ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - Pivo se pije najmanje šest tisuća godina, a "ustoličili" su ga stari Sumerani, da bi danas postalo svojvrsnim zaštitnim znakom srednje Europe.
ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - Pivo se pije najmanje šest tisuća
godina, a "ustoličili" su ga stari Sumerani, da bi danas postalo
svojvrsnim zaštitnim znakom srednje Europe. #L#
Danas naši pivopijci ispijaju crno i bijelo pivo, alkoholno i
bezalkoholno, s voćnim dodacima ili bez njih... No kako god ga pili
i kakvo god bilo, svi traže da bude - hladno! Osobito ljeti! Pivo se
kroz povijest proizvodilo iz svega i svačega: iz riže, raži,
kukuruza, čak i od ukisloga kruha?! Dobitnu kombinaciju današnjeg
piva čini: hmelj, ječam, slad, kvasac i kvalitetna voda. Svi su
sastojci važni, ali znalci tvrde, da je voda ipak najvažnija. Čak i
to, hoće li se proizvoditi crna ili svijetla vrsta piva, ovisi o
vodi, stoji u osvrtu dr. Vere Duić-Pribičević, objavljenom u
'Gospodarskom listu'.
Ječmeni slad je "srce" piva i on mu određuje i najvažnija svojstva.
Hmelj je pak "duša", jer o njemu ovisi aroma, gorčina, pa i
ljekovitost. Naime, pivo sadrži i tvari koje djeluju smirujuće i
opuštajuće, te se pivom može ublažiti i nesanica. Otuda možda i
izreka: Pivce za živce! Međutim, pivo nije preporučljivo za one
koji kane, kako se u žargonu kaže, "skinuti kile". Pa ni za one koje
muči kiselina u želucu.
Danci, Nijemci, Englezi i Česi popiju godišnje oko 150 litara piva
po glavi stanovnika. Mi Hrvati nešto smo skromniji - "svega" 60
litara.
(Hina) ld ld