DNEVNI PREGLED, UTORAK, 24. 06. 2003.

ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - Hrvatska ======== Le Soir/Bruxelles - Hrvatska mora biti realna kada je u pitanju pristup EU-u Na summitu EU-Balkan, koji je u subotu održan u Porto Carrasu nedaleko od Soluna, balkanske su zemlje dobile jamstvo da će jednoga dana postati dijelom Unije, pišu u "Le Soiru" Pascal Martin i Philippe Regnier. Zasad se samo Hrvatska službeno kandidirala i nada se ulasku 2008., piše list, dodajući ipak da to "lijepo oduševljenje, neočekivano nakon ratnih stradanja, treba biti umjerenije", dok je zamjenica belgijskog ministra vanjskih poslova Annemie Neyts rekla da se "Hrvatska treba vratiti stvarnosti", dajući tako do znanja da 2008. neće biti godina njezina prijama. APA/Beč - "Sijamski blizanci" Slovenija i Hrvatska "Sutra Slovenija i Hrvatska obilježavaju dvanaestu obljetnicu proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. godine", izvješćuje agencija APA u utorak. "Obje su se republike nakon uzaludne borbe za veću autonomiju odcijepile od Beograda i time dale znak za početak raspada višenarodne Jugoslavije. Dok je odvajanje Slovenije proteklo relativno bezbolno, Hrvatska se još do 1995. morala u ratu boriti za punu neovisnost", piše APA i dodaje da su "'sijamski blizanci' u proteklih 12 godina i inače išli različitim putovima". "Slovenija koja je još u okviru Jugoslavije bila najbogatija republika, odmah se prihvatila reforma potrebnih za pristup u EU i uskoro se razvila u uzornog učenika među kandidatima, pa će iduće godine pristupiti EU-u i NATO-u", piše APA. "Hrvatska naprotiv nije pozvana u najnoviji krug proširenja NATO-a a zahtjev za članstvo u EU predala je tek u ožujku ove godine i nada se pristupu 2007.", izvješćuje agencija i dodaje da "hrvatsko približavanje Europi nije omeo samo rat za neovisnost koji je trajao gotovo četiri godine, nego i autoritarna vladavina predsjednika države Franje Tuđmana" te da je "tek poslije njegove smrti 1999. i smjene njegovog HDZ-a s vlasti otvoren put političkim i ekonomskim reformama". Politika/Beograd - U pitanju stanarskog prava Zagreb drži srpske izbjeglice u neizvjesnosti Odluka hrvatske vlade da izbjeglim Srbima koji su imali stanarsko pravo u Hrvatskoj omogući iznajmljivanje stana u državnom vlasništvu ili kupovinu novog po povoljnim uvjetima kreditiranja produljuje njihovu neizvjesnost, ističe Politika. Predstavljena u hrvatskoj javnosti kao jedan od ključnih uvjeta međunarodne zajednice za prijem Hrvatske u EU, spomenuta odluka hrvatske vlade "zapravo ne predstavlja stvarno rješenje otimačine više od 20 tisuća stanova" jer ne rješava njihov povrat odnosno ne omogućuje korisnicima "da ih kao i ostali građani Hrvatske otkupe po istim uvjetima", tumači list. Navedena odluka hrvatske vlade očito ublažava dosadašnje "rigorozno" stanje ali je još daleko od stvarnog i pravednog rješenja ovog problema, zaključuje beogradski list i uspoređuje: "Koliko Hrvatska zapravo zaostaje u stvarnom rješavanju tog pitanja koje izravno pogađa tisuće izbjeglica i praktički onemogućuje njihov slobodni povratak pokazuje primjer susjedne Bosne i Hercegovine, gdje je donesen zakon o povratu svih takvih stanova onima koji su do izbjeglištva imali stanarsko pravo". Le Figaro/Pariz - Div Karlović požderao je Palčića Hewitta Treba priznati da Ivo Karlović - izuzmemo li njegovu visinu - nije bio velika prijetnja Lleytonu Hewittu, branitelju naslova wimbledonskog turnira, piše u "Le Figarou" Cecile Soler u napisu pod naslovom "Div Karlović požderao Palčića Hewitta". Visokog Hrvata, kojemu je to bio prvi nastup na značajnijem turniru, nije obeshrabrio neuspjeh u prvom setu (6:1), pa se, izvukavši se u tie-breaku u drugom setu, "mogao uzdati u sreću ili u