DNEVNI PREGLED, PETAK, 27. 06. 2003.

ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - Hrvatska ======== La Repubblica/Rim - Papina strategija pomirbe Papa provodeći svoju strategiju pomirbe sada ide u istočnu Europu, te je bio u "Hrvatskoj i republici Srpskoj (koja je dio Bosne i Hercegovine), u zemljama rastrganim stoljetnim mržnjama", piše La Repubblica u petak. U Europi, a posebice na Balkanu, Papa osjeća da ima posebnu zadaću i sve je više uvjeren da je pomirba najveća snaga obnove, no kako bi do nje došlo nužno je ono što Papa naziva "pročišćenjem sjećanja", piše list. "Ukloniti blato iz vlastite prošlosti, očistiti vlastitu povijest od počinjenih zločina, pa i od teških odgovornosti. Koliko će Hrvati slobodniji biti kada se u potpunosti razračunaju sa zvjerskim užasima logora Jasenovac! Koliko će slobodniji biti Srbi kada osvijeste nečovječnost etničkog čišćenja! To više nije samo želja. To je proces koji već teče među liberalnijim i demokratskijim elitama Balkana i drugim dijelovima Europe za druge crne stranice. Wojtyilina crkva, svojim hrabrim priznanjem vlastitih krivnji, nedjela koja su počinila i njena djeca, daje poticaj, nudi perspektivu rastu zajedničke europske svijesti", stoji u komentaru. RDW/Koeln - Odnosi SAD-a i Hrvatske Različita stajališta Hrvatske i Sjedinjenih Država oko rata u Iraku i Međunarodnog kaznenog suda, kao i druga pitanja stvorili su napete odnose između dvije zemlje, stoji u prilogu postaje Deutsche Welle. SAD očekuje da će ojačati suradnju s Hrvatskom, rekao je Paul Jones, vršitelj dužnosti pomoćnika državnog tajnika za Europu i Euroaziju Odboru za vanjske odnose američkog Senata. Hrvatska je bila dobar, partner Sjedinjenih Država u borbi protiv terorizma, ocijenio je Jones, spominjući kao primjer presretanje pošiljke oružja na brodu Boka Star. "Nažalost, njeno prilično glasno različito stajalište o Iraku i članku 98, njeno odbijanje da se pridruži konsenzusu zemalja nasljednica u prihvaćanju deblokirane jugoslavenske imovine i njeno odbijanje da podnese na ratifikaciju Saboru Memorandum o razumijevanju o intelektualnoj svojini koji smo potpisali 1998. doveli su do napetosti u odnosima", rekao je Jones. Hrvatska nije podržala vojnu akciju SAD u Iraku i odbija potpisati sa SAD bilateralni sporazum o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom krivičnom sudu (ICC), stoji dalje u tekstu. Jones je kazao da Sjedinjene Države očekuju od Hrvatske da ispuni obećanja i pomogne povratak izbjeglih Srba, povratak njihove imovine i obnovu kuća i pozdravio je odluku hrvatske Vlade od 12. lipnja da subvencionira rješavanje stambenog pitanja izbjeglicama koji su izgubili stanarsko pravo u Hrvatskoj, prenosi DW. "Dok podržavamo aspiracije Hrvatske za članstvom u NATO i EU, nužno je da prvo vidimo jače napore u povratku izbjeglica i suradnji s ICTY-jem", prenosi postaja Jonesove riječi. Regija/Europa ============= Oslobođenje/Sarajevo - Danas je kasno pozivati na povratak izbjeglica Ivan Pavao II. mogao je 1998. godine, za drugog posjeta Hrvatskoj, poručiti izbjeglim Hrvatima da se vrate u Bosnu, svoju domovinu, a izbjegli Srbi da se vrate u Hrvatsku, svoju domovinu, "mogao je, ali nije", piše sarajevsko Oslobođenje. "Papi je stalo do katoličke Hrvatske, a BiH to nije, ona je tek mala enklava katoličanstva. Danas je kasno, a svakako i licemjerno, pojati s crkvenih i političkih oltara o povratku izbjeglica", piše list. Komarica je "možda najčasnija figura" među današnjim službenicima svih konfesija, mišljenja je autor teksta, "ponajprije stoga što je izložen poniženjima ostao uz svoje obeshrabrujuće malobrojne vjernike". Međutim, piše list, po transkriptu jednog razgovora Tuđmana i Mate Bobana ovaj drugi je obavijestio Vrhovnika kako je biskup izrazio lojalnost ideji tzv. humanog preseljenja. Dva milijuna ljudi s prostora bivše Jugoslavije danas živi na nekim drugim adresama, a to "to je, u prvom redu, plod velikosrpske nacionalističke agresije", "ali, ni zasluge Tuđmanovog režima za tu tragediju nisu male", stoji u komentaru. Jer, kao što su devedesetih manje više svi bili za razlaz i podjele, "tako su i sadašnje nacionalne oligarhije Srba, Hrvata i Bošnjaka, što se izbjeglica tiče, manje ili više za to da svatko ostane tamo gdje se zatekao", piše Oslobođenje. DPA/Hamburg - Prije pet godina počeo prvi sudski proces u Haagu Prije pet godina počeo je na UN-ovom sudu u Haagu prvi sudski proces za genocid poslije Drugog svjetskog rata, piše agencija DPA. Radilo se o suđenju bosanskom Srbinu Milanu Kovačeviću optuženom da je "s ciljem 'velike Srbije' pun mržnje 'čistio' Bosnu od muslimana", piše DPA i napominje da je najugledniji optuženik, okrivljen za genocid, bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević. Miloševiću se od veljače sudi zbog "zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina na Kosovu i Hrvatskoj te za genocid u Bosni, no tek će se vidjeti hoće li dokazi tužiteljstva dostajati za osudu", piše agencija. Sud traži još 31 optuženika, među njima i "bivšeg vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića i generala Ratka Mladića, optužene za najteže zločine", stoji u članku. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog članka od 50 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Politika/Beograd - Ukidanje viza jača komunikaciju i slabi psihološke zapreke Nakon što je Hrvatska ukinula vize za građane SCG-a, ovog je ljeta hrvatska granica potpuno prohodna, premda samo do kraja godine, što je vrlo značajno u političkom smislu, piše beogradska Politika u broju od petka. Inače, granica prema Hrvatskoj je bila "najtvrđa", ocjenjuje suradnik Instituta za međunarodnu politiku, dr. Aleksandar Fatić, čije procjene prenosi Politika. Fatić je uvjeren da i psihološke barijere polako da popuštaju, s obzirom na to da je liberalizacijom viznog režima uspostavljena komunikacija među ljudima. U Hrvatsku se nije moglo lako putovati zato što su se teško dobivale vize, a mnogi su prema Hrvatima bili rezervirani znatno više nego sada kada su u mogućnosti slobodno prelaziti granicu, mišljenja je Fatić. Kosovo i Metohija je u sastavu Srbije, ali je tu "najjača barijera za prelazak administrativne granice", ocjenjuje Fatić. Ističući koliko je loša situacija na Kosovu i Metohiji, Aleksandar Fatić je to ilustrirao primjerom savjetnika jednog inozemnog veleposlanstva koji je iz Beograda u Prištinu morao putovati preko Zuericha, jer mu nije bilo zajamčeno sigurno putovanje kolima. Zemlje bivše Jugoslavije otvorile su granice za građane Srbije i Crne Gore, osim Slovenije ? za koju je potrebna viza, koja se dobiva na razmjerno jednostavan način, "mnogo lakše nego što je do nedavno bio slučaj sa hrvatskim vizama", piše Politika. Oslobođenje/Sarajevo - Ugroženi sarajevski Hrvati Postoji očita opasnost od daljnjeg pada broja Hrvata u BiH, stav je čelnika Helsinškog odbora za ljudska