ZAGREB, 20. lipnja (Hina) PORTO CARRAS - Hrvatska može postati članicom EU-a 2007. godine ako bude dovoljno volje i odlučnosti da se ispune kriteriji potrebni za članstvo, izjavio je u petak u Porto Carrasu predsjednik Europskog
parlamenta Pat Cox. "Neću davati lažna obećanja. Moguće je da Hrvatska postane članicom EU bude li volje i odlučnosti, ali mnogo toga treba još napraviti", rekao je Cox hrvatskim novinarima odgovarajući na pitanje postoje li izgledi da se Hrvatska pridruži Rumunjskoj i Bugarskoj u sljedećem valu proširenja, najavljenom za 2007. godinu. Cox je rekao da je među zemljama iz Procesa stabilizacije i pridruživanja Hrvatska najviše napredovala. PORTO CARRAS - Čelnici Europske unije dali su u petak na summitu u grčkom Porto Carrasu Konvenciji o budućnosti Europe dodatni rok do 15. srpnja da doradi najvažniji dio prijedloga budućeg europskog ustava, koji se odnosi na proces odlučivanja u EU-u, izjavio je predsjedatelj Europskog vijeća, grčki premijer Kostas Simitis. Predsjednik Konvencije o budućnosti Europe Valery Giscard d'Estaing predstavio je šefovima država ili vlada EU-a prijedlog budućeg europskog ustava, na kojem je Konvencija radila proteklih 16 mjeseci. "Prijedlog ustava je dobra polazna osnova za rad
ZAGREB, 20. lipnja (Hina)
PORTO CARRAS - Hrvatska može postati članicom EU-a 2007. godine ako
bude dovoljno volje i odlučnosti da se ispune kriteriji potrebni za
članstvo, izjavio je u petak u Porto Carrasu predsjednik Europskog
parlamenta Pat Cox. "Neću davati lažna obećanja. Moguće je da
Hrvatska postane članicom EU bude li volje i odlučnosti, ali mnogo
toga treba još napraviti", rekao je Cox hrvatskim novinarima
odgovarajući na pitanje postoje li izgledi da se Hrvatska pridruži
Rumunjskoj i Bugarskoj u sljedećem valu proširenja, najavljenom za
2007. godinu. Cox je rekao da je među zemljama iz Procesa
stabilizacije i pridruživanja Hrvatska najviše napredovala.
PORTO CARRAS - Čelnici Europske unije dali su u petak na summitu u
grčkom Porto Carrasu Konvenciji o budućnosti Europe dodatni rok do
15. srpnja da doradi najvažniji dio prijedloga budućeg europskog
ustava, koji se odnosi na proces odlučivanja u EU-u, izjavio je
predsjedatelj Europskog vijeća, grčki premijer Kostas Simitis.
Predsjednik Konvencije o budućnosti Europe Valery Giscard
d'Estaing predstavio je šefovima država ili vlada EU-a prijedlog
budućeg europskog ustava, na kojem je Konvencija radila proteklih
16 mjeseci. "Prijedlog ustava je dobra polazna osnova za rad
Međuvladine konferencije", koja će s radom početi u listopadu za
vrijeme talijanskog predsjedanja Unijom, rekao je premijer Simitis
na konferenciji za novinare. On se zauzeo da se ustav donese što
prije, "u svakom slučaju prije izbora za Europski parlament u
lipnju 2004.". Predsjednik Europske komisije Romano Prodi ocijenio
je da je tekst prijedloga ustava "uravnotežen", ali da je ostaje
problem donošenja odluka konsenzusom, odnosno da svaka članica
može staviti veto na određenu odluku. Europska komisija se zauzima
da se sve odluke donose kvalificiranom većinom, s čim se ne slaže
dio zemalja, u prvom redu Velika Britanija, koja želi da se
donošenje ključnih odluka o vanjskoj politici, zajedničkoj
poreznoj politici i obrani, ostavi u nadležnosti nacionalnih
vlada.
