SARAJEVO, 25. lipnja (Hina) - Helsinški odbor za ljudska prava u Bosni i Hercegovini upozorio je u srijedu kako među većinom Hrvata koji žive u Sarajevu postoji osjećaj uznemirenosti i nesigurnosti te da taj grad pripadnici hrvatskog
naroda sve manje doživljavaju svojim.
SARAJEVO, 25. lipnja (Hina) - Helsinški odbor za ljudska prava u
Bosni i Hercegovini upozorio je u srijedu kako među većinom Hrvata
koji žive u Sarajevu postoji osjećaj uznemirenosti i nesigurnosti
te da taj grad pripadnici hrvatskog naroda sve manje doživljavaju
svojim.#L#
U dokumentu pod naslovom "Multietničnost i multireligioznost na
udaru", koji je dostavljen Hini u Sarajevu, Helsinški odbor BiH
objašnjava kako je odlučio ispitati pritužbe zbog posljednih
incidenata usmjerenih protiv pripadnika hrvatskog naroda. Napose u
svjetlu upozorenja što ga je tim povodom visokom predstavniku za
BiH Paddyju Ashdownu uputio kardinal Vinko Puljić i zbog bacanja
kamenja na crkvu svetog Ante o Uskrsu i provokacija kojima je
izvrgnut Katolički školski centar u Sarajevu.
Predstavnici Helsinškog odbora tim su povodom obavili razgovore s
predstavnicima hrvatskih političkih stranaka u BiH,
predstavnicima Katoličke crkve, predstavnicima kulturnih i
obrazovnih ustanova te sarajevske policije. Dio njih ocijenio je
nepovoljnim u prvom redu ustavni položaj Hrvata u BiH pa time i u
Sarajevu jer je jednom narodu "dan poseban položaj". Ta se
primjedba odnosila uglavnom na postojanje Republike Srpske no i na
činjenicu da se Hrvate sada drži manje ravnopravnima u Federaciji
BiH od Bošnjaka.
Posljednje ustavne promjene provedene 2001. godine dodatno su
pogoršale status Hrvata pretvorivši ih u "statiste", ocjena je
sugovornika predstavnika Helsinškog odbora.
Položaj Hrvata u Sarajevu ocijenjen je kao tipičan za pripadnike
manjinskog naroda, ma gdje oni bili u BiH a izravni rezultat te
činjenice je želja bošnjačkog naroda za potpunom dominacijom u
glavnom gradu države.
Hrvati u Sarajevu nedovoljno su zastupljeni u tijelima vlasti
županije. U glavnom gradu BiH, kako se cijeni, trenutačno živi oko
20 tisuća Hrvata što je trećina prijeratnog broja. U svim javnim
poduzećima u Sarajevu manje je od tri posto zaposlenih Hrvata a
Hrvat je direktor samo jedne takve ustanove i to veterinarske
stanice.
Zbog malih mogućnosti zapošljavanja Hrvati sve više napuštaju
Sarajevo a hrvatske se obitelji sve češće odlučuju slati svoju
djecu na školovanje izvan tog grada.
Lošem položaju Hrvata u BiH, kako cijeni Hesinški odbor, pridonosi
i netolerantna politika koju šire nacionalne stranke. Otegotna
okolnost je i nedostatak dijaloga među vjerskim zajednicama a ako
on i postoji u njemu ne sudjeluju svećenici koji su u izravnom
kontaktu s pukom. Mediji predstavljaju poseban problem jer
traganjem za senzacijama pridonose "trovanju" ukupnog ozračja.
U školskom sustavu također je prisutna netolerantnost, ponajprije
kroz jezičnu politiku ali i nastavu povijesti.
Policija i pravosuđe u Sarajevskoj županiji nedovoljno odlučno
sankcioniraju počinitelje napada i vandalskih ispada s nacionalnim
predznakom a sama policija tuži se kako sudstvo sporo i neodlučno
procesuira kaznene prijave koje mu se podnose zbog takvih nedjela.
Helsinški odbor za ljudska prava u BiH stoga je odlučio iznijeti
javnu preporuku prije svega političkim stranakama da se
distanciraju od svakog oblika nasilja i osude govor mržnje te
zaštite pripadnike manjinskih naroda.
Vlastima BiH preporučeno je da što prije osnuju povjerenstvo za
istinu i pomirenje a vjerskim zajednicama da pokrenu dijalog o
međureligijskim odnosima i promoviraju međuvjersku toleranciju.
Medijima je sugerirano da se pridražavaju pravila profesionalnog
novinarstva a policiji i sudstvu da striktno i bez diskriminacije
provode zakon.
(Hina) rm sb