DNEVNI PREGLED, PONEDJELJAK, 23. 06. 2003.

ZAGREB, 23. lipnja (Hina) - Hrvatska ======== Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Rasprava o Gotovini predstavlja rizik za hrvatsku vladu Rasprava o umirovljenom generalu Anti Gotovini, optuženiku ICTY-a, krije u sebi određene rizike za hrvatsku vladu, piše Frankfurter Rundschau. U Hrvatskoj će ove jeseni biti održani izbori a Gotovina "uživa veliki ugled među stanovništvom koje vlastite ratne operacije shvaća u prvom redu kao borbu za obranu domovine i vlastite nezavisnosti", podsjeća list, izdvajajući i "iznenađujuće" zalaganje hrvatskog predsjednika Stipe Mesića za generala Gotovinu. "Manjkava suradnja s Den Haagom i krzmavo suočavanje s ratnim zločinima na vlastitoj strani predstavljaju još i danas jednu od najvažnijih prepreka približavanju te malene jadranske zemlje EU", zaključuje frankfurtski list. Avvenire/Milano - EU otvara vrata Balkanu EU je na summitu u Solunu raspravljao i o "balkanskom pitanju" dogovorivši plan približavanja Europi tog "osjetljivog" prostora, piše Avvenire u nedjelju. Riječ je o "nekoj vrsti 'road map-a' bez datuma" prenosi list objašnjenje talijanskog ministra vanjskih poslova Frattinija. "Brazdu" tog "itinerara" približavanja EU-u će zacrtati Italija, piše list i napominje da su već u toku bilateralni razgovori s Hrvatskom. "Za Italiju problem istarskih, julijskih i dalmatinskih ezula mora biti riješen, no to bilateralno stajalište ne može utjecati ili biti preduvjet putu približavanja Hrvatske EU-u", prenosi list izjavu ministra Frattinija. Brzine pristupa zemalja zapadnog Balkana EU-u biti će različite, piše list. "Hrvatska bi mogla uspjeti ući 2007. zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, no za druge će rokovi biti duži. Uostalom, kako kaže zaključni dokument Petnaestorice 'budućnost Balkana je unutar EU-a 'brzina kojom će se ići u rukama je zemalja regije'", stoji u članku. VOA/Washington - Ulazak Hrvatske u EU 2007. nije vjerojatan, ali nije nemoguć Princip partnerstva utvrđen na solunskom summitu dobar je pristup za zemlje "zapadnog Balkana", premda mu manjkaju jasniji kriteriji za reforme koje trebaju biti provedene prije ulaska u Uniju, stav je Međunarodne krizne skupine (ICG) glede integracijskih perspektiva pet zapadnobalkanskih zemalja, prenosi VOA. "Ukoliko se zemljama jugoistočne Europe ne dadu jasne perspektive članstva, u regiji će rast nezadovoljstva usporiti reforme" prenosi postaja ocjenu ICG-a. U svojem izvješću autori iz ICG-a bave se "problemima i preprekama, tako da je za Hrvatsku dobra vijest da se njome najmanje bave, a ako je i spomenu to je uglavnom u pozitivnom kontekstu. U dijelu gdje se obrađuje stabilizacija prostora i sigurnosna pitanja, Hrvatska se uopće na navodi", stoji u prilogu VOA-e. Stručnjaci skupine tvrde da je "prerano - iako ne i nemoguće - očekivati ulazak Hrvatske u Uniju u 2007. godini", jer je, po njima, vjerojatnije da će u toj godini još trajati pregovori o članstvu iz čega slijedi da bi ulazak u Uniju uslijedio dvije do tri godine kasnije, prenosi VOA. Međutim, ocjenjuju stručnjaci skupine, moguć je i taj datum u slučaju potpunog ispunjavanja uvjeta u području suradnje s haaškim Tribunalom, povratka izbjeglica, provedbe zakona EU-a u praksu te zadovoljavanja klasičnog paketa uvjeta za kandidate poznatog kao kopenhaški uvjeti, stoji u prilogu VOA-e. Der Standard/Beč - Ulazak Hrvatske u EU 2007. nije realan U Porto Karrasu je