MONTREAL, 19. lipnja (Hina/AFP) - Dijelovi svitaka s Mrtvog mora, jednog od najvećih arheoloških otkrića 20. stoljeća, izloženi su od utorka prvi put izvan Izraela, u arheološkom muzeju u Montrealu.
MONTREAL, 19. lipnja (Hina/AFP) - Dijelovi svitaka s Mrtvog mora,
jednog od najvećih arheoloških otkrića 20. stoljeća, izloženi su od
utorka prvi put izvan Izraela, u arheološkom muzeju u Montrealu.
#L#
Dokumenti, koje je 1947. slučajno otkrio beduin tragajući u spilji
za izgubljenom kozom, ključni su predmet izložbe koja prati
nastanak Biblije.
Izložba je otvorena u arheološkom muzeju Pointe-a-Callieres u
Montrealu do studenoga ove godine, a zatim seli u Muzej
civilizacija u Ottawi.
"Svici s Mrtvog mora najvažnija su povijesna baština Izraela, a
možda i svih Židova", izjavio je James Snyder, direktor Izraelskog
muzeja u Jeruzalemu, u čijem su vlasništvu dokumenti.
U spiljama iznad Mrtvog mora pronađeno je ukupno više od 950
fragmenata. Neki su bili u glinenim vrčevima, neki postavljeni na
stoliće, što je arheolozima i teolozima pružilo neprocjenjive
podatke o podrijetlu kršćanstva i judaizma.
Muzej u Montrealu dobio je tri od sedam prvootkrivenih svitaka, uz
uvjet da se izlože pod vrlo slabom svjetlošću i zaštićeni od vlage.
Dva od njih, "rat sinova svjetla protiv sinova tame" i "pravila
zajednice", potječu iz 1. stoljeća pr. Kr. Treći je dio knjige Isaie
B., od kojeg je ostalo samo nekoliko četvornih centimetara
oksidirane kože, a još nikad nije izložen u javnosti.
"Stručnjaci su ga pripremali mjesecima za izlaganje", kaže Michal
Dayagi-Mendels, konzervatorica u Izraelskom muzeju. Ona smatra da
su "stoljeća provedena u spiljama prouzročila manje štete svicima
nego posljednjih 50 godina".
Montreal je vrlo ponosan da ih je dobio prije drugih velikih
svjetskih muzeja, a direktorica Francine Lelievre to objašnjava
dobrim vezama s muzejom u Jeruzalemu i potpori snažne židovske
zajednice u Montrealu.
Osim svitaka, izložba "Arheologija i Biblija" okuplja i druge
vrijedne predmete, koji prvi put izlaze iz Izraela, kao što je mala
skulptura ploda nara, koja je jedina relikvija preostala iz prvog
Salomonova hrama. Taj predmet, na kojem se jedva povećalom
razaznaju natpisi, možda je ukrašavao svećenićki štap za ritualne
svečanosti.
Kroz stotinjak izložaka, ova rijetka izložba prenosi više od 1000
godina povijesti hebrejskog naroda, od kralja Davida do rimskog
osvajanja Jeruzalema 70. godine. Početak i kraj tog razdoblja
označavaju jedna stela iz 9. st. pr. Kr., koja spominje Davidovu
dinastiju, te grobnica od ukrašenog vapnenca, koja se pripisuje
velikom svećeniku drugog jeruzalemskog hrama.
(Hina) pgo bnš