prava u BiH, koji smatra da među većinom sarajevskih Hrvata postoji osjećaj uznemirenosti i nesigurnosti, piše u petak sarajevsko Oslobođenje. Bosanski Hrvati zbog nemogućnosti zapošljavanja napuštaju Sarajevo, a zbog nastavnih planova i odnosa jednog broja nastavnika i profesora, hrvatske porodice odlučuju da djecu šalju na školovanje izvan Sarajeva, upozorio je Helsinški odbor, prenosi list. Po nekim procjenama, u Sarajevu danas živi oko 20.000 Hrvata što je oko trećina u odnosu na predratno stanje. Danas u kantonalnoj te općinskoj vlasti, ali i u javnim poduzećima svega je tri posto zaposlenih Hrvata, a samo jedno mjesto, Veterinarska stanica, zauzima Hrvat. Odbor kritizira i vjerske zajednice, naglašavajući da i one snose nemali dio odgovornosti za trenutno stanje, piše Oslobođenje. Dnevni Avaz/Sarajevo - Autocesta kroz BiH gotova za pet godina Nijaz Šabanović, direktor koncerna "Bosmal", nije krio zadovoljstvo čuvši vijest da je Vijeće ministara pozitivno odgovorilo na pismo namjere ove bosansko-malezijske firme za izgradnju autoputa kroz BiH koridorom 5C, piše "Dnevni avaz". "Sada je sve do nas. U roku od četiri mjeseca, kao što smo i obećali, osigurat ćemo 300 milijuna eura za izradu projektne dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Nadamo se da ćemo sve te pripremne radnje završiti za godinu", kaže Šabanović u razgovoru za list. Autocesta kroz BiH, prema procjenama "Bosmala", trebala bi ukupno koštati pet milijardi dolara, a izgradnja bi trajala pet godina, piše Avaz. "U financiranje izgradnje bit će uključen svjetski konzorcij banaka. Oni će osigurati kapital, a mi ćemo pokušati u rad na terenu uključiti što više domaćih građevinskih firmi i proizvođača građevinskog materijala. Blagodat izgradnje autoceste trebali bi osjetiti svi građani BiH, jer se ovim, praktično, otvaraju javni radovi", pojašnjava Šabanović u razgovoru za Avaz. Le Figaro/Pariz - Slabljenje solidarnosti u EU-u Europska unija neće preživjeti bez solidarnosti, barem ne u sadašnjem obliku, a na njezinu krizu upućuju protimba članica širenju Unije, unutarnje razlike uoči iračkog sukoba, razlike u svezi s ustavom EU-a, s vanjskom i sigurnosnom politikom, piše za list Le Figaro Aleksander Smolar, direktor istraživačkog odjela u pariškom Državnom središtu za znanstvena istraživanja. Godišnja pomoć koju će iz zajedničke blagajne dobivati buduće članice puno je manja od pomoći koju dobivaju sadašnje članice, a glavni razlog tomu, misli Smolar, nisu samo proračunski problemi, već promjenljivo stajalište građana u naprednijim članicama i oslabljen osjećaj obveze koji uključuje i solidarnost. Osjećaj solidarnosti između kandidatskih zemalja i zemalja EU-a još je slabiji zbog činjenice da su kandidatske zemlje tek nedavno stekle neovisnost i zbog toga se ne osjećaju sigurne, ističe istraživač, podsjećajući da ih je ta nesigurnost potaknula da dadu potporu američkom stajalištu u iračkom pitanju, što je zauzvrat izazvalo srdžbu nekih zapadnoeuropskih čelnika i pad javne potpore država članica proširenju Unije. Le Figaro/Pariz - Belgijski zakon o sudovima Belgija je dobro odolijevala izraelskim diplomatskim pritiscima, ali je brzo popustila pred američkim prijetnjama da svoj zakon o "univerzalnim ovlastima" domaćih sudova postavi u uobičajene okvire međunarodnog pravosuđa, u "Le Figarou" piše Philippe Gelie. Belgija je na temelju tog zakona iz 1993. u dvije godine dobila pedesetak tužba iz