WASHINGTON, 23. lipnja (Hina) - Američki Vrhovni sud u ponedjeljak je podržao politiku davanja prednosti rasi pri prijamu na sveučilišta, ali i ograničio utjecaj pripadnosti rasi na upis studenata.
WASHINGTON, 23. lipnja (Hina) - Američki Vrhovni sud u ponedjeljak
je podržao politiku davanja prednosti rasi pri prijamu na
sveučilišta, ali i ograničio utjecaj pripadnosti rasi na upis
studenata.#L#
U podijeljenoj odluci Vrhovni sud je oborio sustav davanja bodova
na Sveučilištu Michigan, ali je odobrio drugi program koji koristi
pravni fakultet koji rasi daje manje važnosti pri odlučivanju o
prijamu.
Suci su u odluci kojom podržavaju afirmativnu akciju rekli kako
ustav ne zabranjuje uporabu rase kakva se koristi na pravnom
fakultetu kako bi se unaprijedio interes američke vlade da potakne
rasnu raznolikost na sveučilištu, ali da program koji se koristi
pri prijamu dodiplomskih studenata nije način da se to postigne.
Michiganski program za prijam brucoša svodi se na kvote, rekla je
većina sudaca, čime se krši ustavna odredba o jednakosti.
Sveučilište Michigan je za prijam brucoša crncima, Hispanicima i
američkim Indijancima davalo dodatnih 20 bodova od 150 mogućih samo
zbog rase.
U slučaju pravnog fakulteta pri prijamu se ne primjenjuje bodovni
sustav nego sveučilište nastoji primiti "kritičnu masu" studenata
iz reda manjina koji se kreće od 10 do 17 posto za svaku godinu.
Suci su pri odlučivanju o ovom važnom rasnom pitanju bili
podijeljeni u oba slučaja. Oni su poduprli s 5-4 način koji
primjenjuje pravni fakultet, a sutkinja Sandra Day O'Connor je
stala uz liberalnije članove suda prevagnuvši u ovom slučaju.
Sud je s 6-3 proglasio neustavnim bodovni program koji se
primjenjuje prema dodiplomskim studentima. Predsjednik suda
William Rehnquist, zajedno s O'Connor, te sucima Antoninom
Scaliom, Anthonyjem Kennedyjem, Clarencom Thomasom i Stephenom
Breyerom odlučio je u ovom slučaju. Protiv su bili suci John Paul
Stevens, David Souter i Ruth Bader Ginsburg.
Slučaj Sveučilišta Michigan jedan je od najznačajnijih ispita
politike afirmativne akcije kojom vlada Sjedinjenih Država potiče
uključivanje manjina u sve vidove života davanjem određene
prednosti u odnosu na bijelce.
U ovom slučaju radilo se o tome da li su programi davanja prednosti
manjinama pri prijamu na Michigansko sveučilište neustavni jer
diskriminiraju bijele studente.
Presuda Vrhovnog suda odnosi se samo na prijam u javne škole, ali se
očekuje da će se njezine posljedice osjetiti i na privatnim
koledžima i sveučilištima, te da će utjecati i na odluke američke
vlade i poslovnog svijeta koji nastoje povećati udio manjina, a da
ne prekrše ustav.
Protivnici afirmativne akcije su se nadali da će Vrhovni sud
zabraniti bilo kakvo uzimanje u obzir rase u odlučivanju u javnim
poslovima.
Dvoje bijelih studenta, Jennifer Gratz i Patrick Hamacher, tužili
su 1997. Sveučilište Michigan, jedno od najboljih američkih
sveučilišta iz Ann Arbora, nakon što su unatoč dobrim ocjenama
odbijeni na prijamu tvrdeći da su neki manjinski studenti primljeni
samo zbog rase.
Vlada predsjednika Georgea W. Busha stala je javno uz studente
tužitelje i zatražila ukidanje kvota, ali nije pozvala na ukidanje
afirmativne akcije.
(Hina) sl dv