postalo jasno da nitko ne smatra realnim da bi Hrvatska mogla pristupiti EU-u već 2007. g., zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, konstatira Der Standard. Austrijski kancelar Wolfgang Schuessel ocijenio je da taj termin "spada u domenu želja" dok posebni koordinator Pakta za stabilnost jugoistočne Europe Erhard Busek u razgovoru za bečki list napominje da je 2008. godina kao željeni termin "moguća ako budu ispunjeni uvjeti". Po Buseku će ulazak svih balkanskih kandidata u EU do kraja 2010. ovisiti o rješenju problema odnosa Srbije/Crne Gore, budućnosti BiH i Kosova. Koordinator Pakta za stabilnost jugoistočne Europe doslovno kaže: "(Ulazak balkanskih zemalja) ovisi o tri kruga problema: o razvoju odnosa Srbije/Crne Gore, o budućnosti protektorata Hercegovine i Kosova". "Nužno je u prvom redu da se Srbija i Crna Gore dogovore - suradnja ili razdvajanje. Što se tiče Bosne, nužno je dalje razvijati Daytonski sporazum u smislu jedinstvene države. Kosovo je najteži problem", zaključuje Busek, upozoravajući Srbe i Albance da moraju uspostaviti dijalog i prestati s međusobnim optuživanjem. Il Messaggero/Rim - Hrvatska je jedina razmjerno "normalna" zemlja na Balkanu EU će rado primiti balkanske zemlje kada za to dođe trenutak, no "prvo se želi uvjeriti da se dobro ponašaju", na "prvom mjestu da se prestanu međusobno svađati i štititi obične i političke kriminalce". To je u sintezi ishod skupa na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana u Solunu, piše Il Messaggero u nedjelju. Grčkoj je posebno stalo do stabilizacije i postupnog približavanja tog područja, no "polazno stanje prilično je obeshrabrujuće", ocjenjuje list. "Jedina razmjerno 'normalna' zemlja je Hrvatska, koja je i iznijela svoj službeni zahtjev za ulazak u Uniju, no razmatranje zahtjeva tek je u početnoj fazi", stoji u članku. EU pred zemlje zapadnog Balkana iznosi niz zahtjeva a na prvom mjestu traži punu suradnju s UN-ovim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, piše list i napominje da Hrvatska "što više može ometa" izručenje traženih od suda. List ocjenjuje stanje i u drugim državama zapadnog Balkana; Albanija u ovom trenutku "dosta dobro funkcionira", no "Bosna i Hercegovina se oporavlja od svog građanskog rata", srpsko- crnogorska federacija "mogla bi se raspasti svakog trenutka", a Makedonija je "država koja po Grcima ne bi trebala ni postojati, barem ne s tim imenom", piše list. L'Unita/Rim - Europa se okreće Balkanu Solunskom deklaracijom potvrđene su glavne smjernice puta zemalja zapadnog Balkana, budućih kandidata, prema pristupu EU-u, piše l'Unita. Grčka je posebno snažno zagovarala taj summit, te može biti "izrazito zadovoljna što zaključuje svoje polugodišnje predsjedavanje kao kuma političkog događaja velikog značaja za balkansku regiju", piše list. Poruke tog susreta mogu se sažeti u dvije rečenice, prva je ona Jacquesa Chiraca, "koji je snažno, zajedno s hrvatskim čelnicima, tražio summit u Zagrebu 2000." kada je pozvao na pomirbu, a druga je Prodijeva izjava da "proces ujedinjenja Europa neće biti završen dok zemlje zapadnog Balkana ne postanu članice Unije", piše list. "Napredak kojeg je Hrvatska ostvarila u tri godine pokazuje da je Unija spremna poticati približavanje. Hrvatska je jedina zemlja koja je već iznijela zahtjev za priključenje. No Unija priznaje da su 'sve zemlje regije učinile korake naprijed prema EU-u'", stoji u članku. Neue Osnabruecker Zeitung/Osnabrueck - Zapadnom Balkanu oprezno otvoriti put u EU Ispravno je zemljama bivše Jugoslavije i Albaniji otvoriti put u Europsku Uniju, piše u ponedjeljak Neue Osnabruecker Zeitung (po RDW-u). "Tko se priprema primiti Tursku u Uniju, ne može zabraniti pristup ovim zemljama", stoji u članku. Međutim, premda se ulazak ovih zemalja u "europsku kuću" ne dovodi u pitanje bilo bi "neodgovorno dati čvrstu perspektivu jednoj skupini država koje - s izuzetkom Hrvatske - sa sobom vuku probleme koji su ne samo neriješeni, nego su djelomice i eksplozivni", ocjenjuje list. Ti su problemi, primjerice, korupcija i organizirani kriminal, te se Beograd i Tirana moraju djelotvorno boriti protiv tih "političko socijalnih tumora" prije nego što počnu razmišljati o pristupu EU-u, piše list. TAZ/Berlin - Ulazak u EU 2007. za neke je balkanske zemlje utopija "Summit u Solunu balkanskim je državama ukazao na izglede članstva u EU-u što će u njima povećati oduševljenje EU-om i potaknuti reformske napore u kriznoj regiji", piše berlinski Tageszeitung u ponedjeljak. "Europa bi morala biti poluga kojom će i EU i balkanske vlade rješavati sve probleme - od etničkih napetosti do nedostatnog gospodarskog razvitka, no za sada se čini da ta strategija ne funkcionira", piše list i dodaje da još ni "Stabilizacijski sporazum za jugoistočnu Europu nije pokazao očekivani učinak, jer su za ostvarenje projekata potrebne godine". "Političko težište pomaklo se u korist procesa stabilizacije i pridruživanja pod vodstvom Povjerenstva EU-a, ali ni ta priča nije uspješna, jer su ga do sada zaključile samo Makedonija i Hrvatska, a ratifikaciju je EU obustavio, dok s drugim zemljama još nisu počeli ni pregovori", stoji u članku. "Zamjenjuje li EU čvrstu politiku neodređenim europskim obećanjem koje u budućnosti možebitno uopće neće moći održati?" pita list te zaključuje da je godina pristupa 2007. koju navode neke balkanske vlade utopija te da će "iznimka od pravila biti samo razvijenija Hrvatska". Regija/Europa ============= Le Temps/Ženeva - Balkan će preteći Švicarsku u približavanju EU-u Na summitu u Solunu Unija je pozdravila prijedlog europskog ustava i otvorila vrata za prijam balkanskih zemalja, čemu švicarska javnost nije pridavala pozornost, primjećuje u uvodniku švicarskog "Le Tempsa" Jean-Jacques Roth. Premda će se do rimske konferencije, na kojoj na jesen treba biti potvrđen prijedlog ustava EU-a, i dalje sučeljavati pristaše nacionalne i federalne Europe, malih i velikih zemalja, Unija i dalje privlači one koji u njoj još nisu, ističe uvodničar. Zahvaljujući želji balkanskih zemalja da budu njezine članice i otvorenosti koju im je Unija posvjedočila, potonja je pokazala da je još uvijek nevjerojatan pokretač demokracije i mira, ocjenjuje list, dodajući da su se "stekli uvjeti da Sarajevo, Priština i Beograd istaknu modru zastavu prije Berna, gdje je ravnodušnost jedina politika prema kontinentu u hodu". APA/Beč - EU izbjegava konkretne datume kada je u pitanju prijem Balkana Ni u Solunu Vijeće EU nije željelo navesti konkretne datume pristupa zemalja jugoistočne Europe, zatraživši umjesto toga snažniju borbu protiv kriminala i brže reforme, ističe APA. Europska unija opravdano nastoji izbjeći konkretne datume budući da će se sljedeće godine suočiti s najvećim proširenjem u svojoj povijesti, ističe austrijska agencija, podsjećajući da je Bruxelles već "opekao prste" na prijevremenim najavama iz 90-ih godina, kada su francuski predsjednik Chirac i tadašnji njemački kancelar Kohl obećali Poljacima da će biti primljeni u EU već 2000.g. EU će se jednog dana "morati suočiti s pitanjem svojih granica", zaključuje APA, navodeći šaljivu primjedbu povjerenika EU-a za vanjsku politiku Chrisa Pattena da nestrpljivo očekuje prijedloge sljedećeg - talijanskog - predsjedateljstva Vijeća EU. Poznato je, naime, da talijanski premijer Silvio Berlusconi sanja o Europi koja bi obuhvatila i Rusiju i Izrael, podsjeća APA. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog članka od 60 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Delo/Ljubljana - Put Balkana prema Europi "Europska integracija neće biti potpuna dok i zapadni Balkan ne postane dijelom Unije", izjavio "u očitom izljevu političke euforije" Romano Prodi, stoji u komentaru ljubljanskog Dela od ponedjeljka. No "širenje, koje je za sada još u gustoj magli, ima samo 'potencijalne kandidate' i zacijelo će se odvijati po čvrstim zahtjevima zapisanima u zajedničkoj izjavi 33 državnika, piše list te naglašava da će pet balkanskih država osim "političkih i gospodarskih uvjeta iz Kopenhagena morati ispuniti još i niz zahtjeva, ali možda ni to neće dostajati za status člana". "Unija je u zamjenu za brze i bolne reforme spremna ponajprije razvezati kesu financijske pomoći, ali ne previše, jer ni izdašnija injekcija vjerojatno ne bi bila dovoljna, budući da su za pravu pripremu najlošije razvijenih europskih gospodarstava nužni i drugi oblici pomoći", stoji u članku. "Niti vrijeme nije osobito naklonjeno državama zapadnog Balkana kojima se nipošto ne smiju osporavati integracijske ambicije niti pravo na članstvo, ali poslije prijama deset novih članica, u Uniji će se razbuktati rasprave o idućoj proračunskoj sedmoljetki (2007.-2013.) u kojoj treba predvidjeti novac za nove članove, zatim za zaostale sudionike sadašnjeg procesa širenja, Rumunjsku i Bugarsku, te za pomoć balkanskim kandidatima od koji se neki nadaju da će u to vrijeme već postati punopravni članovi", piše Delo. Liberation/Pariz - Optimizam Beograda u opreci je s neredom u srpskoj politici Optimizam srpsko-crnogorskih čelnika na summitu u Porto Carrasu u potpunoj je opreci s neredom koji vlada na tamošnjoj političkoj pozornici nešto više od tri mjeseca nakon ubojstva srbijanskog premijera i reformatora Zorana Đinđića, piše u "Liberationu" Petra Marković. Optimizam pristaša EU-a u Srbiji-Crnoj Gori temelji se na "nepovratnosti" hoda ususret Europi, poziva se list na riječi predsjednika zajedničke države Svetozara Marovića, "prozapadnjaka sa simboličnim ovlastima". Na putu prema Uniji, pred Srbijom-Crnom Gorom stoje velike zapreke, podsjeća list: uspostava državnih ustanova i usklađivanje odnosa između dviju sastavnica s različitim gospodarstvima i pitanje Kosova. SZ/Muenchen - Suparništvo EU-a i SAD-a destabilizirat će Balkan Balkan se "nepovratno" počeo približavati Europskoj uniji iako nije jasno kada će stići na svoj cilj a izvjesno je da će put biti "otrežnjujuće mukotrpan", ocjenjuje Sueddeutsche Zeitung. EU je sve svjesniji opasnosti koju za Europu predstavlja organizirani kriminal na Balkanu ali još se ne naziru znakovi preustroja te regije, konstatira muenchenski list. U očekivanju članstva u EU-u stanovništvo zemalja zapadnog Balkana moglo bi izgubiti strpljenje i vođeno "agresivnom frustracijom" vratiti na vlast populiste, upozorava SZ, ističući da je nužna i revizija ustroja međunarodnih provizorija u BiH i na Kosovu. Dodatni je problem rastrganost između Europe i SAD-a u pitanju rata u Iraku ali i odnosa prema MKS-u, napominje list, upozoravajući da bi "širenje suparništva partnera u zapadnom savezu na politiku prema Balkanu krajnje destabilizirajuće djelovalo na tu regiju". FT/London - U novoj sigurnosnoj strategiji EU ne odbacuje primjenu sile Novi dokument o sigurnosnoj strategiji EU-a očituje "gubitak nevinosti" u odnosu na vrijeme početka sukoba na području bivše Jugoslavije, smatra The Financial Times. EU i SAD podudaraju se u analizi prijetnje koja po mišljenju obje strane proizlazi iz terorizma i oružja za masovno uništenje u rukama terorista ali se njihova mišljenja razilaze kada je u pitanju pravilan pristup tim prijetnjama, konstatira britanski list. Naime, EU smatra da "nijedna prijetnja nije isključivo vojne prirode pa se zato nije moguće s njom nositi isključivo primjenom vojnih sredstava", citira The Financial Times. U govoru Europske unije pojam "preventivne akcije" podrazumijeva "diplomatski angažman a ne kontroverznu Bushovu doktrinu preventivnog rata", ističe list. Otvoreno je pitanje u kojoj su mjeri Europljani spremni slijediti SAD a stvarni američki vojni udar na Iran ili Sjevernu Koreju "vjerojatno bi uzdrmao složan odnos s Washingtonom ali i odnose unutar samog EU-a", smatra The Financial Times. Le Monde/Pariz - Grčka je najveća zagovornica ulaska Turske u EU Paradoksalna je činjenica da su Grci najveći zagovornici turske kandidature za Europsku uniju - prisjetimo li se da su dvije zemlje još 1996. bile na rubu oružanog sukoba, piše Daniel Vernet u "Le Mondeu". Da bi ušla u Uniju, Turska mora ispuniti zahtjeve iz Kopenhagena koji se ne tiču samo unutarnjih prilika, već i odnosa sa susjedima, podsjeća list, dodajući kako vlada u Ateni drži da je "demokratizacija Turske, koja nije moguća bez smanjenja utjecaja vojske i bez njezine podložnosti građanskoj vlasti, najbolje jamstvo za rješavanje prijepora oko suvereniteta u Egejskome moru i oko Cipra". Grčka strategija "europeizacije" sukoba s Turskom mora ipak dati opipljive rezultate, napominje autor, upozoravajući da je pritom najveća teškoća neodređeno stajalište kako Turaka, koji nisu sigurni da žele provesti sve bolne reforme koje traži EU, tako i EU-a koji odgađa pregovore o prijamu. The Guardian/London - Selidba u Bruxelles dodatno otuđuje EU od građana Odluka o trajnom preseljenju budućih summita EU-a u Bruxelles nakon ustoličenja stalnog predsjednika dodatno će otuđiti EU od 450 milijuna njegovih građana, konstatira The Guardian. Odnos građana prema EU-u već se sada kreće u rasponu od napetosti do neprijateljstva a dosadašnje su "putujuće gozbe" bar podsjećale na "nevjerojatnu raznolikost članstva koje će se uskoro protezati od Helsinkija do Herakliona", podsjeća list, domećući da su smrtni udarac takvim skupovima zadali su antiglobalizacijski prosvjednici i al-Qaida. No, proširenu Europu - "koja je u ljepljivi predpristupni zagrljaj upravo dozvala i Bugare, Rumunje i Hrvate" čeka još mnogo promjena, konstatira The Guardian. "Solun će možda biti zapamćen i po umjerenom napretku u smjeru vidanja rana, zadobivenih u iračkom ratu", dodaje list, napominjući da je britanski premijer Tony Blair bio oduševljen Solaninim isticanjem "nezamjenjive" transatlantske veze i pozivom Europi da riješi unutrašnje probleme kako bi mogla utjecati na moćnu Ameriku. "Ipak, bilo bi glupo očekivati potpuni prekid međusobnog kostriješenja na summitu EU-a i SAD-a sljedećeg tjedna", zaključuje The Guardian. Le Monde/Pariz - Europa treba useljenike Na susretu šefova država i vlada zemalja EU-a Petnaestorica su odbacila britanski prijedlog da se pred vratima Unije osnuje nekoliko desetaka prihvatnih centara gdje bi se "odabirali" kandidati za useljavanje, piše u uvodniku "Le Monde". Petnaestorica već niz godina pokušavaju riješiti problem useljavanja s istoka i s juga, ali nisu utvrdili zajedničku politiku, premda je bilo pojedinačnih napora, usmjerenih na izradu europske politike azila, na usklađivanje izdvanja viza i obuku graničara, podsjeća list. Prijedlog o osnutku europskih pograničnih snaga u načelu je prihvaćen, ali nije daleko odmakao, jer najbogatije države ne žele s najsiromašnijima, koje su često i najugroženije, dijeliti troškove nadzora vanjskih granica Unije, ističe list. Europa, dakako, ne može "prihvatiti svu bijedu svijeta", navodi list riječi Michela Rocarda u svezi s Francuskom, ali useljenike mora prihvatiti zato što joj trebaju kako bi naknadila svoj demografski manjak, a ne iz milosrđa. Tema dana: Papa Ivan Pavao II. u Banjoj Luci ============================================ La Libre Belgique/Bruxelles - Papa poručuje Banjoj Luci da je nužno pomirenje i oprost Ljubav i oduševljenje obilježili su prvi posjet pape Ivana Pavla II. Banjoj Luci, "prijestolnici Republike srpske", srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini, piše Jean-Arnault Derens u belgijskom dnevniku "La Libre Belgique". Sveta misa na kojoj je blaženim proglašen Ivan Merz, hrvatski laik rođen u Bosni, slavila se na poljani ispred franjevačkog samostana Petrićevac koji je za Srbe simbol dosluha između dijela Katoličke crkve i hrvatskog nacionalizma, ističe list, podsjećajući da je u doba Drugog svjetskog rata fratar zvani "fra sotona" izravno sudjelovao u pokolju više tisuća pravoslavnih Srba. Papin posjet bio je to simboličniji, ocjenjuje list, što su srpski nacionalisti u ratu od 1992. do 1995. etnički očistili taj grad u kojemu je od trideset tisuća hrvatskih katolika koji su tu živjeli do rata, ostalo tek dvije tisuće. Papinu poruku o potrebi međusobnog oprosta i pomirbe pozitivno su ocijenili predstavnici muslimanske i židovske zajednice u Bosni, dok je SPC zastupao samo banjolučki patrijarh, napominje list. DPA/Hamburg - Papino "Mea Culpa" podsjeća da su mnogi počinili zločine Iako su mu etnička čišćenja katolika u sjevernoj Bosni pružala dovoljno razloga za optužbe, papa Ivan Pavao II bio je dosljedan sebi, izrazivši umjesto toga kajanje zbog zločina koje su počinili "sinovi katoličke crkve", ističe DPA. Papa je svojim "Mea Culpa" na Petrićevcu ponovno iznenadio sve, konstatira DPA. Naime, Ivan Pavao II nije "nijednom riječju spomenuo 'etnička čišćenja' u Banja Luci" a istodobno je odabirom mjesta na kojem je namjeravao celebrirati misu uzrujao Srbe, tumači njemačka agencija, podsjećajući da se na Petrićevcu nekada nalazio franjevački samostan koji su 1995. g. uništili Srbi ali je istodobno to mjesto bilo poprište "jednog od nastrašnijih zločina hrvatskih ustaških postrojbi u kojima je sudjelovao čak i jedan franjevac ". Tako je vrhovni poglavar katoličke crkve "svojom gestom ponovno skrenuo pozornost na jednu važnu spoznaju - naime, da su na Balkanu mnogi počinili zločine - ne samo Srbi, ne samo Hrvati, već čak i 'sinovi katoličke crkve", zaključuje DPA. La Repubblica/Rim - Poziv na pomirenje i oprost u Bosni i Hercegovini Papin je posjet Banjoj Luci prošao uz napetosti, prijetnje atentatima, jer je previše "nakupljenih mržnji između naroda, jer je previše pokolja obilježilo ovaj kraj Balkana tijekom Drugog svjetskog rata i raspada Jugoslavije 1991.