DNEVNI PREGLED, PETAK, 20. 06. 2003.

ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Hrvatska ======== Le Figaro/Pariz - Mesić: Hrvatska surađuje s ICTY-jem prema svojim mogućnostima "Dok su politički odnosi između Francuske i Hrvatske izvrsni, naše gospodarske veze nisu dovoljne; hrvatsko gospodarstvo nije dovoljno poznato u francuskim poslovnim krugovima", rekao je u interviewu za "Le Figaro" hrvatski predsjednik Stipe Mesić povodom dvodnevnog francusko-hrvatskog gospodarskog foruma u Parizu. Hrvatska "prema svojim mogućnostima" surađuje s Haškim sudom, no teško je utvrditi odgovornost u svezi s ratom, istaknuo je hrvatski Predsjednik, dodavši da "neki pojedinci mogu biti zaslužni za neke stvari i ne spriječiti zločine. To je teško protumačiti hrvatskoj javnosti. No uvjeren sam da će suradnja s Međunarodnim kazenim sudom omogućiti da se ti događaji rasvijetle." Što se tiče bilateralnog ugovora s SAD-om o neizručenju američkih državljana Međunarodnom kazenom sudu, "bit će teško obrazložiti hrvatskoj javnosti da bi se Hrvati mogli naći na tom sudu, dok bi stranci bili pošteđeni", upozorio je Mesić. U svezi s mogućim povratkom HDZ-a na vlast na sljedećim izborima, hrvatski Predsjednik kazao je da HDZ nije uređen po uzoru na europske stranke, a k tome se i protivi približavanju Uniji, pa stoga "nije trenutak za njegov povratak na vlast. Prvo mora postati europska stranka i udaljiti iz svojih redova one koji su odgovorni za hrvatsku katastrofu", kazao je hrvatski Predsjednik. U osvrtu na izgrede u svezi sa završnom utakmicom europskog prvenstva u vaterpolu, Mesić je osudio ponašanje hrvatskih ekstremista, "koji su u manjini", i pokušaj "ostataka Miloševićeva režima" da te izgrede iskoriste kako bi prekinuli suradnju Beograda i Zagreba. "Ti ljudi ne žele da se Srbija približi EU-u. Nasreću, i u Srbiji je ta je skupina u manjini", ističe hrvatski predsjednik. Regija/Europa ============= IHT/Pariz - Del Ponte traži od NATO-a i Beograda da uhite Karadžića i Mladića "Znam - otprilike - gdje se skrivaju najtraženiji bjegunci iz rata u Bosni", ističe glavna tužiteljica ICTY-a Carla del Ponte u prilogu za International Herald Tribune. Mladić se skriva u Srbiji, pod nosom beogradskih vlasti, a Karadžić mijenja boravišta u koridoru istočne Bosne, spreman prebjeći preko granice u Srbiju i Crnu Goru, "uvijek pod zaštitom ljudi koji su u sami upleteni u srebrenički pokolj", tvrdi Del Ponte. "Ako ja znam ovoliko o skrovištima tih ljudi, jasno je da NATO i vlasti u Srbiji i Crnoj Gori znaju još više. Njihova je dužnost uhititi i izručiti njih dvojicu ali i ostale, manje poznate optuženike u bijegu", upozorava glavna tužiteljica ICTY-a, naglašavajući da će "tišina i pasivnost signalizirati ostalim političkim i vojnim čelnicima sličnog, nacionalističkog profila - možda na Balkanu, možda negdje dalje - da svijet ne misli ozbiljno kada su u pitanju međunarodni zakoni. Uspješan završetak rada ICTY-a ovisi u velikoj mjeri o zapadnim silama, posebno NATO-u, te vlastima u Srbiji i Crnoj gori i ostalim državaa nasljednicama bivše Jugoslavije da uhite i predaju bjegunce, ističe Del Ponte, zaključujući da će tek uspostava pravne države omogućiti njihov ulazak u europske integracije. DW/Koeln - Papin dolazak - ispit zrelosti za republiku Srpsku Radio-postaja Deutsche Welle najavljuje drugi pastoralni pohod Pape Ivana Pavla II. u Bosnu i Hercegovinu, u Banju Luku, gdje će blaženim proglasiti Ivana Merza. Postaja navodi kako posjet, iako je prvenstveno pastoralne naravi, "pobuđuje veliko zanimanje - jer riječ je o glavnom gradu srpskoga entiteta u toj zemlji - Republike Srpske". DW pritom prenosi riječi biskupa Franje Komarice koji kaže da "'Banja Luka i Bosna i Hercegovina sada i pred Europom i pred svijetom polažu svoj maturalni ispit, ispit zrelosti - koliko mi pripadamo civiliziranom, humanom, miroljubivom, konstruktivnom svijetu'. Slično razmišlja i Dragan Čavić, predsjednik Republike Srpske: 'Ovo je u stvari test za cijelu srpsku naciju u Republici Srpskoj'", prenosi postaja. Poglavar islamske zajednice u BiH reis-ul-ulema hadži Mustafa Efendija Cerić se nada da će "'i mulimani i kršćani, i katolici i protestanti i svi ljudi koji u ovome trenutku doživljavaju religiju kao nešto važno'" iskoristiti prisustvo i ozračje "'ovoga Pape koji bez ikakve sumnje i bez konkurencije predstavlja najveći moralni autoritet našeg vremena'". Postaja navodi kako su predstavnici pravoslavne crkve reagirali prilično suzdržano, odnosno samo priopćenjem da se Ivan Pavao II. u Banjoj Luci neće sastati s Patrijarhom Pavlom. DPA/Hamburg - Različita očekivanja od Papina posjeta BiH Rijetko su očekivanja pred Papin posjet bila tako različita kao pred njegov dolazak u Banja Luku ove nedjelje, piše DPA. Hrvati očekuju Papinu podršku povratku izbjeglica, a Srbi osudu "hrvatskih zločina nad Srbima u Drugom svjetskom ratu", i to ne samo u Bosni, nego i u Hrvatskoj, tvrdi agencija. "Papin posjet najveća je čast" u gradu iz kojega su Srbi protjerali 70.000 katolika, od kojih se u međuvremenu vratilo samo njih 2.000, prenosi agencija riječi biskupa Franje Komarice. Prema navodima crkvenih krugova, Papa će pozvati na ekumenizam, poštovanje ljudskih prava i jednakost građana. DPA tvrdi da mjesto na kojem će Papa proglasiti blaženim Ivana Merza izaziva kontroverze kod Srba. Naime, na tom su mjestu, tvrdi dopisnik DPA, ustaše pod vodstvom franjevca Tomislava Filipovića 1942. u jednom danu ubile 2.300 Srba, od toga 500 djece. (Hina) il DPA/Hamburg - Prag iznenadno osudio protjerivanje sudetskih Nijemaca Češka vlada pomno je birala trenutak za svoju "iznenadnu" ocjenu da je protjerivanje sudetskih Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata "gledano iz današnje perspektive (bilo) neprihvatljivo", konstatira DPA. Da je navedeni stav Praga objavljen ranije, "neki bi Česi iz neodređenog straha od povratka sudetskih Nijemaca glasali protiv pristupa EU-u", navodi njemačka agencija objašnjenje jednog neimenovanog savjetnika češke vlade. O sličnom potezu ramišljalo se već prošle godine ali su sporne izjave bivšeg češkog premijera Zemana, koji je sudetske Nijemce proglasio "Hitlerovom petom kolonom", i zahtjevi bavarskog premijera Stoibera da Prag ukine Benešove dekrete "suzili diplomatski prostor", tumači DPA. Istodobno je jedan visoko rangirani češki diplomat opovrgnuo spekulacije da Prag priprema "humanitarnu gestu" kao odštetu za prisilni rat pripadnika njemačke manjine u Češkoj nakon drugog svjetskog rata, navodi njemačka agencija. Le Figaro/Pariz - Francusko zagovaranje multipolarnosti Iračka je kriza potaknula raspru o budućnosti svjetskog sustava koja se temelji na dvjema tezama, na multipolarnoj francuskoj i na britanskoj koja daje prednost europsko-američkoj suradnji, za "Le Figaro" piše Zaki Laidi, istraživač u CERI-ju (Središte za međunarodne studije i istraživanje). Europa, po francuskom shvaćanju, mora biti jedno od središta moći u svijetu, no sve dok ne bude država, njezina uloga punopravne sile neće biti ista kao uloga država poput SAD-a, Rusije ili Kine, ocjenjuje istraživač. Zato u francuskoj shemi postoje dvije mogućnosti: ili će Francuska zanemariti političko-vojnu izgradnju Europe igrajući na nacionalnu kartu koja se temelji na osovini Pariz-Berlin-Moskva, ili će računati na stvaranje čvrste europske političko-vojne jezgre čiji će temelj biti francusko-njemački dvojac, napominje Laidi, predviđajući da će te dvije mogućnosti imati različite posljedice, premda se čini da Pariz razmišlja i o jednoj i o drugoj. Le Monde/Pariz - SAD-u je NATO još uvijek potreban Sjedinjenim Državama još uvijek treba Sjevernoatlantski savez kojemu dodjeljuju nove zadaće u Afganistanu, Iraku, a možda i na Bliskom istoku, piše u "Le Mondeu" Laurent Zecchini. Želja Washingtona da NATO-u osigura "vječni život", očituje se i u osnutku snaga za brzo djelovanje (NRF) koje mogu odgovoriti na nove prijetnje kao što su širenje oružja za masovno uništavanje i međunarodni terorizam, a bit će operativne u listopadu 2004., napominje autor. U Washingtonu se ponovna zemljopisna procjena budućih prijetnja poklapa s političkom željom da se ojača "nova Europa" koja je tako draga američkom ministru obrane Donaldu Rumsfeldu, jer je pouzdana saveznica Amerike, piše dalje list, podsjećajući da će Poljska, Rumunjska i Bugarska prihvatiti američke baze iz Njemačke koja je sa svršetkom hladnog rata izgubila velik dio svoje strateške važnosti. Tema dana: Summit EU-a u Solunu =============================== Vijesti/Podgorica - Patten upozorava da proces približavanja EU-u nije moguće ubrzati Chris Patten, europski povjerenik za vanjske poslove, piše u četvrtak u autorskom tekstu za podgoričke "Vijesti" i beogradsku "Politiku" o summitu u Solunu. "Subota, 21. lipnja, označit će dan kada će zemlje ove regije konačno biti zbrinute. EU će svečano i otvoreno objaviti da su sve zemlje dobrodošle da se pridruže našoj europskoj obitelji", piše Patten i napominje da u tome nema zamki, da "ne postoje one sitno tiskane, pomalo nejasne odredbe, nego je sve jasno naznačeno. Svaka zemlja morat će provesti neophodne političke i ekonomske reforme ako želi ostvariti svoje europske ambicije", napominje Patten. "Nemam namjeru pretvarati se pred vama da možemo umjetno skratiti taj proces, ili omogućiti zemljama da preskoče posao koji je neophodan da bi se provele potrebne reforme", nastavlja Patten. Europski povjerenik za vanjsku politiku objašnjava kako taj proces zahtijeva vrijeme i kako će povremeno "sigurno izgledati prilično zastrašujuće. Ljudi će ponekad biti u iskušenju da kažu 'vrijedi li ovo truda; hoćemo li ikada stići tamo'. Ali zapamtite jednu stvar - poslije pada Berlinskog zida narodi Istočne Evrope nisu uopće mogli sanjati da će se 2004. godine njihove zemlje pridružiti EU-u kao punopravne članice. A pridružit će se. To je svjetlo nade za Jugoistočnu Evropu. Vi možete pratiti put koji su oni prokrčili", piše Patten. FT/London - De Villepin očekuje od Balkana poštivanje europskih vrijednosti Europska unija mora se pobrinuti da vlade zemalja na području bivše Jugoslavije shvate što se zapravo očekuje od budućih članica europske zajednice, upozorava u The Financial Times-u francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin. "Izbor (europske opcije) pretpostavlja podupiranje europskih vrijednosti - demokracije, tolerancije, poštivanja drugih i apsolutnog odbacivanja etničke i vjerske mržnje i bilo kakve primjene sile. Ta načela moraju biti pretočena u konkretna djela: u uspostavu pravne države - kroz ravnotežu snaga i zaštitu slobode pojedinca; u egzemplarnu suradnju s ICTY-om; u suđenje ratnim zločincima, počevši od Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Ante Gotovine; i u iskorjenjivanje organiziranog kriminala. Neke vlade još uvijek ne svaćaju u cijelosti kakav se angažman očekuje od budućih članica europske zajednice. EU se mora pobrinuti da to shvate", upozorava šef francuske diplomacije. U procesu približavanja EU-u svaka balkanska zemlja mora razviti vlastiti tempo "ali EU čini cjelinu i Europa a la carte ne dolazi u obzir", upozorava De Villepin, tvrdeći da sami predstavnici građanskog društva na Balkanu traže od EU-a da ne ublažava svoje kriterije za pristup novih članica "jer su svjesni da ne bi imalo smisla pristupiti Europi koja tako slabo mari za svoje vrijednosti". Put u Europu je "težak i zahtijeva ispunjenje strogih političkih, moralnih, ekonomskih i društvenih uvjeta, zaključuje francuski ministar vanjskih poslova. VOA/Washington - Solun neće biti prekretnica za Balkan Glas Amerike (VOA) u srijedu analizira koliko je, zapravo, EU spreman pomoći državama zapadnog Balkana u njihovom pridruživanju Uniji. Postaja se u tom kontekstu osvrće na nastup Chrisa Pattena, povjerenika Europske komisije koji kaže da će Solun biti prekretnica: "Važno je upozoriti na upotrebu riječi - povjerenik se još uvijek drži pojma 'potencijalnih kandidata' što znači da Solun u ovome pogledu zaista neće biti prekretnica". Postaja ističe i kako su raspršene "sve iluzije, uključujući i zaista pohvalne napore grčkog Predsjedništva, da pet država regije dobije makar približno onakvu pomoć na kakvu su računale kandidatske zemlje", jer grčki prijedlog o preraspodjeli sredstava nije prošao, tako da se ovime "razvoj stavlja na leđa ekonomija pet zemalja 'zapadnog Balkana', a uspjesi u procesu bit će, naravno, europski. Ocjene da je Unija 'umorna od proširenja' nalaze se i u izostanku entuzijazma da se energija i sredstva ulože u re-unifikaciju ostatka Europe, iz čega slijedi da će pet vrlo različitih država, od kojih su neke najteži kontinentalni problemi, za uklanjanje teškoća primiti malo istinske potpore Unije, osim, naravno, riječi. Njih nikada ne manjka. Može se reći da je summit u Solunu najmanje posvećen Balkanu", zaključuje VOA. SZ/Muenchen - EU priprema zadaće za balkanske "crne ovce u EU- obitelji" Na sastanku na vrhu EU u Solunu "nemali dio pozornosti bit će posvećen zemljama koje još nisu stekle čak ni status kandidata za ulazak u EU", piše Sueddeutsche Zeitung. "Europska unija namjerava uputiti 'crnim ovcama u europskoj obitelji' - Albaniji, Bosni, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji-Crnoj Gori - sljedeću poruku: ako se potrudite, poboljšat ćemo vaše izglede za članstvo", ističe SZ, zaključujući da EU neće dopustiti zapadnom Balkanu povratak u prošlost. Usprkos određenim pomacima u uspostavi regionalne suradnje u vidu sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini i usklađene borbe protiv organiziranog kriminala, "dokumenti pripremljeni za summit u Grčkoj ne štede ni prijekore zbog propusta u provedbi reformi na zapadnom Balkanu", piše muenchenski list. U međuvremenu je EU preuzeo i prve sigurnosne zadaće u Bosni i Makedoniji "ali je regija rastrgana između EU-a i SAD-a" zbog američkog zahtjeva za potpisivanjem bilateralnih sporazuma sa SAD- om o imunitetu američkih vojnika pred MKS-om, podsjeća SZ. Le Figaro/Pariz - Bruxelles će ponuditi Balkanu "novo partnerstvo po mjeri" U subotu će se u sklopu europskog sastanka na vrhu u Solunu održati i summit između EU-a i zemalja Balkana, piše "Le Figaro". Planirajući taj summit, kojim je balkanskim susjedima htjelo otvoriti vrata u Europu, grčko je predsjedateljstvo moralo smanjiti ambicije zbog otpora Petnaestorice. Naime, članice EU-a smatraju da će to područje na kojemu još prevladavaju krhke i nestabilne demokracije; koje nagriza organizirani kriminal i korupcija; koje se sporo reformira i nije uspješno u borbi s krijumčarima, imati pravo tek na nešto veću pomoć EU-a, ističe list. Da bi pomoć stigla na pravo mjesto, Bruxelles će ponuditi "novo partnerstvo po mjeri" zemljama na Balkanu, koje će morati izraditi i provesti "nacionalne programe djelovanja" u svezi s nadzorom granica, borbom protiv mafije, reformom pravosudnog sustava, jačanjem demokracije, izgradnjom djelotvornih ustanova i sprječavanjem diskriminacije izbjeglica i manjina, navodi list. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Napetosti u regiji uoči summita EU i zemalja jugoistočne Europe Neredi u Kranju i Beogradu nakon vaterpolske utakmice između Hrvatske i SCGore najveći su udarac odnosima dviju zemalja nakon svršetka rata, prenosi Frankfurter Rundschau mišljenje diplomata i u dva članka analizira odnose u regiji u kontekstu približavanja EU. Neredi tjedan dana prije "Balkanskog summita Europske unije" u Solunu pokazuju kako su nestabilni odnosi u regiji, i to upravo nakon što je međusobnim ukidanjem viza učinjen znatni napredak. Potpredsjednik srbijanske vlade Čedomir Jovanović tvrdi da put njegove zemlje u EU vodi preko Zagreba. Hrvatska, koja se ne osjeća dijelom Balkana, nada se postati predvodnikom u razvoju prilika na zapadnom Balkanu, ali je među članicama EU sporno treba li Hrvatska dobiti posebnu ulogu. Unatoč razmišljanjima Grčke, domaćina sastanka, o strategiji pristupa za novi val kandidata, svečana izjava ministara EU uoči summita izgleda u prvom redu kao popis nedostataka. Osim toga, EU je ocijenila "neprimjerenim" pokušaj Grčke da znatno povisi iznos od 4,6 milijuna eura za proces stabiliziranja regije. Corriere della Sera/Milano - Balkan kuca na vrata Corriere della Sera u četvrtak predstavlja teme summita EU-a u Solunu te navodi da će se u subotu razgovarati o perspektivi priključenja zemalja zapadnog Balkana EU-a. "Balkan kuca na vrata, no priključenje se za sada čini dalekim", piše list i navodi da će u subotu Petnaestorica uz deset budućih članica raspravljati "hoće li se i kako ubrzati integracija balkanskih zemalja, odnosno Hrvatske, Srbije i Crne gore, Albanije, Makedonije i Bosne i Hercegovine, u Europsku uniju". "Grčko predsjedništvo uz potporu Italije snažno ustrajava na tome. No druge zemlje (uključujući Francusku i Njemačku) su opreznije. Europske vlade očekuju veću suradnju, između ostalog u pitanju ilegalnog useljeništva i lovu na ratne zločince (Srbija i Crna Gora, Bosna). Rezultat: unatoč napora grčkog premijera Kostasa Simitisa, teško da će se na summitu u Solunu utvrditi datum za početak službenih pregovora o priključenju tih zemalja Europskoj uniji. Hrvatska se nastojala pridružiti Rumunjskoj i Bugarskoj, čiji se ulazak u Uniju očekuje 2007.", piše list. Il Messaggero/Rim - Balkan i Sredozemlje budući su prioriteti EU-a Europski summit u Solunu bit će zapamćen po nacrtu budućeg europskog ustava, no u Solunu će biti govora i o drugim pitanjima koja će se naći na rasporedu talijanskog predsjedavanja EU-om u sljedećih šest mjeseci, piše za Il Messaggero u petak Gianni Bonvicini, predsjednik Instituta za međunarodne odnose. Mnogo je prioritetnih i složenih političkih pitanja i gotovo su sva blisko vezana uz interese Italije, a "najočitija su Balkan i Sredozemlje", piše Bonvicini. "U prvom slučaju glavni problem odnosi se na budućnost pet republika bivše Jugoslavije, od Hrvatske do Makedonije, koje do danas nisu našle mjesta u rasporedu širenja Unije. Štoviše, posljednjih se godina pozornost Europe spram njih vrlo smanjila", ocjenjuje Bonvicini. Bonvicini u članku upozorava da ako se želi spriječiti ponovno izbijanje "rasnih mržnja", daljnje širenje kriminaliteta i nestabilnosti, "tim republikama treba dati jasnu perspektivu". Nije dovoljna samo financijska pomoć, već su potrebni i "snažni poticaji projektima lokalne integracije, kao pretpostavke budućeg ulaska u Uniju", stoji u članku. Međutim, ocjenjuje Bonvicini, "malo se Europljana, uključujući i samu Grčku, slaže oko plana za Balkan toliko širokog opsega te će Italija morati preuzeti predvodništvo u takvom projektu". Politika/Beograd - Solun donosi Balkanu novi pristup ali ne i (očekivano) više novca Dopisnik beogradske "Politike" iz Soluna, sa sastanka čelnih ljudi zemalja EU, izdvaja izjavu grčkog ministra Papandreoua, koji je u najavi sastanka ponovio odlučnost Europske unije da u svoje redove primi zemlje zapadnog Balkana. "Papandreou je, pored ostalog, rekao da će pomoć EU-a zapadnom Balkanu biti povećana za 12 posto, ili za 208 milijuna eura", navodi novinar uz komenatar da su zemlje regije očekivale veću financijsku podršku, "osobito računajući da će im biti ustupljen popriličan dio neutrošenih sredstava iz fonda za kandidate, nakon što njih 10 iduće godine pristupi Uniji. Ali, unatoč tome, očekivanja od sutrašnjeg summita i dalje su velika, prije svega kao službena potvrda Europske unije da nas želi u svojim redovima, i to ne 'jednog dana', već što prije. I drugo, solunska deklaracija, koju će EU donijeti na ovom skupu, trebala bi predstavljati novu strategiju Unije prema zapadnom Balkanu, s konkretnim prijedlozima, mjerama, instrumentima i rokovima za njeno provođenje", piše dopisnik "Politike". Il Messaggero/Rim - Širenje na Balkan ostaje daleka perspektiva Uz nacrt budućeg europskog Ustava, glavne teme summita u Solunu bit će ilegalno useljavanje, vanjska i sigurnosna politika EU-a te širenje na Balkan, najavljuje Il Messaggero u četvrtak. U vezi ilegalnog useljavanja Italija traži "radikalna rješenja", a Velika Britanija razmatra mogućnosti uspostave "'zaštitnih zona' i 'tranzitnih centara' u Hrvatskoj i drugdje, gdje bi se premjestio dio ilegalnih useljenika", no uslijed kritika iz Njemačke i Švedske britanski ministar vanjskih poslova Straw je napravio korak natrag, piše list. Na dijelu skupa posvećenom širenju na Balkan uz predstavnike Bugarske, Rumunjske i Turske, i deset zemalja kandidata koje će ući u EU 2004., po prvi put na europskom summitu sudjeluju i premijeri Srbije i Crne Gore, Makedonije, Albanije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, navodi list. "Premda perspektiva širenja Unije na balkanske zemlje ostaje prilično udaljena, turnusno grčko predsjedništvo i sadašnje članice 'europskog kluba' htjeli su ponovno potvrditi njezinu političku valjanost", stoji u članku. Il Manifesto/Rim - Summit EU-a i Balkana ne nailazi na entuzijazam U subotu će se u Solunu održati drugi skup na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana, najavljuje Il Manifesto od četvrtka. Taj će se summit zaključiti Solunskom deklaracijom u kojoj će se "Hrvatskoj, Srbiji, Bosni, Makedoniji i Albaniji potvrditi preporuke - demokracija, pomirba, suradnja s Kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju - za ostvarivanje nužnih pretpostavki budućeg sudjelovanja u EU-u", piše list i primjećuje da "taj susret izgleda da ne izaziva veliki entuzijazam, s obzirom na to da na njemu neće sudjelovati svi čelnici Petnaestorice". RFE/Prag - EU podržava srpsko-albanski dijalog "Solun predstavlja mogućnost", kaže Cristina Gallach, glasnogovornica visokog predstavnika EU Javiera Solane, za Radio Slobodnu Europu (RFE) o mogućnosti da na summitu u Solunu počne neka vrsta srpsko-albanskog dijaloga. Mi smo jako ohrabreni pozitivnim porukama koje stižu s obje strane - i iz Beograda i iz Prištine", kaže Gallach. Tu mogućnost trebaju iskoristiti "Kosovo, Beograd i sve ostale prijestolnice balkanske regije na način da pojačaju međusobni dijalog i dijalog sa Europskom unijom. I mi smo apsolutno sigurni da ta prilika neće biti propuštena", napominje Gallach u razgovoru za RFE. Gallach objašnjava kako postoje i "mrkva" i "batina" za sve zemlje. "Mrkva je (perpektiva) da budu dio zajednice europskih država, što je najbolji instrument da zemlje regije budu stabilnije i prosperitetnije. Konkretno, to podrazumijeva žrtvovanja i napore i prije svega želju da bude postignut konsenzus, da budu postignuti dogovori. Zato svi balkanski lideri znaju da pripadnost obitelji europskih država donosi mnogo toga pozitivnog, ali istovremeno podrazumijeva i napore", kaže Gallach, ne objašnjavajući u razgovoru za RFE što bi trebao biti i kako bi trebao funkcionirati instrument "batine". Dnevnik/Novi Sad - SCG očekuje jasan signal o približavanju EU-u Novosadski "Dnevnik" analizira kakva su očekivanja u Srbiji u vezi sa sjednicom summitom EU-a u Solunu, koja će biti posvećena zemljama zapadnog Balkana. Saževši ocjene dužnosnika različitih političkih stranaka, list piše: "Srbija i Crna Gora očekuju jasan signal da je došao trenutak službenog približavanja europskoj obitelji. Ipak, do priključenja nas očekuje dug put i raščišćavanje s vlastitim predrasudama, zabludama i godinama gomilanim propustima". List prenosi i ocjenu pomoćnice ministra vanjskih poslova SCG Jelice Minić koja kaže kako je mala vjerojatnost "da će državna zajednica do 2007. godine biti primljena u EU", ali da šanse postoje ukoliko konsolidira pregovaračku strukturu i provede Akcijski plan. "Državna zajednica je orijentirana prema EU, ali i prema Partnerstvu za mir, a Solun treba biti signal Bruxellesu da možemo prijeći taj put", kaže Jelica Minić. "Naša situacija je složena i nadam se da ćemo imati razumijevanje i EU-a i SAD-a, jer naš interes je članstvo u Uniji, ali i u Partnerstvu za mir, što predstavlja vanjske čimbenike. Unutrašnji čimbenik je stalni zahtjev za suradnju s Haaškim tribunalom", zaključuje Jelica Minić. Corriere della Sera/Milano - Nadzor granica EU-a i pitanje centara za azilante Europska unija namjerava dati veću pozornost nadzoru svojih granica, posebice onih na moru, a čelnici zemalja EU-a su o tom pitanju raspravljali na summitu u Solunu, izvješćuje Corriere della Sera u petak. Talijanska vlada već duže vrijeme traži doprinos i drugih članica EU-a u nadzoru morskih granica, a u pogledu tog pitanja se na samom početku radova postigao dogovor, navodi se u članku. Prijedlog britanske vlade za uspostavu "tranzitnih centara" izvan Unije za tražitelje azila u zemljama EU-a, međutim, izazvao je znatne otpore, a osudile su ga i neke humanitarne udruge, izvješćuje list. "Već se govorilo o mogućim kandidatima (između ostalih, Albaniji, Ukrajini i Maroku) koji bi mogli sudjelovati u tom projektu", stoji u članku. Francuska je predvodila u osporavanju tog prijedloga, dok je predsjednik europskog parlamenta Pat Cox izjavio da se "prijedlogu za uspostavu 'tranzitnih centara' treba pristupiti s 'velikim oprezom', te da tako misli i većina europskih zastupnika", prenosi list. Die Welt/Berlin - EU ne smije poticati nekontrolirano doseljavanje Pri kreiranju jedinstvene europske politike u resoru azila i izbjeglica, Vijeće EU-a ne smije zaboraviti da su neki građani, posebno u slojevima s niskim primanjima, izloženi velikim promjenama u brojnim područjima pa reagiraju vrlo osjetljivo, upozorava Die Welt. Nacrti za smjernice buduće politike EU-a u resoru azila i izbjeglica "nisu politički mudri jer otvaraju vrata valu doseljenika - upravo u trenutku kada proširenje EU-a ionako izaziva nove napetosti", ističe berlinski list. Mnoge su članice već na svojoj koži osjetile kako građani reagiraju kada pomisle da vlade vode moralističku politiku "na njihov račun", tvrdi Die Welt, upozoravajući da bi smjernice koje potiču nekontrolirano doseljavanje promijenile aktualan pozitivan stav stanovništva prema tom pitanju. The Times/London - Britanija treba samo obrazovane i zdrave doseljenike Nemoguće je utvrditi je li London odlukom o dodjeli neograničene radne dozvole državljanima budućih članica EU osigurao prvi odabir istočnoeuropskih talenata ili veliku kušnju za toleranciju britanske javnosti, piše The Times. Britanski se ministri ne izjašnjavaju dok Parlament raspravlja o prijedlogu Zakona o pristupu novih zemalja EU-u a ne treba zaboraviti da buduće članice ukupno broje 73 milijuna stanovnika pa bi "trebalo ugraditi određene osigurače ako se pokažu znakovi da pritjecanje ljudi izmiče kontroli", piše The Times. "Nema sumnje da marljivi doseljenici - posebno oni obrazovani i poduzetni - mogu bitno pridonijeti britanskoj privredi i obrnuti aktualni trend starenja stanovništva" ali jefina radna snaga nije nužno privlačna poreznim obveznicima koji će morati financirati dodatne škole, bolnice i socijalne povlastice, upozorava The Times. Zato London mora ograničiti te povlastice kako bi "prema Zapadu krenuli obrazovani, zdravi i talentirani ljudi ali ne i oni koji nisu pripremljeni da pridonesu (privredi)", smatra londonski list. Le Monde/Pariz - EU dovodi u pitanje konvenciju UN-a o zaštiti izbjeglica Od susreta na vrhu EU-a u Solunu zapamtit ćemo vjerojatno tek raspru o reformi ustanova, premda bi on mogao označiti kraj prava na azil u europskim zemljama, piše za "Le Monde" Nathalie Ferre, predsjednica Skupine za obavješćivanje i potporu useljenika (GISTI). Na temelju britanskog prijedloga koji podupiru Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice i Europsko povjerenstvo, šefovi država i vlada Petnaestorice razmišljaju o tomu kako će se zaštititi od izbjeglica, umjesto da razmisle kako će zaštititi njih, ističe autorica. Pretvaranje EU-a u nedostupnu tvrđavu. koje se nazire iz ovog prijedloga, dovodi u pitanje Ženevsku konvenciju i neutralizira njezinu provedbu, dodaje Ferre, ističući da "sustav koji želi što prije udaljiti izbjeglice iz zemlje u kojoj su podnijeli zahtjev za azil i zatvoriti ih u tranzitni centar udaljen tisuće kilometara, očito je u posvemašnjoj opreci s načelima na kojima se pravo azila temelji u zadnjih pedeset godina", upozorava autorica. The Independent/London - Europa želi više zidove kako bi se zaštitila od izbjeglica Potapanje broda s afričkim izbjeglicama uz obalu Italije potaknulo je u četvrtak "The Independent" (po BBC-u) da usmjeri pozornost na sprečavanje ilegalne imigracije kao jednu od glavnih tema summita u Solunu. "Umjesto da se pozabave razlozima koji te ljude nagone prema Europi, šefovi država članica Unije razmatrat će načine kako da ubrzaju njihovu deportaciju u tranzitne kampove, odnosno takozvane zaštićene zone izvan Europe", komentira list. Ocjenjuje kako summit zasigurno neće dotaknuti "ekonomske faktore koji migrante tjeraju u potragu za boljim životom, trgovinske barijere koje sprječavaju ulazak robe iz Trećeg svijeta u zemlje Unije, kao i milijarde eura u obliku subvencija europskim poljoprivrednicima, što zemlje u razvoju vodi u ekonomsku katastrofu. Vjerojatno jedino važno političko pitanje oko kojeg se svi europski lideri slažu je da zidovi europske tvrđave trebaju biti još viši", zaključuje "The Independent". VOA/Washington - Raseljene osobe često ostanu bez pomoći UNHCR-a U povodu Svjetskog dana izbjeglica, Glas Amerike (VOA) upozorava kako UNHCR "širom svijeta vodi brigu o oko 12 milijuna koji su bili prisiljeni napustiti vlastitu zemlju", ali da u svijetu "ima i oko 25 milijuna raseljenih osoba" do kojih međunarodna pomoć često ne dolazi. "Radi se o kategoriji koja je slična izbjeglištvu, ali raseljene osobe su utočište našle ne u inozemstvu, već u nekom drugom kraju vlastite zemlje", objašnjava postaja i upozorava kako u tom slučaju međunarodni poredak zaštite izbjeglica ne važi. "Na izvjestan način, radi se o 'zaboravljenoj' kategoriji ljudi", kaže za VOA-u Jan de Wilde, jedan od od čelnika Međunarodne organizacije za migracije. Raseljeni su najčešće žrtve građanskog rata, a u pravilu nijedna od sukobljenih strana ne želi "miješanje" izvana. De Wilde upozorava kako ne postoji institucionalna razina na kojoj bi se procjenjivale potrebe tih ljudi i pružala organizirana pomoć, pa je međunarodna pomoć raseljenim osobama zbog toga vrlo improvizirana. "Glasnogovornik UNHCR-a Rupert Colville objašnjava da su prema međunarodnom pravu države obavezne prihvatiti i brinuti se za izbjeglice. Briga za raseljene osobe - koje se ne nalaze u inozemstvu, već u vlastitoj zemlji ? teže se ostvaruje, jer potpada pod unutrašnje zakone zemlje. Zbog toga, u doglednoj budućnosti, međunarodna briga za raseljene osobe 'kaskat' će u odnosu na brigu koja se posvećuje izbjeglicama", kaže se u prilogu VOA-e. Le Figaro/Pariz - Solunski summit prekida tradiciju političke tehnokracije? Susret Europske unije na vrhu u Solunu treba označiti prekid sa sjednicama i susretima od kojih narodi pamte tek tehnokratske odluke, diplomatska upozorenja i prividnu slogu, upozorava Michel Schiffres u uvodniku "Le Figaroa". Sada je pravi trenutak da se to ostvari, i to iz dvaju razloga, misli uvodničar: prvo, zato što će glavna tema summita biti prijedlog europskog ustava koji će, nakon što ga prihvate sve zemlje, omogućiti bolji rad europskih ustanova i dati veću legitimnost središtima odlučivanja. Drugi se razlog tiče vremenskog rasporeda: nakon rata u Iraku, summit će za Stari Kontinent biti prigoda da preispita svoje odnose s Washingtonom, što će možda biti lakše nego da Europljani prvo preispitaju svoje međusobne odnose u svezi s Amerikom, smatra Schiffres. (Hina) akoz