JERUZALEM - Izraelski premijer Ariel Sharon pozvao je u petak
palestinsko vodstvo da pokrene "pravi rat" protiv terorizma bez
kojeg, kako je rekao, nije moguća provedba međunarodnog mirovnog
plana za Bliski istok. Američki državni tajnik Colin Powell pozvao
je na zajedničkoj konferenciji za tisak - održanoj nakon njihovog
sastanka u Jeruzalemu - međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na
palestinske militantne skupine kako one ne bi uspjele blokirati
mirovni proces. "Država Izrael prihvatila je korake predviđene
mirovnim planom, plus 14 točaka koje smo iznijeli. To su obveze koje
smo preuzeli", rekao je Sharon nakon sastanka s Powellom. "Ali ipak
ne možemo zaboraviti, da sve dok se nastavlja terorizam, dok se
nastavlja nasilje, neće biti nikakvog napretka. Mir se ne može
postići uz terorizam", dodao je Sharon. "Pokretanje pravog rata
protiv terorizma, protiv njegove infrastrukture, protiv entiteta
koji ga financiraju, protiv onih koji ga potiču, to je pravi put
kojim treba nastaviti", kazao je Sharon.
JERUZALEM - Najmanje jedan Izraelac je ubijen, a troje je ranjenih u
petak nakon što su njihovo vozilo iz zasjede napali naoružani
Palestinci na Zapadnoj obali, objavili su vojni izvori. Napad se
dogodio u trenutku dok je američki državni tajnik Colin Povell
održavao konferenciju za novinare s izraelskim premijerom Arielom
Sharonom. Powell je posjetio Izrael i palestinski teritorij kako bi
spasio novi bliskoistočni mirovni plan, čiju provedbu ugrožava
nasilje na tom prostoru. Za napad na cesti koju koriste židovski
naseljenici pored palestinskoga grada Ramalaha, još nitko nije
preuzeo odgovornost.
TIRANA - Albanija je u četvrtak kasno navečer ratificirala sporazum
sa Sjedinjenim Državama o neizručenju američkih državljana stalnom
Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), unatoč protivljenju Europske
unije. Albanski 140-člani parlament prihvatio je sporazum sa 102
glasa za, jednim protiv te tri suzdržana. Europska unija, najveći
donator pomoći za Albaniju, upozorila je u svibnju vladu u Tirani da
ne potpisuje sporazum, a dužnosnici EU pisali su parlamentu u
nakani da spriječe ratifikaciju. Bivši ministar vanjskih poslova
Paskal Milo, koji se suzdržao pri glasanju, rekao je da će sporazum
o neizručenju biti trn u oku na sastanku EU-Zapadni Balkan u Grčkoj
u subotu, od kojeg se očekuje da bude ohrabrenje balkanskim
zemljama u pogledu članstva u Europskoj uniji.
MOSTAR - U vojarni Vojske Republike Srpske u Derventi u petak prije
podne došlo je do eksplozije u skladištu minsko-eksplozivih
sredstava pri čemu su, prema neslužbenim podacima, smrtno stradala
dvojica vojnika. U telefonskoj izjavi za HINA-u glasnogovornik
Ministarstva obrane Republike Srpske Branko Trkulja potvrdio je da
su dvojica vojnika "stradala", ali nije želio potvrditi njihovu
pogibiju. Uzroci eksplozije za sada nisu poznati, istraga je u
tijeku, rekao je Trkulja u popodnevnim satima. On je odbacio
mogućnost povezanosti eksplozije u vojarni u Derventi sa
pripremama za predstojeći posjet Banjoj Luci Pape Ivana Pavla II. u
nedjelju.
LONDON - SAD zadržava pravo da poduzme vojnu akciju kako bi
spriječio Iran da razvija nuklearno oružje, objavio je u petak
američki državni podtajnik John Bolton. "Vojna akcija mora biti
jedna od opcija", rekao je državni podtajnik za kontrolu oružja i
međunarodnu sigurnost John Bolton u izjavi za radio BBC. On je
međutim naglasio da je to samo jedna od mogućnosti, i to relativno
mala.
PARIZ - Islamski teroristi sposobni su proizvesti male, ali
smrtonosne količine biološkog i kemijskog oružja, rekao je šef
francuske protuobavještajne službe (DST) Pierre de Bousquet u
intervjuu za francuski list "Le Figaro" objavljenom u petak. "Za
proizvodnju otrova i eksploziva... imali su prave male
istraživačke centre u Pakistanu, Afganistanu i na arapskom
poluotoku", rekao je Pierre de Bousquet. Mogli su proizvoditi čitav
niz otrova, poput ricina, koje su testirali na psima, rekao je.
Naglasio je ipak da teroristička mreža Al-Qaida ne raspolaže s
nuklearnom bombom. "Moguće je ipak da nekoliko pripadnika te mreže
sastavi tzv. 'prljavu nuklearnu bombu', tj. bombu čijom bi
eksplozijom bio raspršen radioaktivni materijal poput onog koji se
koristi u medicini ili u industriji", rekao je de Bousquet.
MOSKVA - Čečenski gerilci povezani su s terorističkom mrežom Al-
Qaidom, rekao je u petak za ruski tisak francuski sudac Jean-Louis
Bruguiere, stručnjak za borbu protiv terorizma. "Veze između
Čečena i Al-Qaide postoje već dugo. Nakon uništenja terorističkih
baza u Afganistanu, Kavkaz se počeo transformirati u bazu za
islamističke teroriste", rekao je francuski sudac za ruski dnevni
list "Izvestija". Među područjima u kojima se nalaze teroristi
spomenuo je ruske republike Ingušetiju i Sjevernu Osetiju, koje
graniče s Čečenijom, kao i Gruziju. "Čečenija je prije svega ruski
unutrašnji problem, no predstavlja prijetnju i za nas. Kavkaz je
bliži Europi od Afganistana", naglasio je Bruguiere.
RIGA - Latvijska predsjednica Vaira Vike-Freiberga, prva žena na
položaju šefa države u jednoj istočnoeuropskoj zemlji, osvojila je
u petak još jedan četverogodišnji mandat, tijekom kojega će njezina
zemlja dogodine ući u Europsku uniju i NATO. U parlamentu od stotinu
zastupnika njih je 88 glasalo za dosadašnju predsjednicu, dva su
glasa bila nevažeća, a četvero zastupnika nije bilo prisutno. Prema
ustavu, Vike-Freiberga ne može se kandidirati i za treći mandat. Ta
profesorica psihologije koja je više od pola stoljeća živjela u
egzilu, a u Latviju se vratila uoči predsjedničkih izbora 1999.,
nije bliska nijednoj latvijskoj političkoj struji, a ima i malo
službenih ovlasti: zadaća joj je da imenuje premijera i djeluje kao
arbitar u domaćim politčikim sporovima.
BANJA LUKA - Hvala Bogu da je došao dan za proglašenje Ivana Merza
blaženim, i to ne u Rimu ili nekom drugom mjestu, nego baš ovdje u
Banjoj Luci, izjavio je banjolučki biskup Franjo Komarica u povodu
nedjeljnog proglašenja budućeg blaženika. U razgovoru za Tiskovnu
agenciju Banjolučke biskupije biskup Komarica je rekao kako će
Banja Luka proglašenjem Ivana Merza dobiti neke posve drukčije
epitete nego one što su se devedesetih godina vezali uza nju. "Papa
dolazi u Banju Luku katolicima, a banjolučkih katolika nema. Njima,
svih ovih proteklih godina, nije dopušten povratak u svoje domove",
izjavio je Komarica, dodavši kako je to apsurdna karakteristika
toga jedinstvenog i velikog događaja za Banju Luku. Komarica
podsjeća kako je od prijeratnih 40-ak tisuća katolika u Banjoj Luci
sada jedva oko 3400, a na području entiteta Republike Srpske, koji
pripada Banjolučkoj biskupiji, od prijeratnih 80-ak tisuća jedva
7000. "Sedam godina nakon Daytona svi oni koji su za to odgovorni ne
mogu se proglasiti pravednim, humanim i poštenim", izjavio je
biskup. Govoreći o banjolučkom ozračju uoči dolaska Svetog Oca,
biskup kaže kako je vidio po reakcijama domaćih političara i
velikog broja domaćih medija da su iskreno i dobronamjerno
pristupili pripravi tog događaja.
(Hina) dj dj