ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - Izvješće o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu izazvalo je danas neslaganja saborskih klubova - oporba upozorava na porast vanjskog duga, a vladajući tvrde da dug ne treba dramatizirati.
ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - Izvješće o izvršenju državnog proračuna
za prošlu godinu izazvalo je danas neslaganja saborskih klubova -
oporba upozorava na porast vanjskog duga, a vladajući tvrde da dug
ne treba dramatizirati.#L#
Uzrok porasta vanjskog duga oporba vidi u povećanoj potrošnji
građana bez uporišta u realnom povišenju plaća.
Jadranko Mijalić (Klub HSLS-a) ocijenio je da će "ova vlada u
povijest ući kao vlada koja je Hrvatsku uvela u zonu
prezaduženosti", iznoseći podatak da je vanjski dug 70 posto
brutodomaćeg proizvoda (BDP). Mijalić drži da će "zbog sve većeg
deficita tekućeg računa, negativnog vanjskotrgovinskog salda i
pada neto inozemnih izravnih ulaganja Vlada pred građane staviti
goleme teškoće zbog otplate vanjskog duga".
S njegovim se stajalištem nije složio Tonči Žuvela (Klub SDP-a),
rekavši da unatoč oprezu "dug ne treba dramatizirati, već nadzirati
i otplaćivati na vrijeme".
Žuvela je upozorio na brojne pozitivne makroekonomske pokazatelje,
koji su, tvrdi, najbolji nakon osamostaljenja. Potkrijepio je to
podatcima o trogodišnjem rastu BDP-a, smanjenju inflacije i
kamatih stopa, visokoj stabilnosti i likvidnosti financijskog i
gospodarskog sustava.
Hrvatska nikad nije imala bolji položaj na međunarodnom tržištu, a
nezabilježen je i rast investicija, pogotovo kapitalnih, kazao je
Žuvela.
Ivan Šuker (Klub HDZ-a) podatke o porastu vanjskog duga ne smatra
"prenapuhanima", a Ministarstvu financija zamjera što u Izvješću
nisu navedeni podatci o prošlogodišnjem zaduživanju svih poduzeća
vezanih uz državni proračun, uključivo i autoceste te ukupno
proračunsko zaduženje.
Iz Izvješća nije jasno ni kolika su državna jamstva izdana u prošloj
godini, niti se navode kriteriji za davanje tih jamstava, kazao je
Šuker, kojega posebno zabrinjava vanjskotrgovinski deficit koji
je, tvrdi, "glavni generator ino-zaduživanja".
Skeptičan je i prema podatcima o rastu BDP-a, budući da, kaže, u tom
rastu najviše sudjeluje porast potrošnje građana i ulaganje države
u infrastrukturu, pa je, tvrdi Šuker, bjelodano da je riječ o
kratkoročnim učincima.
Smiješnom je nazvao tvrdnje da je Vlada našla siguran izvor
financiranja izgradnje autocesta. Riječ je o povećanju trošarina
na naftne derivate i cestarina, pa je "svatko tako mogao izgraditi
autocestu", rekao je Šuker, što je izazvalo prosvjede u klupama
zastupnika SDP-a.
Šuker upozorava i na činjenicu da je naplata poreza na dobit ostala
na razini naplate iz 2001., unatoč većem neoporezivu dijelu i
povećanu udjelu jedinica lokalne samouprave, što, kako ocjenjuje,
upućuje na zabrinjavajuću poreznu nedisciplinu.
Uzrok porastu prihoda od PDV-a vidi u porastu vanjskog duga i
potrošnje građana.
Valter Drandić (Klub IDS-a) upozorio je na visoku centraliziranost
države i državnog proračuna. Iako su na jedinice lokalne samouprave
prenesene mnoge ovlasti, njih ne prati i primjerena proračunska
izdvajanja, pa tako nema ni novca za vatrogasna društva uoči sezone
požara, upozorio je Drandić.
(Hina) ibob/daju sp