Hewittovu nepažnju", piše list, dodajući da je to bilo "neobično vatreno krštenje" u sučeljavanju s braniteljem naslova na najvećoj teniskoj pozornici svijeta. NYT/New York - Karlović je junak prave teniske bajke Gorostasni Ivo Karlović pobijedio je prvog nositelja teniskog turnira u Wimbledonu Hewitta u "pravoj teniskoj bajci", piše New York Times. Filmski producenti žele u Wimbledonu snimiti romantičnu komendiju o igraču rangiranom na 157. mjestu ATP liste, koji postiže odlične rezultate na travnatim terenima a nakon Karlovićeve pobjede nad Hewittom "možda nije prekasno da poderu scenariji i pretvore igrani film u dokumentarac", piše NYT. Karlovićeva je pobjeda jedan od najšokantnijih rezultata u povijesti Grand Slam turnira a u povijesti Wimbledona samo je jedan pobjednik u obrani titule bio prisiljen položiti oružje u prvom krugu, podsjeća list, izdvajajući odlično Karlovićevo snalaženje na travnatom terenu, 18 "asova", brz ali promišljen izlazak na mržu i naizgled lako izvedene voleje. Nakon telefonskih čestitki "najveće hrvatske teniske zvijezde" Gorana Ivaniševića, kojeg Karlović smatra svojim "idolom", "pokazalo se da najteži dio njegova dana nije bio meč protiv Hewitta već konferencija za novinstvo, održana poslije meča", opisuje NYT Karlovićeve teškoće, prouzrokovane govornom manom. "Iako mu je često trebalo dosta vremena da sroči svoje odgovore, bio je uporan a na smijeh publike reagirao je smiješkom", opisuje NYT. Regija/Europa ============= NZZ/Zuerich - Načelo regate krije u sebi i određene socijalne rizike "Načelo regate" zemalja zapadnog Balkana koje žele steći status kandidata za pristup EU krije u sebi određene rizike za njihovu socijalnu stabilnost, upozorava Neue Zuercher Zeitung. Ti su rizici sastavni dio reformskih procesa a u zapadnom dijelu Balkana često su poprimali etno-političke i natruhe nasilja, upozorava NZZ, izdvajajući u tom kontekstu izjavu srpskog premijera Zorana Živkovića da bi Srbija-Crna Gora mogla pristupiti EU već 2007. g. Svi su stručnjaci taj rok ocijenili potpuno nerealnim s obzirom na aktualno stanje u državnim institucijama i u gospodarstvu Srbije-Crne Gore, upozorava švicarski list, ocjenjujući da SCG i njezine susjede čeka još dugo put do ulaska u EU. "Tko ga - poput Živkovića - bude skraćivao retoričkim sredstvima kako bi na kratki rok prikupio političke bodove, riskira gorko razočaranje građana, od kojih se očekuju velike žrtve. I u zemljama zapadnog Balkana oduševljenje Europom vrlo je podložno promjenama i ograničeno na nekoliko godina", naglašava NZZ. FAZ/Frankfurt - Trgovina za pristup EU-u "EU pokušava na Balkanu ponoviti političku trgovinu koja je u istočnoj srednjoj Europi donekle uspjela: perspektive za pristup u zamjenu za reforme", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u utorak. "No pod reformama se na zapadnom Balkanu podrazumijeva više od uklanjanja naslijeđenog komunističkog tereta", piše list te naglašava da bi se o tomu moglo govoriti "kad bi barem državni ustroj kandidata bio jasan". Da ima jasan državni ustroj "za sebe može tvrditi Hrvatska, Albanija kad ne bi bilo secesionističkih snova na Kosovu, dok će Bosna i Hercegovina još dugo ostati slučaj za odjel intenzivne njege a i Srbija-Crna Gora postoji tek na papiru", stoji u članku. Zbog toga se obećanja EU-a sa summita odnose "samo na financijsku pomoć a ne i na rokove pristupa, čemu su se Zagreb i Beograd nadali", naglašava list. Činjenica da sada političari zemalja jugoistočne Europe tvrde da nisu razočarani, "pripada drugoj strani trgovine: EU će održati riječ da će se jednoga dana proširiti na jug, a do tada će je taj dio perspektive pristupa nešto i stajati", piše list. Politika/Beograd - Nema gledanja kroz prste na putu u EU Sastanak čelnika zemalja zapadnog Balkana i predstavnika EU-a, kao i zajednička deklaracija u javnosti su označavani kao "povijesni", a taj će događaj biti zapamćen kao prva službena dobrodošlica balkanskim zemljama pod krov Unije, piše beogradska Politika u utorak. Dužnosnici EU-a su i ovaj put dobro pazili da u svojim izjavama, a posebno u pisanim dokumentima, ne spominju nikakve datume, a na insistiranje novinara poneki bi spomenuo kako bi "to moglo biti 2010. što je najviše razočaralo Hrvate jer su oni, po mnogim ranijim signalima iz Bruxellesa, planirali pristupiti Uniji zajedno s Rumunjskom i Bugarskom", piše Politika. List prenosi i da je europski komesar za vanjsku politiku Chris Patten s europske strane izrazio zabrinutost time što otvaranje EU-a za proizvode balkanskih zemalja nije ostvarilo očekivano znatnije povećanje njihovog izvoz i poboljšanje općih privrednih pokazatelja. Europski dužnosnici su, isto tako, upozorili kako nitko "ne treba računati da će za neke prijem u članstvo biti pospješen političkim gledanjem kroz prste", napominje Politika. Avvenire/Milano - Europa mora pokazati da Bosancima priznaje jednaka prava Dan nakon europskog summita u Solunu Papa u Banja Luci moli da se prihvate težnje Bosne i Hercegovine da postane dijelom Europe, no Papa ukazuje i da je jedini izlaz iz tragedija povijesti obraćenje u srcima i pomirba, piše Avvenire u utorak. Papa je pozvao na međusobni oprost i zatražio Božji oprost radi nedjela protiv čovjeka, njegovog dostojanstva i slobode a koja su počinila "i djeca Katoličke crkve", piše list. "Papa nije imenovao mnoge, i previše brojne, krivce, no svi znaju, ili bi trebali znati, da misli na hrvatske ustaše, na "titoiste", Srbe", stoji u članku. Papa se obratio i građanima Bosne koje je pozvao da se u nju vrate ili da je ne napuštaju, a monsinjor Komarica je, prenosi list, uputio poruku Europi, "kako kaže, predalekoj Europi, koja u nama ne priznaje ljude jednakih prava onima koje imaju njeni drugi stanovnici". "S europske strane žurno trebaju doći konkretni i uvjerljivi demantiji", zaključuje se u komentaru lista. Oslobođenje/Sarajevo - Katolička crkva konačno je u Banjoj Luci ustrajala na povratku "Papinim posjetom poslana je lažna slika o republici Srpskoj koja je putem televizije izgledala kao prostor prosperiteta, nacionalne i vjerske trpeljivosti, sa znatnom katoličkom populacijom", upozorava Oslobođenje. Iako je Papa svojim posjetom naglasio potporu putu BiH u EU, "svu punoću relacije Vatikana, Pape i BiH valja promotriti s punom kritičnošću", upozorava "Oslobođenje", podsjećajući da je Ivan Pavao II bio među čelnicima koji su rušili sustav komunističke vladavine "što je tragično platila negdašnja Jugoslavija, posebno BiH". "Antikomunistička zasljepljenost omogućila je povratak nacifašizma na ovim prostorima s užasnim učincima. A nekritička potpora Rimokatoličke crkve HDZ-u, pa i ustaštvu, nanijela je velike štete i samim Hrvatima katolicima naročito na tlu Bosne i Hercegovine", ističe "Oslobođenje". Vjerska ceremonija na Petrićevcu "bila je ponajprije u znaku vapaja nad položajem Hrvata i katolika u RS. Biskup Komarica održao je (napokon) žestok govor na temu (ne)povratka", primjećuje list i zaključuje: "Zna se čiji je primarni grijeh ali stoji i činjenica da je pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman proveo 'humano preseljenje' Hrvata iz Posavine i srednje Bosne. I Rimokatolička crkva pokazivala je kolebanje u pitanju (ne)povratka na svoje", ističe sarajevski list. Le Monde/Pariz - Papa je u Banjaluci nastavio svoju balkansku misiju Posjetom Banjoj Luci u Republici Srpskoj u BiH papa Ivan Pavao II. nastavlja svoju balkansku misiju: obnovu područja na temelju "međusobnog oprosta" i približavanje Europi, u "Le Mondeu" piše Henri Tincq. Vjernici koji su u nedjelju sudjelovali na misi na kojoj je blaženim proglašen hrvatski laik Ivan Merz došli su iz hrvatskog dijela bosanske federacije, iz Hrvatske i iz Slovenije, dok ih je najmanje došlo iz same Banje Luke, gdje je u doba rata od 1992. do 1995. sedamdeset tisuća Hrvata palo žrtvom "etničkog čišćenja", podsjeća Tincq. U takvim je prilikama Papino traženje "oprosta" za zločine koje su na tom području počinila "djeca Katoličke crkve" iznenadilo srpske vlasti i srpska glasila koja su tu vijest stavila na naslovnice svojih izdanja, navodi Tincq. Dnevni Avaz/Sarajevo - Terzić predlaže otvaranje ratnih arhiva BiH, Hrvatske i SCG Otvaranje državnih arhiva Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske iz vremena rata olakšalo bi sudski progon ratnih zločinaca, piše Dnevni Avaz. Prijedlog sarajevske odvjetnice Edine Rešidović koja je stekla veliki ugled uspješnom obranom bošnjačkih časnika pred ICTY-om predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić ocjenjuje "dobrom idejom koja vodi u pravcu jačanja suradnje ove tri države", prenosi Avaz. Terzić namjerava iznijeti taj prijedlog hrvatskom premijeru Račanu već idućeg mjeseca, međutim, "o tome trebaju odlučivati predstavnici sve tri zemlje, jer je bespredmetno ako se samo jedna država odredi prema toj tematici", upozorava premijer Terzić. Pravni instrumentarij kojim bi se osigurao pristup arhivama Edina Rešidović drži nužnim, "bilo na nivou sporazuma koji će ratificirati sve zemlje, bilo donošenjem obvezujućeg dokumenta Vijeća sigurnosti", prenosi sarajevski list. Vijesti/Podgorica - Crnoj Gori ne treba više od 5000 vojnika i policajaca Visoki dužnosnik MUP-a Crne Gore Radosav Martinović najavljuje novu strategiju obrane i sigurnosti: Crnoj Gori ne treba više od 5000 vojnika i policajaca, prenose podgoričke "Vijesti". General Martinović izjavio je za list da će do kraja godine izraditi strategiju razvoja i funkcioniranja sigurnosnog sustava u zaštiti nacionalnih interesa, pod nazivom "Osnova sigurnosne doktrine Crne Gore". Martinović je predložio više rješenja - prije svega, broj vojno- policijskih snaga treba reducirati na 0,8 posto ukupnog broja stanovništva Crne Gore, što bi iznosilo pet tisuća vojnika i policajaca, smatra on. Tek u izvanrednom stanju, u slučaju ugrožavanja vitalnih nacionalnih interesa, te snage trebaju biti pojačane na udio od 3,2 posto u odnosu na broj stanovnika, drži Martinović. Opremanje i naoružavanje snaga sigurnosti trebalo bi prema Martinovićevu planu biti organizirano kroz kombinaciju uvoza i vlastite proizvodnje, u omjeru 75:25 posto, a vojno-policijsko školovanje i obuka predstavljali bi dio jedinstvenog obrazovnog sustava Crne Gore, uz značajno oslanjanje na autentične potrebe i specifičnosti, ističe Martinović u "Vijestima". La Libre Belgique/Bruxelles - Belgija će udovoljiti SAD-u samo potpunim ukidanjem spornog zakona Odluka belgijske vlade o ponovnoj promjeni zakona koji belgijskim sudovima omogućuje kazneno gonjenje genocida, ratnih i zločina protiv čovječnosti bez obzira na nacionalnost optuženika i na mjesto gdje je zločin počinjen nije izazvala oduševljenje u SAD-u, piše u "La Libre Belgique" Yve Laudy. Iako je američki veleposlanik u Bruxellesu rekao da bi revizija zakona "mogla biti rješenje", reakcije upućuju na zaključak da bi samo njegovo poništenje doista zadovoljilo Washington, ocjenjuje novinarka. Američki je ministar obrane Donald Rumsfeld zaprijetio da će blokirati financiranje novog NATO-ova glavnog stožera u Belgiji, obrazlažući to tvrdnjom da izgradnja stožera nema smisla ako u nj ne mogu doći američki časnici zbog straha od sudbenog progona, prenosi list. SZ/Muenchen - Belgija opravdano mijenja svoj zakon o ratnim zločincima Popis osoba, protiv kojih je pred belgijskim sudovima podnesena prijava za počinjene ratne zločine sugerira potrebu za promjenom, smatra muenchenski Sueddeutsche Zeitung. Belgija će promijeniti svoj zakon o ratnim zločincima koji je bio izložen "zloupotrebi i iskrivljavanju iz čisto političkih pobuda", tumači list, napominjući da su loše, politički motivirane ispravke definicije prihvatljivih optužnica dokončane ograničenjem kategorije optuženika na belgijske državljane. Još je uvijek prisutna nelagoda zbog činjenice da je malena Belgija morala pokleknuti pred velikom Amerikom između ostalog i zato što je SAD zaprijetio povlačenjem glavnog stožera NATO-a", ističe list. No, to ipak nije jedini razlog za najnoviji potez belgijske vlade, ističe list: "Zakon je počivao na dobroj namjeri ali je bio loše napravljen, otvarao je brojne mogućnosti politiziranom i političkom pravosuđu pa je bio neodrživ iz brojnih razloga, povezanih s funkcioniranjem pravne države", ističe SZ. CSM/Boston - Belgija popustila pritiscima SAD-a Najava belgijske vlade da će promijeniti svoj zakon o ratnim zločinima pobjeda je Bushove administracije u kampanji protiv trenda u međunarodnom pravu kojim se sudovima daje nadležnost za kršenja ljudskih prava po cijelom svijetu, piše Christian Science Monitor. "Belgija je kapitulirala pred pritiskom SAD-a. To šteti univerzalnosti pravosuđa i jasan je nazadak", prenosi list ocjenu Reeda Brodyija, jednog od direktora organizacije Human Rights Watch, koji ocjenjuje i da su prijetnje Belgiji "dio džihada kojeg SAD vodi protiv međunarodnog pravosuđa na svakom frontu". Još nije jasno hoće li predložene promjene belgijskog zakona zadovoljiti zahtjeve SAD-a, piše list i napominje da je američki ministar obrane Donald Rumsfeld zaprijetio obustavom američkih doprinosa za novi stožer NATO-a u Bruxellesu ako Belgija ne opozove sporni zakon. Rumsfeldove prijetnje prate i šira nastojanja SAD-a da zemlje svijeta uvjeri u potpisivanje bilateralnih sporazuma o imunitetu za državljane SAD-a u odnosu na međunarodni sud pravde u Haagu, navodi list. "44, uglavnom siromašne zemlje poput Tadžikistana, Palaua, Hondurasa i Gambije do sada su potpisale takve sporazume, katkad i uz prijetnju da će izgubiti američku vojnu pomoć ako to ne učine", stoji u članku. Le Figaro/Pariz - Francuski pragmatizam doveden u pitanje Zahvaljujući svom stajalištu u iračkoj krizi Jacques Chirac je postao junak u očima milijuna ljudi diljem svijeta u "Le Figarou" piše Ezra Suleiman, profesor na sveučilištu Princeton i na pariškom IEP-u. Što je Chiracova politika donijela Francuskoj i je li on imao strategiju ili je pak improvizirao u hodu, nadajući se da će se sve okrenuti u njegovu korist, pita se Suleiman. Pariz se dosad kolebao između dvoga: biti pokretač u izgradnji političke Europe, ili se postaviti iznad svojih partnera, o čemu govori Chiracov "rumsfeldovski" izgred u svezi sa zemljama istočne Europe, podsjeća autor. Bit će vrlo pogubno bude li Francuska "mlaka" u jačanju političke integracije Unije i "hladna" u NATO-u, kaže profesor, upozoravajući da Francuska ne može ujedno predvoditi protuameričke prosvjede i biti čimbenik ujedinjenja Europe. Le Figaro/Pariz - Konvent ispravno nastoji pomiriti federalni i nacionalni pristup Nedostatak Konventa za budućnost Europe jest u tome što će "završni dokument" biti polazište za novu međuvladinu konferenciju, premda je osnutak Konventa bio posljedica razmjernog neuspjeha zadnje međuvladine konferencije, pišu za "Le Figaro" Thierry Chopin i Maxime Lefebvre. Prijedlozi Konventa moraju se tumačiti kao pohvalan pokušaj da se dopuni nagodba između nacionalnih i federalnih težnja koje već pedeset godina obilježavaju povijest izgradnje Europe, ocjenjuju autori. Unatoč nedostacima, Konvent i njegov prijedlog ustava jesu "važan korak na putu uspostave društvenog ugovora između europskih naroda koji treba produbiti Uniju u političkom i u demokratskom smislu i pomoću ustava potvrditi njezinu bit kao zajednice građana i država", dodaju na kraju Chopin i Lefebvre. TAZ/Berlin - Europa trajno privlači siromašne u potrazi za boljim životom Talijanski premijer Silvio Berlusconi opravdano je izbjeglice koji se čamcima nastoje domoći talijanskih obala nazvao "europskim problemom", smatra berlinski Die Tageszeitung. Odredište tih ljudi zaista nije Italija već Europa "koja godišnje apsorbira stotine tisuća tih ljudi - a ponaša se kao je riječ tek o običnom pogranično-policijskom problemu", konstatira berlinski list. Solunski summit EU-a jasno je pokazao težnju "suzbijanju doseljavanja putem 'borbe protiv motiva bijega'" u emitivnim zemljama" a taj zvučni pojam "nije podrazumijevao izdvajanje milijardi eura za siromašne već tek nekoliko milijunčića za njihove vlade kako bi ove spriječile njihov odlazak ili bez opiranja prihvatile njihov povratak", tumači list. Slučaj Italije pokazuje da takva politika nije urodila željenim plodom pa se članice EU-a moraju pomiriti s time da Europa jest i da će ostati odredište doseljenika, zaključuje TAZ. FT/London - Blair mora podsjetiti Putina na demokratske deficite u Rusiji Britanski premijer Tony Blair mora se pobrinuti da pompozni doček, upriličen ruskom predsjedniku Putinu, ne potisne u drugi plan objektivne probleme u Rusiji, upozorava The Financial Times. Rusi su još uvijek ljuti zbog sloma Sovjetskog Saveza pa žele da se svijet prema njihovoj zemlji odnosi s poštovanjem "i Putin će poštovanje i dobiti", napominje The Financial Times. No, uspješan ruski nastup na međunarodnoj pozornici ne smije potisnuti u zaborav Putinov odnos prema vlastitim građanima, smatra britanski list, podsjećajući da je ruski predsjednik vodio krvavi rat u Čečeniji a "malo je dokaza da je njegovo zalaganje za mirno rješenje sukoba iskreno". "Ruski predsjednik nije pokazao ni istinsko zanimanje za jačanje demokracije", konstatira The Financial Times, podsjećajući na ovotjedno zatvaranje posljednje ruske nezavisne televizijske postaje. "Bez slobodnog novinstva Rusija se ne može nadati da će uspjeti razviti ostale institucije koje su joj potrebne - poput nezavisnih sudova, poštene državne uprave i ravnopravnosti svih građana pred zakonom", naglašava londonski list. Tema dana: Bliskoistočni mirovni proces ======================================= LAT/Los Angeles - Hamas u borbi za prevlast među Palestincima Hamas je u svijetu sinonim samoubilačkih napada protiv Izraela, no on je i moćan društveni i politički pokret duboko ukorijenjen u palestinsko društvo, piše za Los Angeles Times Avraham Sela, predavač na bliskoistočnim studijima Hebrejskog sveučilišta i koautor knjige "Palestinski Hamas: Vizija, nasilje i suživot". Kako bi se saznalo može li se ostvariti primirje s Hamasom i tako ponovno pokrenuti mirovni pregovori u regiji, potrebno je shvatiti složen odnos između Hamasa i palestinskih vlasti glavne struje, odnosno bitku za vlast koja se među njima vodi, upozorava Sela i navodi da se Hamas bori ne samo protiv Izraela već i protiv Arafatovog PLO-a i palestinskih vlasti čiji je premijer Abas. Hamas je bio senzibilan spram raspoloženja i očekivanja javnosti, a dok je izraelska vojska uništavala institucije palestinske vlasti Hamas je osvajao sve veći ugled na palestinskim ulicama svojim samoubilačkim napadima, piše Sela. "U danima pred nama", piše Sela, "na odluke Hamasa utjecat će dva glavna čimbenika", odnosno s jedne strane činjenica da se među Palestincima osjeća zamorenost sukobima i spremnost da se nađe druge putove, a s druge pritisci koje će na međunarodnoj i regionalnoj razini biti potaknuti angažmanom predsjednika Busha u bliskoistočnom mirovnom procesu. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog članka od 80 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). DPA/Hamburg - Fischer obrađuje periferiju bliskoistočne krizne regije Dok se Amerikanci intenzivno bave Izraelcima i Palestincima, njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer u najnovijoj je misiji po periferiji bliskoistočne zone sukoba, odnosno u Libanonu i Siriji, javlja agencija DPA u ponedjeljak. Budući da predloženom mirovnom planu "bliskoistočnog kvarteta" prijeti propast, Fischer pokušava u toj izrazito kritičnoj fazi utjecati na susjede Izraela, jer su Libanon i Sirija već "izrazili prigovore na takozvani mirovni plan", piše agencija. "Ne zadovoljava ih što njihove probleme s Izraelom, primjerice povratak Palestinaca u Izrael, treba rješavati tek u kasnijoj fazi mirovnoga plana", piše agencija i dodaje da od Fischera ipak ne treba očekivati "megafonsku diplomaciju". Fischer je s libanonskim premijerom Rafikom Haririjem razgovarao u četiri oka i Hariri mu je povjerio da "samo mir s Izraelom i provedba bliskoistočnog mirovnog plana može dovesti do blagostanja u regiji", piše DPA. "Fischera kao sugovornika poštuju i neprijatelji Izraela, vlade u Damasku i Bejrutu zamijetile su da Fischer u svojim putovanjima u Izrael uvijek posjećuje i palestinska područja i da ne zaboravlja ukazati da je Njemačka bila protiv iračkoga rata", piše agencija. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog članka od 65 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Der Tagesspiegel online/Berlin - Bliskoistočna lekcija o granicama moći "Kad je George W. Bush preuzeo predsjedničku dužnost, njegovo geslo bliskoistočne politike glasilo je: samo bez ljutnje, Izraelci i Palestinci moraju sami riješiti svoj sukob", piše Der Tagesspiegel online u utorak. "Dok je nafta neometano tekla, nije imao puno razloga baviti se s despotima u regiji", piše list i dodaje kako je dvije godine kasnije sve drukčije. "Bliski istok postao je sudbinska regija za Bushovu vladu, lekcija o granicama moći", a "angažman u Palestini pokazuje granice supersile: ako ekstremisti ne žele, ništa ne ide", stoji u članku. "Režimi u regiji se trenutačno ipak ravnaju po Americi i njezinoj moći bez konkurencije, ali većina samo čeka bolja vremena, odnosno da SAD ne uspije", primjećuje list i naglašava da se "mule u Iranu, Bashir al Assad u Siriji, Hezbolah u Libanonu i Jaser Arafat u Ramali nadaju da će Amerikanci izgubiti interes ili da će ih gerilski borci istjerati iz Iraka. Trajno će se pomiriti s novim Bliskim istokom samo ako SAD položi presudan ispit: ako smiri Irak i pusti ga u bolju budućnost". La Repubblica/Rim - Bliskoistočni mirovni proces u rukama Hamasa Ako se na Bliskom istoku ne uspije dogovoriti primirje "perspektiva mira mogla bi nestati iza obzora za najmanje jedna naraštaj", Izraelci i Palestinci i dalje će živjeti u mržnji i nasilju, a George Bush "izgubio bi obraz a možda i drugi predsjednički mandat", piše La Repubblica u utorak. Najsloženiji problem predstavlja organizacija Hamas, te "Bush nastoji uvjeriti Sharona da prihvati postojanje Hamasa, u nadi da će s vremenom taj pokret promijeniti svoju prirodu i da će ga palestinski premijer Abu Mazen početi nadzirati i smanjiti njegov utjecaj", piše list. Međutim, takvo bi primirje bilo privremeno i moglo bi biti prekinuto u svakom trenutku, te ga Izraelci dovode u pitanje, napominje list. "U osnovi je riječ o primirju koje bi Hamasu omogućilo da zaliječi nedavno pretrpljene rane, odnosno da se reorganizira kako bi mogao nastaviti s neprijateljstvima", stoji u članku. (Hina) akoz