvoriti malo mira između Izraelaca i Palestinaca, no s dobrom voljom i lijepim riječima taj cilj ni George W. Bush ne može postići", stoji u članku. "Od sastanka u Akabi mogao je puno toga naučiti o trikovima i zamkama u koje je upadao i njegov prethodnik, pa mu je sada jasnije: 'roadmap' koji je predložio vodi kroz minsko polje pa je stoga u regiju poslao svoju savjetnicu za sigurnost Condoleezzu Rice", piše list i dodaje da ni ona nije uspjela postići čudo kao ni Colin Powell prije nje. Njezin je najveći uspjeh što je Izraelce i Palestince podsjetila da ih "Veliki brat u Washingtonu strogo promatra i da nitko ne smije vjerovati kako će Bush odustati ako se svadljivi pijetli dovoljno dugo kostriješe", piše list i podsjeća da će se uskoro palestinski predsjednik vlade Abas "pojaviti na prijavak u Bijeloj kući", a poslije njega ubrzo i Sharon. "Samo trajni angažman i trajan pritisak Amerikanaca može polako nešto promijeniti na bolje", zaključuje list. La Stampa/Torino - Bushova hrabrost Samo SAD može nametnuti mir na Bliskom istoku a to pretpostavlja i nepopustljiv angažman predsjednika supersile, piše La Stampa u uvodniku od ponedjeljka. Najvažnije je da se "svjetski žandar" uključio u igru, piše list, te "nije važno ulaže li Bush na bliskoistočnom ruletu sve (vjerodostojnost, političku budućnost" kako bi u drugi plan potisnuo probleme u vezi Iraka. O "kontroverznom Teksašaninu" se može svašta govoriti no treba mu priznati hrabrost, "jer je potrebna hrabrost kako bi se sve uložilo u bliskoistočni mir znajući da se do njega može doći samo kroz doista bolna ideološka i teritorijalna odricanja dviju strana", ocjenjuje list. FAZ/Frankfurt - Bushovi poklisari "Visoki američki poklisari smjenjuju se na Bliskom istoku: najprije ministar vanjskih poslova a sada predsjednikova savjetnica za sigurnost", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u ponedjeljak. "Još će se vidjeti znači li to povezivanje američkih snaga ili do izražaja dolazi suparništvo, no jedno se već sada može reći: posjet gospođe Rice novom palestinskom šefu vlade i izraelskom premijeru pokazuje spremnost Bushove vlade da se upusti u pregovore i u odnos između sukobljenih strana", piše list. Još je svježe sjećanje na odbijanje Clintonovog "mikromenadžmenta", pa i izraelsko i palestinsko vodstvo sada znaju da je Bush spreman ući u jednako veliki rizik kao i njegov prethodnik, piše list. The Guardian/London - Nastavak mirovnog procesa u rukama Palestinaca Izraelci i Palestinci pitaju se je li američki mirovni plan objavom primirja došao i do svoje najdalje točke, piše londonski Guardian u ponedjeljak (po BBC-u). Naime, piše list, sada se od palestinskih vlasti očekuje poduzimanje odlučnih mjera prema palestinskim ekstremističkim skupinama, no palestinski ministar unutarnjih poslova kaže da bi, primjerice, pokušaj uništavanja Hamasa, što traže Izraelci i Amerikanci, mogao dovesti do građanskog rata među Palestincima. The Daily Telegraph/London - Povlačenje iz Gaze dokaz izraelske iskrenosti Između poteza koje su jučer povukli izraelska vlada i palestinske ekstremne grupe u moralnom smislu nema simetrije, ocjenjuje Daily Telegraph u ponedjeljak (po BBC-u). Izraelsko povlačenje iz Gaze predstavlja dokaz da su Izraelci bili iskreni kada su rekli da je njihov ulazak na palestinski teritorij privremen, dok se na drugoj strani tek treba pokazati ima li priopćenje palestinskih skupina neki značaj, piše list. Neizvjesno je koliko će prekid vatre trajati jer su se palestinske grupe za primirje odlučile iz taktičkih razloga, te stoga Izrael i dalje nema jamstva sigurnosti za svoje građane, ocjenjuje se u komentaru lista. Le Monde/Pariz - Još nema ozbiljne nade za Bliski istok Načelni sporazum između Izraelaca i Palestinaca o povlačenju izraelskih snaga sa sjevera Gaze i pristanak palestinskih radikalnih skupina na primirje ulijevaju ozbiljnu nadu u mir na tom području, ocjenjuje uvodničar "Le Mondea". Unatoč kašnjenju i pristranosti, američka uprava sada ima u ruci važan adut, ističe list, dodajući da ona više nije "honest brooker" koji posreduje između strana, već je pravi čimbenik, arbitar koji se nameće i jednima i drugima i koji je jedini kadar da ocijeni korake koji se svakodnevno poduzimaju na terenu. Ta uloga može biti presudna, napose ako Sjedinjene Države ne budu držale Europljane, Ruse i Ujedinjene narode po strani, već ih budu uključile u svoje napore, zaključuje list. Le Figaro/Pariz - Spašene "mirovne smjernice" na Bliskom istoku Prisilivši Ariela Sharona da povuče izraelske snage iz Pojasa Gaze i nametnuvši palestinskom premijeru Mahmudu Abbasu zahtjev da na tom području spriječi terorističko djelovanje, George W. Bush je zacijelo spasio "mirovne smjernice" od propasti, ali mnogi problemi još nisu riješeni, u "Le Figarou" piše Jean-Louis Turlin. Prva zapreka u provedbi mirovnog plana je krhkost sporazuma o primirju koji je jučer najavljen, budući da na nj nisu pristale sve militantne skupine na palestinskoj strani, upozorava Turlin. Istodobno, podupirući, barem načelno, Ariela Sharona u nakani da se obračuna s Hamasom, Washington je uvjerio Tel Aviv u ozbiljnost američkih planova glede sigurnosti i pronašao način da podupre zahtjeve za izraelsko popuštanje koji su predviđeni u "mirovnim smjernicama", podsjeća list. (Hina) akoz