BERLIN, 24. lipnja (Hina/AFP) - Kada je američki predsjednik J.F. Kennedy prije četrdeset godina posjetio zapadni Berlin, točnije 26. lipnja 1963., njegovi stanovnici još su bili u šoku zbog Berlinskog zida čiju izgradnju nitko od
saveznika nije spriječio. Kennedy je njihova srca osvojio sa samo četiri riječi -"Ich bin ein Berliner" (Ja sam Berlinac).
BERLIN, 24. lipnja (Hina/AFP) - Kada je američki predsjednik J.F.
Kennedy prije četrdeset godina posjetio zapadni Berlin, točnije
26. lipnja 1963., njegovi stanovnici još su bili u šoku zbog
Berlinskog zida čiju izgradnju nitko od saveznika nije spriječio.
Kennedy je njihova srca osvojio sa samo četiri riječi -"Ich bin ein
Berliner" (Ja sam Berlinac). #L#
"Svi slobodni ljudi, gdje god živjeli, građani su ovoga grada,
zapadnog Berlina; i zato, kao slobodan čovjek, ponosan sam što mogu
reći: 'Ich bin ein Berliner'", rekao je tada Kennedy.
Više od 400.000 euforičnih stanovnika grada tu je njegovu rečenicu
dočekalo kao obećanje slobode i solidarnosti.
Izoliran u DDR-u, zapadni je Berlin bio svjestan da mu opstanak
ovisi o Sjedinjenim Državama, koje su ga već spasile tijekom
sovjetske blokade 1948-1949. uspostavom zračnog mosta kojim mu je
dopremana humanitarna pomoć.
Komunističku odlučnost osjetili su i ultimatumom sovjetskog
predsjednika Nikite Hruščova koji je 1958. zahtijevao
demilitarizaciju grada i 1961. naredio izgradnju Berlinskog zida.
Oduševljena gomila stoga je s neskrivenom radošću pozdravila
Kennedyjev dolazak. Pod kišom konfeta provezao se gradom u društvu
s njemačkim kancelarom Konradom Adenauerom i berlinskom
gradonačelnikom Willyjem Brandtom.
"Posjet gradu na liniji bojišnice bio je važan signal za njemačko-
američke odnose", ocjenjuje profesor povijesti Andreas Etges,
svjedok događaja.
Dva puta Kennedy se zaustavio u blizini Zida: kod Brandeburških
vrata i na slavnoj kontrolnoj točki Charlie, koja je razdvajala
američku zonu grada od sovjetske.
Podijeljeni grad toliko ga se dojmio da je svoj govor, pozorno
pripremljen u Washingtonu, u posljednji trenutak dopunio slavnom
rečenicom.
"Penjali smo se stepenicama u gradsku vijećnicu kada me Kennedy
zamolio da mu na njemačkom napišem "I am a Berliner". Riječi sam mu
napisao fonetski kako bi ih mogao točno izgovoriti", prisjeća se
Kennedyjev prevoditelj Robert Lochner.
Ali Kennedyjev govor bio je "korak unatrag u hladnom ratu",
ocjenjuje Etges. Nakon što je kraj kubanske krize označio početak
smirivanja stanja, "predsjednik je neočekivano napao komunistički
sustav", rekao je. "Zid je najodvratniji i najznačajniji dokaz
neuspjeha komunističkog sustava, pljuska ne samo povijesti, već i
cijelom čovječanstvu", rekao je tada Kennedy.
Te njegove riječi odmah su naišle na kritike njegova savjetnika
McGeorgea Bundyja. Robert Lochner tvrdi da je čuo Bundyja kako
Kennedyju govori: "Gospodine predsjedniče, mislim da ste
pretjerali". "Kennedy je nakon toga nešto ublažio svoj drugi govor
koji je održao na Berlinskom sveučilištu", prisjeća se on.
Nakon osmosatnog posjeta zapadnom Berlinu, Kennedy je otputovao u
Irsku. "Više nikada nećemo doživjeti dan kao što je bio danas",
rekao je u zrakoplovu.
Nakon što je ubijen u studenome 1963., stanovnici Berlina upalili
su u znak sjećanja na omiljenoga američkog predsjednika tisuće
svijeća.
Četrdeset godina kasnije, Berlin, sada glavni grad ujedinjene
Njemačke, nije zaboravio taj mitski posjet. Posvetio mu je izložbu
u Povijesnom muzeju, koja će biti otvorena od 26. lipnja do 13.
listopada, a planirane su i svečanosti na trgu ispred gradske
vijećnice na sam dan obljetnice.
(Hina) zt dj