DNEVNI PREGLED, ČETVRTAK, 26. 06. 2003.

cije ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Hrvatska ======== Delo/Ljubljana - Optimistične poruke Balkanu iz Porto Carrasa Za zapadni su Balkan poruke "iz Porto Carrasa optimistične", ocjenjuje ljubljansko Delo u četvrtak. Zapadnom Balkanu je rečeno da je "proces približavanja Europskoj uniji za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru te Albaniju, nepovratan, da je budućnost tih država sigurno u EU-u", piše list. Delo navodi da je visoki dužnosnik njemačke vlade, pod uvjetom da ostane neimenovan, prije sastanka na vrhu izjavio da "ne vidi mogućnost hrvatskog ulaska u EU zajedno s Rumunjskom i Bugarskom 2007". "Za Hrvatsku, koja kao ni Slovenija, nikada nije pripadala istočnom bloku, bilo bi već neugodno biti u istom košu s Rumunjskom i Bugarskom a sada se zajedno s takozvanim zapadnim Balkanom našla čak na sporednom kolosijeku približavanja do kojega će jednoga dana doći, ali još se ne zna kada", stoji u članku. "Za Berlin je razlog jednostavan: Rumunjska i Bugarska više su napredovale u pripremama pa će zato biti nagrađene, a Zagreb se po uvjerenju njemačke vlade još nije dovoljno uvjerljivo prihvatio svoje domaće zadaće", piše Delo. List primjećuje da Hrvatska nema puno zagovornika u Europi te da poslije odlaska konzervativne vlade kancelara Kohla Njemačka vidi Hrvatsku samo kao "dio zapadnog Balkana", ali "u njemačkoj javnosti, i političkoj i stručnoj, Hrvatska još uvijek ima puno naklonjenih promatrača". DW/Koeln - Svjedočenje Petera Galbraitha u Haagu Premda je ponovio kritike hrvatskim vlastima za kršenje ljudskih prava nakon operacije Oluja, svjedok Peter Galbraith, bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj, "iznenadio je posebice brojne srpske novinare rekavši da 'Hrvatska nije odgovorna za etničko čišćenje Krajine'", izvješćuje postaja Deutsche Welle. "Iako je možda bila namjera s hrvatske strane da se to počini, tamošnja populacija je napustila tu regiju prije ulaska hrvatskih snaga tako da se Hrvatska ne može optužiti za etničko čišćenje" kazao je Galbraith, koji danas nastavlja svjedočenje odgovarajući na pitanja optuženog Miloševića, prenosi DW. Regija/Europa ============= Politika/Beograd - Summit u Porto Carrasu iznevjerio očekivanja u SCG-u "Manje smo dobili nego što smo očekivali" opći je utisak u Srbiji i Crnoj Gori nakon optimističkog gledanja na summit u Porto Karrasu, piše beogradska Politika u četvrtak. Najvažnija poruka Europske unije zemljama zapadnog Balkana je da se "čuda" ipak neće događati "preko noći", piše list i napominje da zemlje zapadnog Balkana moraju prvo ispuniti precizno postavljene uvjete, "pa da se onda, svaka za sebe, izbore za uključenje u EU". EU nije dao nikakvo obećanje kada bi zemlje zapadnog Balkana mogle pristupiti Uniji, te "poslije dugotrajnih i brojnih licitiranja s godinama našeg ulaska u EU i priča naših političara o ubrzanom prijemu, i to relativnom lakom ? jer će biti "u paketu" ? nastupa trenutak otrežnjenja". Na summitu u Grčkoj je istaknuto da je budućnost Balkana u Evropi, ali je pretendentima za pristup EU-u "predočeno da će pojedinačno morati zaslužiti 'europsku stolicu", na osnovu ispunjenja tzv. kopenhaških uvjeta i dokazane međusobne suradnje", piše Politika. Đorđe Vukadinović, analitičar i urednik lista "Nova srpska politička misao", za Politiku je ocijenio da su "za Srbiju i Crnu Goru vrlo teški uvjeti koji govore o unutarnjoj stabilnosti i europskim standardima, dok za će neke naše susjede bolnu točku svega ovog predstavljati obveza regionalne suradnje". Politika/Beograd - Solunske poruke zapadnom Balkanu EU od Srbije i Crne Gore "traži da se najprije integriramo unutar državne zajednice, kako bi nas lakše prihvatila veća integracija", piše u komentaru u Politici Miroslav Lazanski. Lazanski u komentaru navodi da je predsjednik povjerenstva EU-a Romano Prodi primijetio da među zemljama Balkana "postoje geografske, političke i kulturološke granice na koje se mora obratiti pozornost", grčki premijer Kostas Simitis dodao da je "Hrvatska je dio Europe", dok će Slovenija u svibnju 2004. postati članica EU. Srbiju i Crnu Goru na putu prema EU-u "ograničava nekoliko teških pitanja: nejasne granice državne zajednice, sa Kosovom ili bez njega, pitanje odnosa Beograda i Podgorice u ekonomskoj i političkoj sferi, temeljna promjena privrede, zakonodavstvo i europski standardi. Ni EU, ni NATO, pa ni Partnerstvo za mir ne žele da prime nove članove koji bi im kao miraz donijeli neriješena teritorijalna pitanja, ili sporove sa susjedima", ocjenjuje Lazanski. Europa ne može razumjeti kako neki krugovi u Podgorici teže dezintegraciji državne zajednice SCG, a istovremeno teže europskim integracijama, piše Lazanski i postavlja pitanje: "Kako to da u Podgorici neki uporno zagovaraju svoj carinski sustav, svoj sustav i strategiju obrane i sigurnosti, svoj sistem opremanja i naoružavanja snaga sigurnosti, a istovremeno žele u Europu gdje će sve to morati "'utopiti' u europski model?". Lazanski zaključuje da ta činjenica u europskim očima, cijeli prostor SCG-a obilježava kao "iracionalan i patološki", te da stoga poruke EU iz Soluna nisu neočekivane. Vijesti/Podgorica - EU u SCG-u neće dozvoliti jednu državu, a dva gospodarstva "Bilo je normalno pretpostaviti da EU neće blagonaklono gledati na rješenja po kojima bi državna zajednica Srbija i Crna Gora trebala biti jedna država s dva ekonomska, a posebno carinska sustava", izjavio je predsjednik Saveza ekonomista SCG dr Boris Marović za podgoričke "Vijesti". Svoju izjavu Marović je dao uoči najavljenih razgovora predstavnika vlada Crne Gore i Srbije s predstavnicima Europske komisije u Bruxellessu o "nacrtu Akcijskog plana harmonizacije". Marović drži kako će uskoro na red doći i drugi problemi, pišu Vijesti, "među kojima je i postojanje dvaju valutnih sistema". Na bojazni nekih ekonomista o rasprodaji poduzeća strancima, dr. Marović odgovara: "Pa zar nije strancima prodan i 'Rolls Royce', simbol Engleske? Uostalom nekada smo pogrdno govorili o Albaniji, a sada za njom zaostajemo u mnogim gospodarskim parametrima. Pa pogledajte gdje su sada Rumunjska, Bugarska i Hrvatska". Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Danijel Cvjetičanin smatra da je došlo vrijeme za "čista rješenja" na relaciji Srbija - Crna Gora, te da je trenutno proturječno rješenje po kojem postoje dva carinska, porezna, monetarna i vizna režima loše ne samo za Srbiju, već i za Crnu Goru, prenose Vijesti. Dnevni Avaz/Sarajevo - Komarica pogodio u centar Komentirajući Papin posjet BiH Dnevni Avaz u četvrtak ocjenjuje događaj "povijesnim" ponajprije radi toga što je poglavar Rimokatoličke crkve zatražio oprost "upravo u gradu i njegovom okruženju gdje su tokom proteklog rata srušene mnoge crkve i džamije, gdje su svećenici ubijani i proganjani, gdje je meta srpskih formacija bilo sve što je druge nacije i vjere". O oprostu je u nedjelju govorio i biskup Komarica, nastavlja list, no, za razliku od Pape on nije mogao zaobići istinu da povratak katolika u Banju Luku predstavlja "minimum minimuma", radi čega se našao "na udaru srpskih predstavnika u vlasti tog entiteta". Međutim, koliko god "tri Dragana - Čavić, Kalinić i Mikerević, pisali priopćenja" da je biskupov govor imao "politička obilježja i iskočio iz okvira vjerskog i pastoralnog, Komarica je pogodio u centar", a njegove su riječi "podsjetile Dragana Kalinića da su u vrijeme kada je on sjedio u jednoj od ratnih vlada RS u zrak letjele džamije, crkve, samostani i da su ubijani imami, svećenici i časne sestre", piše list. Papin posjet nije mogao izbrisati te povijesne činjenice i to "trojica Dragana" moraju prihvatiti, zaključuje Avaz. Oslobođenje/Sarajevo - Malezijci sve bliže gradnji autoceste u BiH Unutar Vijeća ministara BiH postoji suglasnost da se prihvati ponuda (pismo namjere) bosanskohercegovačko-malezijske tvrtke "Bosmal" za izgradnju autocesta na koridoru Vc, piše Oslobođenje u četvrtak pozivajući se na izjavu predsjedavajućeg državne vlade BiH Adnana Terzića. Postojanje suglasnosti potvrđuje i izjava ministra komunikacija Branka Dokića, šefa Koordinacijskog tima Vijeća ministara za izgradnju koridora Vc, koji je u ponedjeljak najavio da će kolegama ministrima preporučiti da se krene u pregovore s Bosmalom, piše list. Izvještaj nevladinog tima stručnjaka angažiranih radi analize Bosmalove ponude bit će predmet rasprave na današnjoj sjednici Vijeća ministara, a Terzić kaže kako u redovima ministara nema razmimoilaženja oko ponude Bosmala, ali podsjeća da će konačan stav Vijeća ministara BiH o tome biti poznat nakon sjednice, prenosi list. Terzić je, piše Oslobođenje, potvrdio da su malezijski investitori, u zamjenu za predkoncesijski ugovor sa BiH za izgradnju autoceste od sjevernih do južnih granica zemlje, ponudili da će u roku od četiri mjeseca osigurati 300 milijuna eura, a novac bi bio utrošen za izradu studije izvedivosti projekta, izradu projektne dokumentacije, te za obeštećenje vlasnicima oduzetog zemljišta. L'Express/Pariz - Pitanje ilegalnih useljenika u EU Na susretu na vrhu Europske unije u Solunu odbačen je britanski prijedlog o osnutku tranzitnih centara za ilegalne useljenike u zemljama koje graniče s budućom proširenom Europom, u tjedniku "L'Express" piše Boris Thiolay. Povjerenstvo bi moglo revolucionirati sadašnju koncepciju zahtjeva za azil dopuštajući izbjeglicama da ga predaju čim dođu u zemlju koja graniči s područjem iz kojeg dolaze, podsjeća tjednik, navodeći izjavu neimenovanog dužnosnika iz Bruxellesa da je Povjerenstvo spremno sudjelovati u financiranju pilot-projekta ukoliko za to bude zainteresirana jedna ili više država članica, uz uvjet da dobiju pristanak zemlje domaćina. "U tijeku je izgradnja centra nedaleko od Zagreba, premda je London opovrgnuo da je njegovu gradnju financiralo Europsko povjerenstvo", piše tjednik, dodajući da su britanski časnici istodobno izviđali u okolici Kukesa, u Albaniji. Die Welt/Berlin - Rusija treba SAD-u dati prednost pred Europom "Iako Sjedinjene Države u Iraku vjerojatno neće ostvariti sve svoje ciljeve, ipak su ratom potvrdile i izgradile svoj položaj prve sile u svijetu", piše za Die Welt u četvrtak Sergej Karganov, predsjednik ruskog Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku. "No kako će na to reagirati Rusija, gdje su njezini interesi, kako će se Rusija postaviti u suparništvu koje nastaje između Europe i SAD-a?", pita autor i naglašava da je iračka kriza pokazala "duboke razlike između SAD-a i zapadne Europe u pitanjima političke kulture, etike, postupaka u međunarodnoj politici i uloge vojne sile". "Rusija bi mogla preuzeti ulogu 'transatlantskog integratora' i posredovati u raznim sukobima i razlikama u tradicionalnom transatlantskom društvu", piše Karganov i tvrdi da je Rusija za tu ulogu "prikladnija od Poljske koja se također okušava u toj ulozi". "Strategijski savez s EU-om u vanjskopolitičkim i sigurnosnopolitičkim pitanjima nerealan je i neproduktivan, jer će na tim područjima Europa vrlo vjerojatno postajati slabija a ne jača", drži autor i naglašava da će stoga "Europa za Rusiju biti od drugorazrednog značenja, osobito ako uspije izgraditi i očuvati posebne odnose sa Sjedinjenim Državama". NYT/New York - S Putinom treba razgovarati i o spornim pitanjima Velika Britanija opravdano je ruskog predsjednika Vladimira Putina dočekala kraljevskim počastima no to ne znači da s njime ne treba razgovarati i o iranskom nuklearnom programu, o Sjevernoj Koreji, zatvaranju televizijske postaje i o onome što se događa u Rusiji, piše New York Times u četvrtak. Putin je svojoj zemlji donio razmjernu stabilnost i spreman je surađivati s SAD-om i Europom, te su mu i Washington i London spremni oprostiti protivljenje intervenciji u Iraku, djelomice stoga što nije bilo preglasno, no poglavito stoga što ga smatraju čovjekom s kojim mogu razgovarati, piše list. Međutim, "nitko ne treba zaboraviti da je Kremlj ovog tjedna isključio posljednju rusku neovisnu televiziju, ili da mnogo ljudi još uvijek pogiba u Čečeniji, ili to da su Rusi još uvijek umiješani u iranski nuklearni program", stoji u uvodniku. Rusija bi isto tako mogla mnogo više učiniti da odvrati Sjevernu Koreju od njenog "nuklearnog ucjenjivanja", piše list te napominje da bi Putin još mnogo morao učiniti i u Rusiji gdje se "poslovne ljude i dužnosnike još uvijek ubija na ulicama, endemska korupcija i slaba vladavina prava guši nove poslovne poduhvate dok je zabrinjavajući broj bivših Putinovih drugova iz KGB-a na visokim položajima". Le Monde/Pariz - Reforma poljodjelske politike EU-a Na susretu ministara poljodjelstva Petnaestorice koji se održao u četvrtak u Luksemburgu, Francuska je, srećom, pristala na promjenu zajedničke agrarne politike, piše u uvodniku "Le Mondea" od petka. Premda je u zadnjih trideset godina branio sustav subvencija koje Bruxelles namjenjuje svojim proizvođačima hrane, Jacques Chirac je shvatio da se promijenila zadaća poljodjelstva i da je danas od količine važnija kvaliteta, ističe list. Njegova ustrajna borba da zadrži staro stanje bila je i u opreci s njegovom predodžbom pravednijeg svijeta, budući da su siromašne zemlje trećeg svijeta koje francuski predsjednik zagovara u međunarodnim ustanovama, poglavito agrarne zemlje koje, zbog velike pomoći koju Europljani, Amerikanci i Japanci daju svojim seljacima, nemaju pristupa zapadnim tržištima, podsjeća list. Tema dana: Sastanak čelnika EU-a i SAD-a u Washingtonu ====================================================== Le Monde/Pariz - Euro-američko smirivanje napetosti Premda ne prihvaća pojednostavljenu podjelu na "dobre" i na "loše" države koja je draga Georgeu W. Bushu i njegovim pristašama, Europska unija je u Solunu prihvatila glavne pravce strategije protiv širenja oružja za masovno uništavanje i borbu protiv terorizma stavila na prvo mjesto svoje međunarodne politike, u "Le Mondeu" pišu Patrick Jarreau i Laurent Zecchini. Europski su čelnici na summitu u Grčkoj udarili temelje "europskoj strategiji sigurnosti", čime su zapravo ozakonili preventivno djelovanje i preuzeli američke brige, ističe list, dodajući da je Europa zaoštrila ton prema Iranu i time smanjila napetost u europsko-američkim odnosima. Stoga bi godišnji susret na vrhu između SAD-a i EU-a planiran za 25. lipnja u Washingtonu mogao biti mirniji i manje formalan nego se to mislilo prije dva mjeseca, ocjenjuje list, upozoravajući ipak da se Amerikanci bune protiv europskog zatvaranja za genetski preinačene organizme i optužuju Europu da je, umjetno rušeći cijene na tržištu, odgovorna za siromaštvo u Africi. DW/Koeln - Transatlantsko približavanje "Ponovno se razgovara, pregovara i zaključuje važne dogovore. To je, kratko rečeno, sažetak washingtonskog susreta čelništva Europske Unije i SAD-a. Iračkom krizom narušeni odnosi polako se popravljaju", ocjenjuje se u komentaru postaje Deutsche Welle. "Narušeni transatlantski brak između SAD-a i EU na najboljem je putu rješavanja krize, čak i ako na koncu neće nastati ljubavna veza, već samo brak iz interesa. Prvi susret na vrhu dviju strana nakon rata u Iraku zbližio je Europljane i Amerikance i dokazao i njihovu sposobnost da se protiv zajedničkih problema bore zajedničkim snagama", stoji u komentaru. Dobar putokaz je pritom dobra suradnja na području borbe protiv terorizma, a slična je situacija i kod zajedničkih napora oko mira na Bliskom istoku, no plodovi tih napora su skromni, priznaje komentator. Što se tiče Irana, začuđuje kako su se brzo uskladili stavovi Europske Unije i SAD-a, stoji u prilogu DW-a. Unatoč svemu, i nakon ovog susreta na stolu su ostali dodatni problemi transatlantske suradnje: na primjer, "moratorij na uvoz genetski manipulirane hrane, što je Amerikancima trn u oku. Drugi je primjer pomalo paranoidno odbijanje suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom od strane Washingtona", zaključuje se u komentaru. The Times/London - Ocrnjivanje Blaira ne pomaže EU-u u razgovorima sa SAD-om EU je strukturalno nesposoban na razgovore sa SAD-om dovesti svoju "najbolju momčad" dok je Bush na summit u Washingtonu doveo najvažnije dužnosnike SAD-a, piše The Times u četvrtak. "Problem s tim summitima je što su neravnopravni", piše list i navodi da EU predstavlja predsjedništvo i povjerenstvo Romana Prodija ali da "nije nazočno previše europskih velikih igrača". Uz to je, po Timesu, upitan i Prodijev osjećaj za geopolitiku. "Da je predsjednik Povjerenstva htio svoje američko slušateljstvo uvjeriti da je 'stara Europa' izmišljotina Donalda Rumsfelda, ne bi uoči summita sugerirao, na američkom tlu, da Tony Blair nema političke hrabrosti. Signor Prodi je možda htio Washingtonu naznačiti da je Britanija, njegov glavni europski sugovornik, oslabljena odlukom o odgodi referenduma o pridruživanju euru i da treba ponovno izgraditi mostove s 'europskom jezgrom'. Istina je da 'europska jezgra' treba izgraditi mostove s Blairom", piše Times i ocjenjuje da Washingtonu ne mari mnogo hoće li se Velika Britanija pridružiti euru te da ne vjeruje da to u velikoj mjeri utječe na britanski politički utjecaj. TAZ/Berlin - Sporazum o neslaganju "Sporazum o izručenju i pravnoj pomoći koji je Europska unija jučer potpisala U Washingtonu s američkom vladom, obilježava trenutak transatlantskog konsenzusa, točnije: to je suglasje o tome kako postupati s velikim razlikama u tumačenjima prava", piše Die Tageszeitung u četvrtak. "Europljani brane integritet Međunarodnog kaznenog suda (MKS) dok SAD ne propušta nijednu prigodu da ga sabotira, Europljani podupiru 'načelo svjetskoga prava', SAD to odbija", piše list i dodaje da je "SAD uvjeren u uzoran značaj vlastitoga prava, dok ga nemali broj Europljana drži 'trulim' jer dopušta da se civilnim tužbama uništavaju poduzeća a optuženici bez sredstava beznadno su prepušteni često smrtonosnoj samovolji istražitelja i tužitelja". "Ostat će dakle i jedno i drugo: međunarodno ugovoreno pravo i pravo koje piše samo SAD", stoji u članku. "Ako će se pravo razvijati a ne nazadovati, ne preostaje drugi izbor nego privremeno prihvatiti takve razlike, jer to je daleko bolje nego zbog transatlantskog sklada prihvatiti razaranje načela za čiji je razvitak ipak bilo potrebno više od pola stoljeća", zaključuje list. Die Welt/Berlin - Novi početak EU-a i SAD-a sa zategnutom kočnicom "Ove je godine summit EU-a i SAD-a u Washingtonu trebao biti više od pukih razmjena transatlantskih uljudnosti", piše berlinski Die Welt u četvrtak. "Bruxelles i Washington željeli su dati znak za novi početak svojih odnosa koji su tijekom iračkoga rata dostigli najnižu točku", piše list i dodaje da je ipak "prijetila opasnost da taj početak bude sa zategnutom kočnicom". Obje su strane potpisale sporazum o borbi protiv terorizma, o izručivanju osumnjičenih i o uzajamnoj potpori u policijskim istragama, a Washington je pristao da se "tražene osobe ne osuđuju na smrt", ali su "ipak ostala prijeporna pitanja za koje na trosatnom susretu nije bilo izgleda za rješenje" piše list i navodi različita stajališta dvije strane u pogledu Hamasa i genetski promijenjenih poljoprivrednih proizvoda. Le Soir/Bruxelles - SAD i EU ipak dijele i mnoga zajednička stajališta Susret na vrhu između Sjedinjenih Država i Europske unije u Washingtonu trebao je popraviti prekoatlantske veze koje je poremetila iračka kriza, u belgijskom "Le Soiru" piše Philippe Regnier. Dan prije summita, predsjednik Europskog povjerenstva Romano Prodi poručio je SAD-u neka "dijeli svoje neprijatelje, a ne prijatelje", dodajući da s obje strane Atlantika ima previše zajedničkih stajališta da bi se dopustili verbalni ispadi kao što su "stara" i "nova" Europa, ističe se u napisu. Jačanju prekoatlantskih odnosa, uz to, u prilog govori i potpisivanje sporazuma o izručenju i o međusobnoj pravosudnoj pomoći zaključenog prije godinu dana, zatim početak pregovora u svezi s pravima u zračnom prometu, premda je, još nedavno, ističe list, SAD davao prednost bilateralnim ugovorima s državama članicama, ocjenjuje Regnier. The Independent/London - Prerano je očekivati pomirbu SAD-a i Europe Američko-europski summit pokazao je da su preuranjena očekivanja kako će između SAD-a i zemalja EU-a doći do pomirbe stajališta glede rata u Iraku, ocjenjuje londonski The Independent u četvrtak (po BBC-u). Independent isto tako ocjenjuje da je prerano očekivati i da će se preći na dogovaranje o zajedničkoj borbi protiv globalnog terorizma i oružja za masovno uništavanje, zato što još uvijek postoje brojne nesuglasice oko gospodarskih odnosa SAD-a i EU-a, poput europske zabrane uvoza genetski modificirane hrane i europske kritike američkih poreza na uvoz čelika. La Repubblica - Skladni odnosi SAD-a i EU-a još su uvijek daleko "Između Europe i Sjedinjenih Država harmonija je još uvijek dalek san", piše rimska La Repubblica u četvrtak povodom skupa na vrhu u Washingtonu između čelnika SAD-a i EU-a. Glede ključnih pitanja između SAD-a i EU-a razlike su i dalje velike, piše list i navodi da, primjerice, "rat" oko genetski izmjenjene hrane u neostvarenom izvozu robe američke poljoprivrednike stoji 300 milijardi dolara, te da pri spomenu tog pitanja između dvije strane "živci izbijaju na površinu". "Prodi je odlučno odbio Bushovu moralnu ucjenu, koji EU optužuje da izgladnjuje Afriku zatvarajući svoja tržišta za genetski izmijenjenu hranu iz siromašnih zemalja" i odgovorio da SAD Europi "ne može dijeliti lekcije o velikodušnosti", navodi list. Isto tako, Bushovi tonovi glede nuklearne prijetnje iz Irana kod Prodija izazivaju "neugodan osjećaj" da je vrlo slične izraze Bush koristio prije godinu dana protiv Iraka, piše list. Bush u razgovorima o Iraku nije odstupao od svojih stajališta, navodi list. Sučeljeni s kaosom u Iraku umjereni u Bushovoj administraciji željeli bi cijeloj Europi vratiti ulogu komplementarnog partnera u Iraku, no za sada su u Washingtonu jači neokonzervativni jastrebovi koji više vole koalicije s onima koji su uz njih, a "kao najveći ustupak Europljanima pjevaju refren stare blues pjesme 'Let us agree to disagree': složimo se da se na slažemo", zaključuje se u članku. SZ/Muenchen - Pravi prijepor je genetski manipulirana hrana Glavni prijepor između dviju strana na susretu SAD-a i EU prebacuje se s pitanja Iraka na raspravu oko hrane dobivene promjenama genetske strukture, mišljenje je komentatora muenchenskog "Sueddeutsche Zeitunga" (po DW-u). "Europljani imaju dobre razloge za obranu od genetski manipulirane hrane. Takve namirnice koje Amerikanci izvoze u cijeli svijet su još uvijek rizične, no to SAD ne sprječava da ih na svjetskom tržištu plasiraju s neviđenim naporima i lažnim moralom, što dokazuje i Bushova primjedba o gladi u Africi. No, slabašna Europa se mora i sama upitati koliko će dugo uspjeti izdržati pritisak gospodarske sile s druge strane Atlantika", upozorava Sueddeutsche Zeitung. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Otvorena pitanja u približavanju Europske unije i SAD-a I nakon sastanka na vrhu u Washingtonu mnoga pitanja su ipak ostala neodgovorena, ocjenjuje "Frankfurter Rundschau" komentirajući susret čelnika EU-a i SAD-a (po DW-u). "Je li to doista bio prvi korak na putu strateškog približavanja između SAD-a i EU, ili će ipak nakon redovitog godišnjeg susreta čelništva Unije s Georgeom Bushom sve ostati po starom?" dvojba je na koju ukazuje list. Međutim, ocjenjuje list, "što se tiče skorije budućnosti transatlantskih odnosa, njihove su perspektive nedvojbeno bolje nego što su to bili sami odnosi u ne tako dalekoj prošlosti", a uz to, "nema ni naznaka tako dramatične svađe kakva se dogodila oko Iraka". LAT/Los Angeles - Kurdi zaslužuju državu Teškoće s kojima se sučeljavaju SAD i Velika Britanija pri stvaranju demokratske vlasti u Iraku mogle su se predvidjeti, a poučeni iskustvom istočne Europe nakon raspada SSSR-a naučili smo da se demokracija ne izvozi lako, uz to je taj posao u Iraku posebice složen radi njegovog vjerskog i etničkog sastava, piše u Los Angeles Timesu od srijede, Shlomo Avineri, profesor političkih znanosti na jeruzalemskom Hebrejskom sveučilištu. Najočitiji put prema slobodnijoj političkoj kulturi u Iraku jest prihvaćanje prava Kurda na samoopredjeljenje, piše Avineri i napominje da Kurdi imaju prava tražiti da ne žive pod vlašću Arapa, isto kao što i Palestinci trebaju imati pravo ne živjeti pod vlašću Izraela. "Irački su Kurdi očito nacija", a tjerati ih natrag u iračku državu nakon što su poslije prvog Zaljevskog rata izgradili rudimente svojih demokratskih institucija moglo bi štetiti ne samo Kurdima već i Iraku kao cjelini, ocjenjuje Avineri. Avineri piše da se na primjeru bivše Jugoslavije i SSSR-a moglo vidjeti da primoravanje različitih nacija da žive u jednoj državi vodi sukobima i nasilju te priječi demokratski razvoj. "Premda su okrutnosti u bivšoj Jugoslaviji bile neizrecive, danas nema dvojbe da Slovenija, Hrvatska i Srbija imaju bolje izglede izgraditi funkcionalne demokracije kao neovisne države nego što bi imale da je svijet pokušao disfunkcionalnu državu držati zajedno unatoč dubokih etničkih raskola. A budući demokratski razvoj Kosova u konačnici ovisi o ostvarivanju neovisnosti te pokrajine od Srbije, gdje će etnički Albanci uvijek biti manjina koja izaziva strah i koju se tlači", piše Avineri. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog članka od 90 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz