ZAGREB/ŽENEVA, 26. lipnja (Hina) - Mikrosekundu nakon teoretskog velikog praska, kad je golema eksplozivna lopta novorođenog svemira imala promjer od samo nekoliko kilometara, sva je materija postojala u posebnom stanju.
ZAGREB/ŽENEVA, 26. lipnja (Hina) - Mikrosekundu nakon teoretskog
velikog praska, kad je golema eksplozivna lopta novorođenog
svemira imala promjer od samo nekoliko kilometara, sva je materija
postojala u posebnom stanju. #L#
Elementarne čestice - kvarkovi i elektroni - slobodno su plutali u
nevjerojatno vrućoj, gustoj 'juhi'. Kako je svemir rastao i hladio
se, kvarkovi su se vezali u protone i neutrone koji postoje danas.
To se, misle fizičari, dogodilo na početku svemira. Da bi to i
dokazali, znanstvenici iz cijeloga svijeta utrkivali su se tko će
uz pomoć akceletarora čestica prvi stvoriti takvu 'juhu', nazvanu
kvark-gluonska plazma.
Fizičari iz CERN-a blizu Ženeve tvrde da su vidjeli naznake takve
plazme kad su izazvali sudar iona olova, ali je eksperiment
prekinut prije nego što su mogli provjeriti rezultate. Sada
istraživačke skupine u američkom laboratoriju Brookhaven tvrde da
su uspjele stvoriti plazmu.
Njihova oprema ispaljuje ione zlata jedne u druge i stvara deset
puta veću energiju od one koja se smatra dovoljnom za stvaranje
kvark-gluonske plazme. Tijekom posljednjeg testa 2001. godine, svi
su detektori primijetili neobičan efekt nazvan "gušenje mlazova".
Uobičajeno je da se pri sudaru dvaju iona stvaraju dva mlaza koja
rasprše čestice u suprotnim smjerovima. Međutim, kod eksperimenta
s ionima zlata detektori su katkad uspjeli otkriti samo jedan mlaz.
To se poklapa s očekivanim rezultatima: ako se dogodi sudar blizu
ruba plazme, jedna bi čestica bila izbačena dok bi drugu plazma
progutala.
No, teoretičari se pitaju može li mlaz koji nedostaje biti povezan s
visokom energijom jezgre zlata, a ne s nekom novom vrstom materije.
Da bi to i dokazali, istraživači su ponovili eksperiment, ovaj puta
sudarajući ione zlata s manjim ionima deuterija. Iako je energija
zlatnih iona bila ista kao i prije, ukupna energija nije bila
dovoljno visoka za nastanak kvark-gluonske plazme.
Rezultati se još analiziraju, ali mnogi odgovor smatraju jasnim. "U
sudarima zlata i deuterija nema gušenja mlazova", kazala je Barbara
Jacek iz laboratorija u Brookhavenu. To pokazuje da je gušenje
mlazova posljedica kvark-gluonske plazme, a ne samih iona zlata, pa
istraživači tvrde da su njihove kolizije iona zlata prvi puta
stvorile kvark-gluonsku plazmu.
"Malo je vjerojatno da je ono što smo vidjeli kod kolizija zlata
samo ekstremno vrući plin obične materije", kazao je Thomas Ulrich
iz laboratorija u Brookhavenu. "To je nova fizika."
Istraživači sada planiraju dodatne eksperimente kako bi bili
apsolutno sigurni u rezultate, a zatim planiraju izvesti kolizije s
manjom energijom nadajući se da će vidjeti prijelaz iz obične
materije u kvark-gluonsku plazmu.
(Hina) jšk dgk