-1995.", piše La Repubblica u ponedjeljak. Srbi ne zaboravljaju pokolje "koje su u tim krajevima počinili hrvatski fašisti 1942-43. pod vodstvom franjevca Miroslava Majstorovića (kojeg je potom Vatikan isključio iz službe), a koji je vodio koncentracioni logor Jasenovac gdje su izginule stotine tisuća Srba, Židova i Cigana", dok s druge strane "Hrvati i bosanski muslimani ne mogu izbrisati nemilosrdni krvavo etničko čišćenje koje su početkom devedesetih proveli Karadžićevi Srbi", piše list. Papa Wojtyla se, međutim, "nije obeshrabrio" i pozvao je na oprost i istinsko pomirenje, izrazivši i žaljenje radi "krivnji sinova Katoličke crkve", piše list. Međutim, "rane povijesti još nisu zarasle" a "nepovjerenje među narodima teško izumire", ocjenjuje list i navodi da je iz regije Banje Luke istjerano 70.000 hrvatskih katolika a vratilo ih se tek dvije tisuće. LAT/Los Angeles - Papa na nestabilnom Balkanu poziva na oprost Došavši na nestabilni Balkan, gdje je vjera često poticala krvoproliće, papa Ivan Pavao II. pozvao je "Bosance svih vjera da si međusobno oproste", izvješćuje Los Angeles Times u nedjelju. Papa je na svom prethodnom putovanju posjetio Hrvatsku te je ovo drugi put u dva tjedna da Papa dolazi na Balkan, piše list. "Njegov je glavni cilj bio poduprijeti Katoličku crkvu, posebice na mjestima poput Bosne, gdje je u opasnosti od nestanka. Uz to se, papa Ivan Pavao, posjećujući balkanske katolike, nadao iscijeliti tisuću godina star raskol između zapadnog i istočnog ogranka kršćanstva" no Papinoj misi nije nazočio banjalučki episkop, izvješćuje list. "Srpski stanovnici Banje Luke nisu bili impresionirani Papinim pozivom za Božji oprost", a "mnogi su Srbi kazali da to nije bila prava isprika", stoji u izvješću. Misa je održana u franjevačkom samostanu iz kojeg su fratar zvan "brat Sotona" i drugi svećenici 1942. vodili "pronacističke hrvatske katolike u obližnje selo gdje su pobili više od 2000 Srba, uključujući i mnogu djecu", piše list i isto tako napominje da su u posljednjem ratu Srbi "digli u zrak samostan nakon što su pobili ili istjerali većinu katolika i drugih ne-Srba iz Banje Luke". The Independent/London - Papa teži pomirenju i dijalogu s pravoslavnom crkvom Vatikan se nada da će Papina isprika potaknuti pomirenje katolika i pravoslavnih Srba i pridonijeti izgradnji multietničkog društva, piše The Independent. Mjesto na kojem je održana misa - spaljeni franjevački samostan Petrićevac - "odiše snažnom simbolikom" budući da je "prvi pokolj pravoslavnih Srba u bajalučkoj regiji za vrijeme drugog svjetskog rata započeo nakon što je franjevac Tomislav Filipović napustio samostan na Petrićevcu i pridružio se fašističkim snagama hrvatskih ustaša" da bi se 50 godina kasnije "Hrvati suočili s masovnim progonima te je franjevački samostan na Petrićevcu spaljen do temelja 1995. g.", tumači list. Isprika za grijehe katolika često je spominjana kao uvjet Papina prvog susreta s poglavarom Srpske pravoslavne crkve patrijarhom Pavlom, koji bi pak "mogao utrti put prvom Papinom posjetu Rusiji", tumači The Independent. BBC/London - SPC ne gleda blagonaklono na Papin posjet "Srpska pravoslavna crkva