čitavog svijeta: protiv Ariela Sharona, Georgea Busha starijeg, Colina Powella, Dicka Cheneyja, Georgea Busha mlađeg, Tonyja Blaira i drugih, podsjeća list. Tri su razloga za unošenje izmjena u taj zakon, podsjeća Gelie: prvo, otvorena prijetnja američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda da će premjestiti NATO-ovo sjedište; drugo, američko najava mogućeg bojkota antverpenske luke u korist Rotterdama ili Hanovera i treće, tužba flamanske ultranacionalističke stranke protiv belgijskog ministra vanjskih poslova Louisa Michela zbog prodaje strojnica Nepalu, što je, po mišljenju autora, još jedan dokaz o "zloporabi" univerzalnog pravosuđa. Die Zeit/Hamburg - Nejednak odnos EU-a prema Haideru i Berlusconiju "Neke su države u Europskoj uniji jednakije od drugih , primjerice Italija, ali ne Austrija", piše tjednik Die Zeit. "Kad je Haiderova stranka FPOE ušla 2000. u vladu, cijela je Europa vikala da treba braniti njezine vrijednosti, mala Austrija bila je prezrena, ali s Italijom je drukčije: Silvio Berlusconi vlada dvije godine a procesi protiv njega vode se još dulje, zbog krivotvorenja bilance i ilegalnog financiranja stranke, zbog utaja poreza i podmićivanja financijskih službenika i sudaca, no sve to nije razlog za uzbunu", piše list i dodaje da je "jedinstveno što jedan šef države gura zakone koje služe samo jednoj svrsi: jačanju njegove moći i kočenju pravosuđa". "No Europa gleda u stranu ili licemjerno ukazuje na narod koji je izabrao Berlusconija i na parlament koji je prihvatio zakone", piše list. U komentaru lista predlaže se da EU poduzme sljedeće korake: "slanje tima vještaka, pooštreno promatranje manipulatora pravom i ako sve to ne koristi: mirovanje članstva u EU-u. Silvio Berlusconi i Italija morali bi biti ispit. Subito". Corriere della Sera/Milano - Berlusconi želi ilegalne useljenike zaustavljati u Libiji Berlusconijeva najava da se priprema sporazum između Rima i Tripolija o sprječavanju ilegalnog useljavanja koji bi Italiji "omogućio da ima talijanske vojnike za nadzor libijskih luka i granica i koji će talijanskim brodovima omogućiti da se slobodno kreću u libijskim teritorijalnim vodama", pretvorila se u "bumerang", piše Corriere della Sera u petak. Vlada je ubrzo morala precizirati da se pregovara o pomoći pri "obuci i logistici 'nadležnih libijskih vlasti'", te da će daljnje pojedinosti biti objavljene po okončanju pregovora, navodi list i zaključuje da se Berlusconi "drugim riječima zatrčao". Berlusconijevu izjavu libijska je strana odmah odbacila rekavši da su to "samo talijanske zamisli", piše list i napominje da je ta izjava isto tako neprikladna i stoga što Libija nije Albanija, jer je za nju još na snazi embargo na izvoz bilo kakve vojne opreme. Gadafi je "nacionalist s kojim treba biti oprezan", no možemo željeti da se sporazum ostvari, piše list i ocjenjuje da ga Berlusconi svojim istupom nije olakšao. Tema dana: Reforma poljoprivredne politike Europske unije ========================================================= Frankfurter Rundschau/Frakfurt - Malo stvarnih promjena u poljoprivrednoj politici "Onima koji se žele udubiti u pitanja europske poljoprivrede, potrebne su neke vrline: strpljenje, skromnost i primjeren odmak od onoga što se može nazvati zdravim razumom", piše Frankfurter Rundschau Online u petak. "Najbolje što se moglo dobiti je činjenica da će reforme biti", piše list i dodaje da su ministri poljoprivrede EU-a ostvarili dio scenarija po kojemu će se "subvencije u milijardama za europske seljake barem ponešto 'otkvačiti' od proizvedene količine, a u buduće će se više pozornosti posvećivati zaštiti okoliša i životinja". Međutim, piše list, poljoprivredna politika EU-a nije postala transparentnija i stoga što je većina država članica opet uspjela osigurati bezbroj iznimaka i povlastica. "A da će taj djelomični obrat pojeftiniti stvar, može se mirne duše dvojiti", zaključuje list. TAZ/Berlin - Njemački poljoprivrednici opirat će se reformi "Što dugo traje, samo je donekle dobro: tako i dogovor EU-ovih ministara poljoprivrede o reformi poljoprivredne politike", piše berlinski Die Tageszeitung u petak. "Novac će se preraspodijeliti, ali preraspodjela ne seže dovoljno daleko, no za sada se nije moglo postići više", piše list i naglašava da će Njemačka udruga seljaka dobro paziti koji će seljak u kojoj zemlji koliko dobiti za svoju kravu. "Moćna je udruga, i na njemačkoj i na europskoj razini, dokazala svoju nesposobnost za konstruktivno sudjelovanje u reformi i do zadnjeg je trenutka pokušavala spriječiti novu EU-ovu agrarnu politiku, da bi se sada žalila na buduću neujednačenost u europskoj poljoprivredi", stoji u članku. "Europski kompromis omogućuje njemačkoj ministrici poljoprivrede Renati Kuenast provođenje agrarnih promjena u zemlji, ali njezin uspjeh protiv unutarnjih njemačkih otpora iz seljačke udruge i agrarne industrije ovisit će o potpori potrošača, jer ako oni neće biti spremni za dobre prehrambene artikle platiti odgovarajuću cijenu, ništa se neće promijeniti", zaključuje list. La Repubblica/Rim - Kompromis u kojem su se svi nečega odrekli Luksemburški sporazum o reformi poljoprivredne politike EU-a kompromis je u kojem su se svi nečega morali odreći, piše La Repubblica u petak. "Italija je postigla neke komparativne prednosti za pšenicu i rižu. Španjolska govori o 'pobjedi' jer je spasila potporu proizvodnji suhog voća. Grčka je dobila povećanje kvota mlijeka", a, "Francuz Herve Gaymard, koji je bio među najtvrđim pregovaračima, smatra da je 'spasio što se spasiti moglo'". Europska Unija će sada na pregovorima u WTO-u "imati snažniju poziciju", prenosi list ocjenu europskog povjerenika za poljoprivredu Franza Fischlera. NZZ/Zuerich - Europski kompromis koji vodi u pravom smjeru "Nakon dugotrajnih priprema, više prekida, žilavih pregovora i maratonske sjednice, EU-ovi ministri gospodarstava prihvatili su kompromis za reformu zajedničke agrarne politike EU-a", piše Neue Zuercher Zeitung u petak. "U euforičnim komentarima protagonista riječ je o promjeni sustava, o jasnoj poruci svijetu, čak o novoj eri u poljoprivrednoj politici Europe, ali te izjave u proturječju su s dubokim prijeporima između reformista i kočničara u zajednici, s oštrim rovovskim borbama između interesnih skupina, s borbom za agrarne milijarde i sa stalnim razvodnjavanjem prvotnih planova", piše list. Takve reforme, po ocjeni lista, "ne pojeftinjuju agrarnu politiku, ali idu u pravom smjeru ako će osloboditi tržišne snage i udaljiti ih od 'politike' dok neki u tom koraku vide čak 'ulaz u izlaz' iz dosadašnjih apsurdnih subvencija". "Korak je tako velik da dopušta tezu da će reformisti potaknuti zemlje kočničare da ih slijede", a reformski bi korak EU-a mogao i oživjeti zastale pregovore o daljnjoj trgovačkoj liberalizaciji u okviru WTO-a, ocjenjuje list. Der Standard/Beč - Poljoprivredna reforma zahvaljujući