HR-GOSPODARSTVO-Gospodarstvo/poslovanje/financije ROHATINSKI UPOZORIO NA RAST INOZEMNOG DUGA ROHATINSKI UPOZORIO NA RAST INOZEMNOG DUGA I RANJIVOST FINANCIJSKOG SUSTAVAGuverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski upozorio
je danas, u Hrvatskom saboru, na rast inozemnog zaduživanja, čija je posljedica ranjivost hrvatskoga financijskog sustava na vanjske poremećaje.Podnoseći Saboru godišnje izvješće HNB-a, Rohatinski je kazao kako je, uglavnom zbog zaduživanja poslovnih banaka u inozemstvu radi stvaranja osnove za brz rast plasmana, vanjski dug početkom ove godine narastao na 17,4 milijarde američkih dolara. Taj je dug, kaže, korišten za rast uvoza. Kao negativnu posljedicu naveo je pretvaranje inozemnog zaduženja u pasivi u kunsku aktivu.Financijski sustav tako postaje ranjiv na vanjske poremećaje, pa je potreban dodatan oprez, kazao je Rohatinski, naglašavajući da je središnja banka poduzela mjere koje zasad daju očekivane rezultate. Ako se deficit tekućih transakcija ne bude smanjivao očekivanim intenzitetom banka će poduzeti i dodatne mjere - povećat će stope obvezne rezerve i kapitalne restrikcije u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju, kazao je Rohatinski. Središnja banka neće
ROHATINSKI UPOZORIO NA RAST INOZEMNOG DUGA I RANJIVOST
FINANCIJSKOG SUSTAVA
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski upozorio
je danas, u Hrvatskom saboru, na rast
inozemnog zaduživanja, čija je posljedica ranjivost hrvatskoga
financijskog sustava na vanjske poremećaje.
Podnoseći Saboru godišnje izvješće HNB-a, Rohatinski je kazao kako
je, uglavnom zbog zaduživanja poslovnih banaka u inozemstvu radi
stvaranja osnove za brz rast plasmana, vanjski dug početkom ove
godine narastao na 17,4 milijarde američkih dolara. Taj je dug,
kaže, korišten za rast uvoza.
Kao negativnu posljedicu naveo je pretvaranje inozemnog zaduženja
u pasivi u kunsku aktivu.
Financijski sustav tako postaje ranjiv na vanjske poremećaje, pa je
potreban dodatan oprez, kazao je Rohatinski, naglašavajući da je
središnja banka poduzela mjere koje zasad daju očekivane
rezultate.
Ako se deficit tekućih transakcija ne bude smanjivao očekivanim
intenzitetom banka će poduzeti i dodatne mjere - povećat će stope
obvezne rezerve i kapitalne restrikcije u skladu sa Zakonom o
deviznom poslovanju, kazao je Rohatinski. Središnja banka neće
pristati na prijedlog MMF-a da se povećaju kamatne stope na
blagajničke zapise, kazao je Rohatinski, pojašnjavajući da bi
takva mjera mogla predstavljati dodatni impuls poslovnim bankama
na zaduživanje u inozemstvu, te dovesti do većih kamatnih stopa na
trezorske zapise Ministarstva financija, a time i do povećanja
proračunskog deficita.
Na taj prijedlog središnja banka neće pristati čak ni po cijenu
zaoštravanja odnosa s MMF-om i svih dodatnih implikacija, rekao je
Rohatinski.