ne gleda blagonaklono na Papin posjet Banjoj Luci, niti prihvaća Papinu strategiju evangelizacije i njegove ambicije da posjećuje pravoslavne zemlje", rekao je za BBC sociolog religije Mirko Đorđević. "Vatikan nastoji prići istoku i pruža ruku pomirenja", rekao je Đorđevićev za radio postaju, a Papa je u Grčkoj ponudio ispriku svim pravoslavnima "za sva zla koja su im kroz povijest nanijeli rimokatolici". Na istoku se, međutim, boje, osobito u jednom dijelu ruske pravoslavne crkve, kako je Papino hodočašće na istok "jedna vrst širenja NATO pakta", a do mišljenja Ruske pravoslavne crkve se osobito drži u SPC, ocjenjuje Đorđević. Po njegovim riječima, u svemu tome ima i straha od reformiranja crkve, a SPC se "boji i same riječi reforma". Premda posjet Banjoj Luci ima i diplomatsku težinu, Đorđević naglasak ipak stavlja na težnje ovog Pape da se povijesno pamćenje pročisti, odnosno, da se ne robuje povijesti, prenosi BBC. Dnevnik/Novi Sad - Papina isprika za zločin na području Banje Luke Građani Banje Luke i hodočasnici pozdravili su poziv Pape Ivana Pavla II. narodima u Bosni i Hercegovini na pomirenje i međusobni oprost, piše novosadski Dnevnik u broju od ponedjeljka. "To je dobar gest. Trebao ga je učiniti i ranije, prilikom dolaska u Hrvatsku", navodi list riječi neimenovanog "starijeg Banjalučanina". Mještani tri sela s banjalučkog područja, koja su 1942. godine stradala u ustaškom pokolju, posjetili su groblja i zapalili svijeće za poginule, piše list navodeći da su mještani "iznenađeni time što se pred Papin dolazak nastojalo minimalizirati ustaški zločin", no, kako su kazali novinarima, "nisu organizirali nikakve prosvjede kako vlastima republike Srpske ne bi stvarali probleme". Ipak, piše Dnevnik, očekuju Papinu ispriku za zločine na području Banje Luke, "što je Papa i učinio". Dnevni Avaz/Sarajevo - BiH nije medijski iskoristila dolazak Pape Svojim drugim posjetom papa Ivan Pavao II. jasno je dao do znanja da BiH prepoznaje "kao normalnu državu", uz to je vratio BiH u središte svjetskog medijskog interesa, no državna tijela BiH nisu uspjela tu "injekciju" iskoristiti na odgovarajući način, piše Dnevni Avaz u ponedjeljak. Papin je posjet vjerske prirode, te je "nesuvislo", promatrati ga isključivo kroz političku prizmu čemu su "posebno skloni u dijelu vlasti republike Srpske", ocjenjuje list. Dnevni Avaz drži kako se time samo otkriva "trulost unutarnjeg ustroja BiH i krajnje niska razina političke kulture". Oslobođenje/Sarajevo - Papin posjet u Bosni neće ništa promijeniti Papa je došao u posjet Banjoj Luci i Bosni i Hercegovini, međutim, tek treba vidjeti kome je došao katolički poglavar i što bi se njegovim dolaskom moglo promijeniti, piše Oslobođenje u ponedjeljak. Papin posjet izgleda da u Bosni "neće ništa promijeniti" bez obzira što je biskup Franjo Komarica zatražio Papinu pomoć u povratku izbjeglica, ocjenjuje komentator lista izražavajući dvojbu u mogućnost brojnijeg povratka. Hrvate je sa "stoljetnih ognjišta odvela politika Franje Tuđmana, tamo gdje nikad živjeli nisu", stoji u komentaru. List izražava nepovjerenje i prema obećanju Dragana Čavića "koji je slatkorječivo zborio pred Papin dolazak" o "povratku Hrvata i Bošnjaka i sigurnosti i miru u Banjoj Luci, Foči, Bosanskom Brodu..." Istodobno, George Bush produžio je kaznu zapadnom Balkanu, osobito onima koji ruše Dayton, piše list i ocjenjuje da te "posebno štite oni koji su zdušno pljeskali Papi". (Hina) akoz