SANKT PETERBURG, 29. lipnja (Hina/AFP) - Velikani ruske i svjetske arhitekture koji sudjeluju u međunarodnom natječaju za proširenje Marijinskog kazališta uputili su izazov hladnom klasicizmu Sankt Peterburga, oko čega je nastao
prijepor, premda se još ne zna ime pobjednika.
SANKT PETERBURG, 29. lipnja (Hina/AFP) - Velikani ruske i svjetske
arhitekture koji sudjeluju u međunarodnom natječaju za proširenje
Marijinskog kazališta uputili su izazov hladnom klasicizmu Sankt
Peterburga, oko čega je nastao prijepor, premda se još ne zna ime
pobjednika.#L#
Međunarodni žiri koji predvodi ravnatelj kazališta Valerij
Gergijev treba odabrati između jedanaest modernističkih projekata
za proširenje glasovitog ruskog kazališta u središtu bivše carske
prijestolnice, utemeljenog 1860.
Francuz Dominique Perrault, autor Francuske nacionalne knjižnice u
Parizu, predlaže metalnu zgradu neobična oblika koja podsjeća na
kukuljicu ili na kristalni kamen.
Švicarac Mario Botta (Muzej suvremene umjetnosti u San Franciscu)
predlaže konstrukciju iz dvaju dijelova postavljenih jedan iznad
drugog, pri čemu je jedan od kamena, a drugi je proziran.
Kod Amerikanca Erica Owena Mossa, aneks je prekriven staklenim
kuglama koje podsjećaju na komade leda. Austrijanac Hans Hollein ga
zamišlja kao veliki pianino. Japanac Arata Isozaki daje prednost
ravnim i čistim geometrijskim oblicima.
Svi arhitekti "slove kao autori koji razbijaju urbani krajolik i
stvaraju nikad viđene prostore", kaže kritičar Grigorij Revzin u
tjedniku Vlast.
Na poticaj svjetski poznatih imena, i Rusi su izazvali
"eksploziju", zanemarivši klasičnu arhitekturu Sankt Peterburga,
dodaje Revzin.
Tako je Aleksandr Bokov predložio staljinsko pročelje koje
djelomično prekriva stakleno-metalni zastor.
Grad koji je 1703. utemeljio Petar Veliki prema točno utvrđenom
planu, kroz mnoga je razdoblja sačuvao savršeni klasični i barokni
sklad.
I prije objave rezultata, natječaj izaziva nezadovoljstvo mnogih
umjetnika i običnih građana koji se ne mire s miješanjem stilova.
Redatelj Aleksandar Sokurov ("Moloh", "Taurus") koji je pozvan za
savjetnika, ustvrdio je da Sankt Peterburg i "eksplozija energije"
ne idu zajedno.
"Tko kaže da je klasični stil u graditeljstvu zastario?", zapitao
se on.
Čak bi i modernistički slikar Mihail Šemjakin, koji je za
predstavljene projekte rekao da su "zanimljivi, stručni, pa i
lijepi", novu dvoranu sagradio izvan povijesnog središta grada.
"Arhitekti žele spojiti vodu i vatru i uz kazalište podići
'pristanište za zračne lađe'", ocjenjuje Ilja Šakunov, 22-godišnji
student Akademije primijenjenih umjetnosti.
Svetlana Ozerova (63), profesorica engleskog, misli da je
izgradnja futurističkih zdanja u središtu grada "svetogrđe".
"Peterburžani čiji prozori gledaju na djela Carla Rossija i
Bartolomea Francesca Rastrellija, ne mogu ozbiljno shvatiti sve te
besmislene projekte", kaže ona.
"Glupo je u 21. stoljeću živjeti u okružju iz 19.", uzvraća 40-
godišnja arhitektica Elena Morozova, koja daje svoj glas izrazito
futurističkom projektu Erica Mossa.
Marijinsko kazalište, vječni takmac moskovskom Boljšoj teatru,
stekao je u zadnjih deset godina, pod ravnanjem Gergijeva, ugled
"najbolje ruske pozornice". Uz petnaestak premijera na godinu,
maestro je odveć stisnut među starim zidinama.
Dao je do znanja da ga tehničke značajke predloženog projekta
zanimaju više od lijepog pročelja.
Nova zgrada, ukupne površine 39.000 četvornih metara, s dvoranom
koja može primiti dvije tisuće posjetitelja, trebala bi se dovršiti
2007. pored postojeće zgrade s 1600 mjesta.
(Hina) vrad bnš