kravljem ludilu "Agrarna reforma EU-a koristi industriji, potrošačima i okolišu, a dugoročno bi mogla biti i od koristi za poljoprivrednike", piše bečki Der Standard od petka. "Reforma prihvaćena u četvrtak u Luksemburgu ispunjava sve zahtjeve: javni novac za zaštitu okoliša, održavanje životinja, zdrave i sigurne prehrambene artikle, bez poreza na višak proizvodnje", piše list i podsjeća kako je posvuda u Europi poljoprivreda, zbog kravljeg ludila izazvanog bezobzirnom agrarnom industrijom izgubila vjerodostojnost i simpatije, te da je "zamisao o zdravijoj i za okoliš povoljnijoj poljoprivredi dobila djelotvornu snagu". "SAD već mjesecima prigovara da bi Europljani najprije morali liberalizirati svoje agrarno tržište prije nego išta zatraže od WTO-a", piše Der Standard i naglašava da je ukupna gospodarska računica jednostavna: "Oni koji dva ili tri posto stanovništva koje živi od poljoprivrede, štite od svjetske trgovine, ugrožavaju posao 30 do 40 posto stanovništva koje radi u poduzećima koja mogu imati koristi od slobodnije svjetske trgovine pa bi stoga agrarne subvencije bile dvostruko štetne". Le Figaro/Pariz - WTO i subvencije u EU-u Glavni direktor Svjetske trgovačke organizacije (WTO) Supachai Panitchpakdi odahnuo je nakon dogovora Petnaestorice o reformi zajedničke poljodjelske politike i podsjetio da su pregovori o ciklusu iz Dohe blokirani već nekoliko mjeseci u očekivanju dobrih vijesti iz Bruxellesa, u "Le Figarou" piše Laurent Mossu. Reagirajući na taj događaj, glavni je direktor WTO-a istaknuo da načelo razdvajanja subvencija ima "veliku vrijednost", ali rješava tek prvi od triju problema na području poljodjelstva: unutarnja pomoć, subvencije za izvoz i pristup tržištima, ističe list. Europa je sada u povoljnijem položaju za nastavak dijaloga, ali potez koji je načinila u Luksemburgu nije dovoljan, prema mišljenju velikih proizvođača, napominje Mossu. The Times/London - Europske svete krave Sastanak u Luxemburgu predstavljao je za Europsku uniju najbolju priliku za provedbu reforme poljoprivredne politike, pred njezino širenje i istek roka WTO-ove "mirovne klauzule" kojom se EU-u dopušta izravno subvencioniranje proizvodnje, piše londonski Times u petak. Nevolja je što je sporazum o reformama dobiven pravljenjem ustupaka koji pravi cilj ove reforme ostavljaju pod znakom pitanja, piše list. "Zbrkani konačni sporazum pun je rupa, posebice u sektorima koji su važni Francuskoj (i Španjolskoj)", ocjenjuje list. "U načelu Zajednička poljoprivredna politika smjera na istinski korjenite promjene, no poljoprivredna praksa i troškovi će se premalo promijeniti, premalo da bi europsku poljoprivredu na izveli na razborit i održiv put i premalo da zadovolji opravdano nestrpljive članice WTO na ključnom sastanku te organizacije u rujnu u Cancunu", stoji u članku. FT/London - Usuglašavanje poljoprivredne politike EU-a Povodom usuglašavanja zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, londonski Financial Times piše da sporazum daje nadu kako bi se pregovori o globalnoj trgovini mogli pomaknuti s mrtve točke, prenosi BBC. Premda plan Unije ne smanjuje subvencije za poljoprivredu, njime se prekida veza između subvencija i proizvodnje, pa poljoprivrednici više neće imati razloga proizvoditi viškove, a na taj način smanjit će se potreba da se višak proizvoda plasira na svjetsko tržište, što nanosi štetu proizvođačima u zemljama u razvoju, piše list. Le Figaro/Pariz - Reforma europske agrarne politike Nagodba koju su Petnaestorica postigla u četvrtak u svezi sa zajedničkom poljodjelskom politikom znači prekretnicu u europskom poljodjelstvu, u uvodniku "Le Figaroa" piše Philippe Reclus. Ubuduće europski seljaci neće više proizvoditi ovisno o subvencijama, već prema tržišnim uvjetima i zahtjevima za kvalitetu i očuvanje okoliša, ističe uvodničar. Ova "ubrzana prilagodba" poljodjelstva tržišnom gospodarstvu bila je prijeko potrebna u času kada je sustav javne pomoći dosegnuo svoje granice i kada se Europa proširuje na dvadeset pet članova, a u smislu proračunske stege znači uzmak države i konačno vođenje računa o interesima poreznih obveznika i potrošača koji su već puno dali, dodaje novinar. Reforma će, kaže nadalje, omogućiti Europi da u sljedećim pregovorima sa Svjetskom trgovačkom organizacijom nastupi s jedinstvenim i obranjivim stajalištem. CSM/Boston - U poljoprivrednoj politici sada je moguć kompromis EU je objavila da je među njenim članicama postignut kompromis o reformi zajedničke poljoprivredne politike, što može pomoći u postizanju sporazuma o globalnoj trgovini na razgovorima u rujnu u meksičkom gradu Cancunu, piše Christian Science Monitor u petak. Smanjenje europskih subvencija za poljoprivrednike moglo bi biti ključno za uspjeh razgovora o globalnoj trgovini u Cancunu, a bez toga, ocjenjuje se, "skup bi mogao završiti kao diplomatska katastrofa poput one u Seattleu 1999.", stoji u uvodniku lista. EU će reformama ukloniti vezu između obima proizvodnje i subvencija, koja potiče proizvodnju velikih viškova hrane koje se "istovaruju na tržišta siromašnih zemalja", piše list i napominje da je ključna bila Francuska koja se do sada najviše protivila promjenama, uglavnom stoga što dobiva najviše subvencija EU-a i što su francuski poljoprivrednici velika politička snaga. SAD sada treba odlučiti je li prijedlog EU-a o ograničavanju subvencija za poljoprivrednika dovoljan za postizanje kompromisa u pogledu njegovih vlastitih mjera pomoći za poljoprivredu, piše list i zaključuje da ono što "bogate zemlje ujedinjuje u ovim nastojanjima jest poboljšanje položaja 97 posto svjetskih poljoprivrednika koji žive u siromašnim zemljama, a s tim bi ciljem i postizanje kompromisa moglo biti lakše". LAT/Los Angeles - Primirje na Bliskom istoku Prekid vatre radikalnih palestinskih skupina pomogao bi postizanju mira na Bliskom istoku, no on isto tako militantnim Palestincima mora pokazati da će im njihov prekid napada na Izraelce pomoći u postizanju izraelskog povlačenja s okupiranih teritorija i stvaranju neovisne palestinske države, piše Los Angeles Times u uvodniku od petka. Palestinske će se skupine morati razoružati, no kao i u Sjevernoj Irskoj, to se neće dogoditi dok se ne pokaže da je prekid neprijateljstava učinkovit, piše list. "Cilj je izgraditi i ojačati snage sigurnosti palestinskih vlasti, kako bi one, a ne Izraelci, zaustavile terorističke napade", stoji u vodniku. Palestinci moraju imati osjećaj nade kako bi prestali podržavati terorističke napade, a Izrael bi mogao osnažiti mir "povlačenjem svojih postrojba, uklanjanjem nadzornih točaka koje Palestince sprječavaju da rade u Izrael, te zaustaviti atentate. Načelo oko za oko može biti učinkovito u ostvarivanju mira, kao i za rat", piše u uvodniku lista. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog članka od 45 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz