DNEVNI PREGLED, SRIJEDA, 18. 06. 2003.

ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Hrvatska ======== Dnevni Avaz/Sarajevo - Hrvatska, Mađarska i BiH grade europski prometni koridor 5C "Zamjenici ministara vanjskih poslova BiH, Hrvatske i Mađarske na jučerašnjem sastanku u Sarajevu postigli su punu političku suglasnost o zajedničkim pripremama za izgradnju europskog prometnog koridora Vc od Budimpešte do Ploča", piše sarajevski "Dnevni Avaz". "Činjenica da ćemo ići zajedno u projekt otvara nam nove mogućnosti i kod razgovora o financiranju i kod svih drugih zahtjeva koje ćemo imati prema Europskoj uniji i drugim zemljama", izjavio je za list veleposlanik BiH u Zagrebu Zlatko Dizdarević. "Na sastanku u Sarajevu rečeno je da se koridor Vc ne smije svoditi samo na autocestu. Koridor Vc otvara i pitanje željezničkog puta na toj istoj trasi. Taj bi projekt bio neusporedivo jeftiniji, jer željeznička pruga već postoji i radila bi se samo njena modernizacija. Također, ekspertne grupe trebaju dati svoje mišljenje i o ideji da se istim koridorom od Budimpešte do Ploča gradi i plinovod", otkrio je listu veleposlanik Dizdarević. Novi sastanak ministara prometa i komunikacija tri zemlje dogovoren je već za petnaestak dana u Hrvatskoj, najvjerojatnije u Osijeku, navodi list , a na njemu "se trebaju usuglasiti otvorena prethodna pitanja". AP/New York -Rizici uključivanja Balkana u EU Čelnici EU-a će, držeći se svog obećanja, na summitu u Solunu baviti i planom primanja Balkana u Uniju, možda već do 2010., piše agencija Associated Press u srijedu. "Rizici uključivanje bivše Jugoslavije i susjedne Albanije u EU su golemi. Nacionalizma je mnogo. Deseci tisuća američkih i europskih mirovnjaka razmješteni su po regiji. Korupcija, nepotizam i 'reket' načini su života. Optužene ratne zločine slavi se kao junake. Poštivanje ljudskih prava i pravna država nisu potpuni, a cijela su društva su u neredu", stoji u prilogu agencije. Grčka se, piše AP, međutim, vodi logikom da se problem Balkana može riješiti nudeći budućnost u europskoj obitelji. "Od Skopja do Sarajeva" među ljudima vlada mješavina nade, skepse i nevjerice glede ulaska u EU, prenosi AP i navodi kako su nade u Hrvatskoj ipak veće. Hrvatska "zamjera što je stavljena među druge bivše jugoslavenske republike i žuri se kvalificirati za članstvo u roku od samo četiri godine. Prozapadno čelništvo te zemlje pojačalo je pozive na povratak srpskim izbjeglicama koji su pobjegli 1995. tijekom vladine protuofenzive. Pojačalo je suradnju s UN-ovim sudom za ratne zločine u Haagu, u Nizozemskoj, razljutivši ratne veterane i druge koji osumnjičenike u bijegu smatraju domoljubima", piše AP. Regija/Europa ============= APA/Beč - Odgovornost za stanje u BiH snose i europske sile Mnogi bosanskohercegovački prognanici i izbjeglice još se uvijek ne mogu vratiti svojim domovima a to posebno vrijedi za katolike u Republici Srpskoj, izjavio je banjalučki biskup Franjo Komarica u razgovoru za Radio Vatikan, prenosi APA. Odgovornost za takvu situaciju snose u vrlo velikoj mjeri "europske sile, koje se na Balkanu suparnički natječu za moć i utjecaj", drži banjalučki biskup, zaključivši da je "u Bosni devedesetih godina u osnovi nastavljen Prvi svjetski rat". "Jedinom svijetlom i dosljednom figurom" u toj tragediji biskup Komarica smatra Papu Ivana Pavla II, koji je po njegovim riječima "uvijek isticao temeljna ljudska prava - sigurnost života, pravo na domovinu, pravo na život dostojan čovjeka". Zato banjalučki biskup polaže velike nade u Papin posjet Banja Luci 22. lipnja, "nakon kojeg ništa više neće biti kao što je bilo" a velike nade gaje po njegovim riječima i mnogi ljudi u BiH - i to "uvelike izvan okvira katoličke manjine", prenosi APA. Le Monde/Pariz - Europa želi držati tražitelje azila podalje od svojih granica Sve veći broj tražitelja azila ne brine samo francusku vladu, već i Europsku uniju koja je ovih dana dobila britanski prijedlog o kojemu će se raspravljati na susretu Europskog vijeća 19. lipnja u Solunu, piše Thomas Ferenczi u "Le Mondeu". Britanci drže da treba učiniti sve kako bi se Europu udaljilo od tražitelja azila, bilo tako što će ih se smještati u "zaštićena područja" u blizini zemlje iz koje dolaze, bilo tako što će ih se skupljati u "tranzitnim središtima" na vanjskoj granici Unije, gdje će se proučavati njihovi zahtjevi ako ustraju u odluci da uđu u Uniju, piše list. Dok Britanci u svom dokumentu ne navode u kojim bi se zemljama mogla izgraditi prihvatilišta, Amnesty International nagađa da bi se zaštićena područja mogla ustanoviti u Turskoj, Iranu ili Maroku, a tranzitna središta u Rumunjskoj, Hrvatskoj, Albaniji ili Ukrajini, navodi list. Dnevnik/Novi Sad - Živković očekuje da će EU u Solunu potvrditi perspektivu prijema "Summit u Solunu je jedna točka na putu prema EU i očekujem potvrđivanje stava da će države Zapadnog Balkana biti prihvaćene u europske integracije, izjavio je srbijanski premijer Zoran Živković, a prenosi novosadski "Dnevnik". Živković kaže kako "ne treba očekivati neke dramatične uspjehe poput ukidanja viza - vjerojatnije je da ćemo imati jasniju sliku kako ćemo ići dalje. Bit će osigurani određeni fondovi za financiranje približavanja Zapadnog Balkana EU, ali to neće puno promijeniti našu svakodnevicu, već će biti usmjereno na usaglašavanje nekoliko desetina tisuća propisa", objašnjava Živković u "Dnevniku". Govoreći o suradnji s Haškim tribunalom, Živković je istaknuo da će svi oni koji su optuženi i za koje se sumnja da su na teritoriju SCG biti "ili uhićeni i poslani u Haag, ili će im se suditi kod nas, prema domaćem zakonu". Uvjeren je kako će Haag "imati razumijevanja da neke predmete ustupi našem pravosuđu", a o novim optužnicama kaže da ih nema, "ali da to ne znači i da ih neće ni biti. Ne očekujte neke nove spektakularne akcije, jer suradnja s Haagom treba ući u drugu fazu. Nisam siguran da praćenje akcija uhićenja treba završiti na takav način da oni koji su optuženi u Haagu budu tretirani kao nacionalni heroji", ocijenio je Živković. Dnevnik/Novi Sad - SCG smatra partnerstvo za mir strateško- sigurnosnim ciljem Ministar obrane Srbije i Crne Gore Boris Tadić izjavio je da će državna zajednica Srbije i Crne Gore ovaj tjedan službeno podnijeti zahtjev za prijam u program NATO-a "Partnerstvo za mir", prenosi novosadski "Dnevnik". To je strateško-sigurnosni cilj Srbije i Crne Gore bez kojeg nema pristupa euroatlantskim integracijama i punopravnom članstvu u EU, objašnjava Tadić. Upozorava kako na tom putu treba ispuniti još tri uvjeta - riječ je o punoj suradnji s Haaškim tribunalom, reformi oružanih snaga SCG i povlačenju tužbe protiv 19 zemalja NATO-a pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, prenosi "Dnevnik" Tadićeve riječi. Najavljujući povlačenje tužbe protiv NATO-a, Tadić napominje da "pred Međunarodnim sudom pravde moraju pasti sve tužbe istovremeno. Znači, i tužbe Hrvatske i Bosne i Hercegovine protiv nas. To je jedino prihvatljivo", kaže Tadić. Veljko B. Kadijević, čelnik Atlantskog vijeća SCG, nevladine organizacije koja lobira za ulazak u NATO, kaže kako će SCG ulaskom u Partnerstvo za mir postati partner s državama u okruženju. "Mogući sukobi prerastaju u suradnju, nema promjene granica, nema ratova. Ne treba nikoga začuditi ako se naši pomorski časnici budu školovali u 'Lori', a hrvatski časnici u ABK centru u Kruševcu ili Topničkom centru u Kragujevcu", kaže Kadijević i ocjenjuje da će SCG u Partnerstvo biti primljena u rujnu, najkasnije listopadu ove godine. SZ/Muenchen - SCG se priprema za pristup u Partnerstvo za mir "Četiri godine poslije NATO-ovih napada na Jugoslaviju, Srbija i Crna Gora želi biti primljena u NATO-vo Partnerstvo za mir", piše Sueddeutsche Zeitung u utorak. "Od novih država nastalih 90-ih godina raspadom Jugoslavije, na prijam čeka Bosna, a s Hrvatskom i Makedonijom već je sklopljen sprazum o sudjelovanju u Partnerstvu, dok bi Slovenija zajedno s Rumunjskom i Bugarskom trebala postati punopravni član NATO-a 2004. godine", piše list. Beograd je već započeo vojnu reformu koja je pretpostavka za Partnerstvo za mir, pokazao dobru volju u suradnji s Haaškim sudom, što je drugi uvjet, a "treći uvjet, naime ukidanje financijske potpore a ponajprije plaćanje vojske Republike Srpske u BiH Beograd je proglasio već ispunjenim", napominje SZ. La Repubblica/Rim - Diplomatski spor Francuske i Italije Kritike francuskog ministra vanjskih poslova de Villepina upućene Berlusconiju povodom njegovog posjeta Izraelu, "prema francuskim diplomatskim krugovima", predstavljaju, "gotovo 'objavu rata' Francuske Italiji uoči talijanskog polugodišnjeg predsjedavanja EU-om", prenosi La Repubblica u srijedu. De Villepin je izjavio da Berlusconi na svojem putu na Bliski istok, gdje se odbio susresti s Arafatom, "nije zadovoljio europsko stajalište da se sa svima mora razgovarati", piše list. Francuskog ministra smatra se "opreznim i hladnokrvnim" te je, pretpostavlja list, dugo odmjeravao svoju izjavu koja bi stoga mogla upućivati na francusko stajalište tijekom Berlusconijevog turnusnog predsjedavanja EU-om. "Villepin je tako izvršio, ističe jedan pariški diplomatski izvor, 'hladno donesenu odluku', koja dolazi samo 'deset dana pred talijansko polugodište'. Dakle, to je neka vrsta upozorenja, koja bi mogla pokazati kakvi će od sada biti odnosi s vladom u Rimu: na vrlo tankoj niti nepovjerenja i uz velike dvojbe i bojazni za posljedice po Uniju", piše La Repubblica. Pariz ne izgleda zabrinut Berlusconijevim odgovorom de Villepinu kako se "u Francuskoj propustila dobra prilika za šutnju", a nepopustljivost francuskog ministra izgleda da vodi "vrlo oštrom odmjeravanju snaga", piše list. Le Figaro/Pariz - Isticanje kršćanske baštine u ustavu EU ne bi imalo pravnog učinka Dok su Poljaci na referendumu glasovali za ulazak u Europsku uniju, Papa, koji je omogućio pobjedu pristaša Europe, bio je u posjetu Hrvatskoj, gdje se založio za integraciju "balkanske Poljske" u Uniju i podsjetio da ona s Europom dijeli zajedničke vrijednosti koje je "prepoznalo i proglasilo" kršćanstvo, piše u "Le Figarou" Florence Kuntz. Katolička se crkva, podsjeća Kuntzova, već nekoliko mjeseci bori da ustanove Unije priznaju "presudan doprinos koji su kršćanstvo i kršćansko shvaćanje čovjeka dali povijesti i kulturi", a Ivan Pavao II. zatražio je, primajući u posjet Valeryja Giscarda d'Estainga, da Božje ime bude izrijekom spomenuto u ustavu. Spominjanje kršćanske baštine u europskom ustavu ne bi imalo nikakva pravnog učinka i ne bi dovelo u pitanje načelo odvojenosti vjerske i državne vlasti, upozorava autorica, navodeći Papine riječi da davanje "prostora kršćanskim korijenima" ne bi ni u čemu umanjilo svjetovnost političkih ustroja, a pomoglo bi da se "Europa sačuva od dvostruke pogibli, svjetovnosti kao ideologije i fanatičnog integrizma". Le Monde/Pariz - Pregovori država EU-a i povjerenstva o ustavu Europsko vijeće u Solunu dat će u petak 20. lipnja svoje mišljenje o prijedlogu europskog ustava koji će predstaviti Valery Giscard d'Estaing, predsjednik Konventa za budućnost Europe, u "Le Mondeu" piše Thomas Ferenczi. Prve reakcije vlada uglavnom su nepovoljne, ističe list, napominjući da je iznimka Jean-Pierre Raffarin koji je izrazio "iskrenu radost" zbog prijedloga i najavio da će Francuska odobriti zaključke Konventa. Najoštriji je u osudi luksemburški premijer Jean-Claude Juncker koji je, prenosi list, "duboko razočaran" načinom na koji radi Konvent i "priličnim nedostacima" prijedloga, premda ovaj ide "u dobrom pravcu" kada je riječ o nekim temama važnim za male države. Europsko povjerenstvo dalo je uravnoteženiju ocjenu, rekavši da je Konvent ostvario "izniman napredak glede novih zadaća Unije i institucijskog ustroja", ali i primijetivši da "ponekad nije postigao željeni stupanj ambicije" te osudivši novi sastav Povjerenstva i osnutak stalnog predsjedništva Vijeća, navodi list. DW/Koeln - Svijet nije postao sigurniji Deutsche Welle (DW) predstavlja godišnje izvješće stockholmskog Instituta za istraživanje mira (SIPRI) prema kojem je tijekom 2002. registriran 21 sukob, tri manje nego u 2001. godini. "Iako se broj oružanih sukoba nešto smanjio, svijet je u protekloj godini postao nesigurniji", ocjena je Instituta koji to objašnjava činjenicom "da bi teroristi, oružje za masovno uništavanje i takozvane odmetničke države mogle ugroziti i najmoćnije nacije svijeta. Nesigurnosti u svijetu pridonosi po mišljenju instituta SIPRI i jednostrana težnja SAD-a za jačanjem položaja supersile, koja smeta ne samo protivnike nego i saveznike i izaziva nestabilnu situaciju", navodi postaja. Ideja vodilja međunarodnih odnosa nije pravo, nego sila, kaže se u izvještaju, a "Washington traži one koji pokušavaju novi svjetski poredak dovesti u pitanje i djeluje protiv njih, u slučaju nužde i preventivno. Europi nedostaje zajednički odgovor na 'nove prijetnje' koje vide Amerikanci i EU se pokazao nesposobnim igrati ulogu protuteže. Podjela Europe osobito u vezi s ratom u Iraku označava se u izvještaju kao mješavina podjele uloga i pokušaja stvaranja protuteže SAD-u i nade da će bura uskoro proći", prenosi postaja. APA/Beč - Potresi u talijanskoj vladi zbog vala izbjeglica Agencija APA u srijedu piše o "diplomatskoj ofenzivi" Rima protiv ilegalnih useljenika. "Poslije potonuća izbjegličkog broda pred talijanskim otokom Lampedusom u kojem se prema izjavama preživjelih utopilo gotovo 70 ljudi, osjetljivo imigracijsko pitanje izaziva u Rimu silovite političke potrese", piše APA. Po snazi treća vladajuća stranka Lega Nord zahtijeva drastičnije mjere u borbi protiv ilegalnog useljavanja i uvođenje povjerenika za imigraciju koji bi preuzeo nadležnosti koje su za sada podijeljene na razna ministarstva, izvješćuje agencija i podsjeća da većina izbjegličkih brodova kreće iz zemalja Magreba te Libije. Rim stoga želi i "pojačati suradnju s tim zemljama koje do sada nisu pokazivale kooperativnost", izvješćuje APA. CSM/Boston - Europa ne treba otuđiti vlast od građana "Zamislite kako je pokušati uvjeriti 25 zemalja s gotovo isto toliko jezika da se odreknu dijelova svog suvereniteta u korist novog političkog entiteta bez imena, s dva predsjednika i ustavom na 145 stranica", piše Christian Science Monitora u uvodniku od utorka. EU-u je potrebna nova struktura, a mnogi politički čelnici žele i jaču političku koheziju kako bi Europa mogla snažno nastupati, "posebice u nadmetanju sa SAD-om", no nacrt Ustava samo je početak u tom pravcu zato što ne postoji dovoljno široki konsenzus o ključnim pitanjima, piše list. Novina je i da se u nacrtu Ustava EU-a govori o 450 milijuna stanovnika tog entiteta kao o "građanima", primjećuje se u uvodniku. "Ako Europa želi učiti od SAD-a, onda treba razmotriti složenu ravnotežu između Washingtona i država. Moć je dva stoljeća otjecala iz država, stvarajući rastuće nezadovoljstvo između vlade i građana. Europa to može pokušati izbjeći", zaključuje se u uvodniku lista. Liberation/Pariz- Francuska ministrica obrane kritizira SAD Francuska ministrica obrane Michele Alliot-Marie često daje ratničke izjave, a najnovija potječe s međunarodnog sajma zrakoplovstva u Bourgetu koji zovu i "Paris Air Show", piše Jean- Dominique Merchet u "Liberationu". Francuska je ministrica još jednom napala Amerikance, optuživši ih da u utrci s europskim konkurentima rabe "gospodarsku logiku rata" i upozorivši na "pogibao od tehnološke i strateške ovisnosti" o Sjedinjenim Državama, ističe list, napominjući da "degolistička ministrica usput zaboravlja da bi Francuska teško osigurala svoju obranu bez američke pomoći", u što se ubrajaju, među ostalim, različiti dijelovi za nosač zrakoplova Charles de Gaulle, za zrakoplov Super-Etendard i drugo. Tema dana: Prosvjedi u Iranu i akcija protiv Mudžahedina naroda =============================================================== Der Standard/Beč - SAD nema strategiju za Iran "Američka vlada nema strategiju za postupanje s Iranom pa stoga proizvodi političku krizu", tvrdi komentator lista Der Standard u srijedu. "Režim mula nije zainteresiran za brzo odmjeravanje snaga s SAD-om pa stoga razrađuje strategiju, pokušava na svoju stranu pridobiti Međunarodnu organizaciju za atomsku energiju IAEO, prihvaća nenajavljene inspekcije svojih nuklearnih postrojenja, ali za uzvrat želi pristup zapadnim tehnologijama", piše list. Strategija Teherana, zbog nazočnosti američkih vojnika u susjednom Iraku i američkih vojnih baza na Zaljevu i u srednjoj Aziji, jest ostvariti utjecaj u Afganistanu, među šijitima i na Hezbolah, te pridobiti Moskvu za saveznika, ocjenjuje komentator. "Britanski ministar vanjskih poslova Straw upozorava SAD da se ne miješa u unutarnju politiku Irana i da dopusti da se oporba u Teheranu sama organizira", prenosi komentator i upozorava da se američka vlada i njezini "razni tabori" najprije trebaju međusobno dogovoriti što kane činiti s Iranom. VOA/Washington - Treba li Bush poticati demokratske promjene u Iranu? Moralnu podršku za iranske pro-demokratske reformatore koju je izrazila administracija Georga W. Busha, analizira Glas Amerike (VOA). Postaja napominje kako, uz pozitivan Bushov odnos "i u Iranu i u Sjedinjenim Državama ima mnogo onih koji strahuju da bi svaki američki potez, koji bi bio doživljen kao upletanje u unutarnje poslove Teherana, mogao imati negativne posljedice". Predsjedatelj senatskog Odbora za vanjsku politiku Richard Lugar podržava reforme u Iranu, ali oprezno. "Ne znam kako je započeo demokratski proces koji se upravo događa u Iranu, gdje studenti preuzimaju inicijativu. No, mislim da taj proces moraju provesti sami Iranci i da im mi u tome možemo pomoći," kazao je senator Lugar za VOA-u. Amin Sabooni, izvršni urednik teheranskog dnevnika na engleskom jeziku "Iran Daily" kaže kako "Iranci možda žele više slobode, ali ne pod cijenu američkog angažiranja. Želimo sami rješavati svoje probleme. Mislimo da smo za to dovoljno zreli. Svjesni smo svojih problema i moramo ih moći riješiti," ističe Sabooni. SZ/Muenchen - Francuzi su Teheran riješili nekoliko neugodnih problema Iako je nezavisno, francusko je pravosuđe prije pokretanja najnovije akcije protiv Narodnih mudžahedina zacijelo zatražilo dozvolu izvršne vlasti - "bar što se tiče opće političke situacije", piše Sueddeutsche Zeitung. Trenutak za pokretanje policijske akcije dobro je izabran budući da Francuzi drugačije zamišljaju budućnost Irana nego, primjerice, Amerikanci, tumači list - naime, Washington priželjkuje promjenu vlastu u Teheranu a vlada u Parizu nije željela ni rat u Iraku a još manje želi novu etapu rata u Iranu. "Stanje na potezu između Sredozemlja i Afganistana već je sada dovoljno nesigurno za potrebe Francuske. Iranski bi režim po francuskim zamislima trebao biti ukroćen, uključen u međunarodnu zajednicu i trebao bi imati dovoljno vremena da se sam reformira - neovisno o (ne)uspjehu predsjednika. Francuzi su sada mule riješili nekoliko neugodnosti", zaključuje muenchenski list. Le Figaro/Pariz - Pariška akcija protiv mudžahedina bila je opravdana i logična Akcija koju su francuski policajci u utorak izveli na području Pariza završila je masovnim uhićenjem pripadnika iranskih Narodnih mudžahedina, piše u uvodniku "Le Figaroa" Pierre Rousselin. Operacija "Teo" očito je dugo pripremana, a svjedoči o želji vlade da se obračuna s određenim anakronizmima: u ime doista neobičnog shvaćanja ljudskih prava, iranski mudžahedini, talijanski brigadisti, pripadnici baskijske ETA-e i mnogi drugi učinili su od Francuske uporište za svoju smrtonosnu djelatnost, ističe list. Uostalom, Mudžahedini su već više od godinu dana na popisu terorističkih organizacija Europske unije, a još dulje na popisu američkog State Departmenta, podsjeća Rousselin, napominjući da je paradoks pružati utočište organizaciji koja oružjem želi srušiti iransku vladu, dok Francuska, za razliku od SAD-a, s tom istom vladom želi uspostaviti "kritički" i konstruktivan dijalog. LAT/Los Angeles - Sjedinjene Države ne trebaju se miješati u prosvjede u Iranu Studentski prosvjedi u Iranu vjerojatno neće svrgnuti teokratski režim, no "znak su da su dani reakcionarnih mula odbrojani", ocjenjuje se u uvodniku Los Angeles Timesa od utorka. Najbolje što SAD može učiniti jest da se ne upleće, kako izgleda da uviđa i predsjednik Bush, stoji u uvodniku. Bushova administracija izjavila je da brani pravo na prosvjede, no "ispravno je kazala i da neće ići dalje od toga", piše list i ocjenjuje da bi upletanje u unutarnje poslove Irana diskreditiralo prosvjednike. Uz unutarnje i vanjske pritiske, stoji u uvodniku, iranski bi režim mogao pristati na promjene pod uvjetom da one ne izgledaju povezane sa zahtjevima iz SAD-a. Katamijeva vlada nije bila nefleksibilna, a on je nedavno osudio terorizam i oprezno je pokušao otvoriti iransko društvo, primjećuje list. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 45 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Neue Osnabruecker Zeitung/Osnabrueck - Pomirljivi tonovi iz Teherana "Iz Teherana se čuju pomirljivi glasovi: čini se da je Iran spreman dopustiti pogled u svoje atomske planove", piše "Neue Osnabruecker Zeitung" (po DW-u). "Znači da međunarodni pritisak ima smisla. No to nije jedini razlog zbog kojeg iransko vodstvo reagira fleksibilnije. Ono osjeća sve veći bijes svojih građana. Svakodnevne demonstracije u središtu zemlje, sukobi, uhićenja - pritisak u loncu sve je jači", piše list. "Nezadovoljstvo nije upereno samo protiv krutog režima vjerskih vođa, već jednako i protiv predsjednika Katamija koji slovi kao reformist. To ni najmanje ne čudi, jer je njegov image političara koji se zalaže za reforme već odavno izblijedio", ocjenjuje "Neue Osnabruecker Zeitung". Avvenire/Rim - Bitka između fundamentalizma i demokracije u Iranu Čini se da se prava bitka između islamskog fundamentalizma i demokracije zapadnog tipa nije odvila u Iraku već da sada počinje u Iranu, piše rimski Avvenire u srijedu. SAD bi počinio "tragičnu grešku" ako bi pomislio da je može riješiti kao u Sadamovom slučaju, ocjenjuje list i upozorava da što će se više Teheran osjetiti pod pritiskom "imperijalističkog vraga" toliko će veće biti njegovo iskušenje da prosvjede uguši u krvi. "Važno je, međutim, da se protuteokratska revolucija nastavi. Kažu da se Iran sprema postati nuklearna sila. No bio je to i Sovjetski savez. Pa ipak je pao uslijed unutarnje implozije. Budućnost Irana je u rukama njegove mladeži a ne nuklearnih inspektora", zaključuje se u uvodniku lista. LAT/Los Angeles - Nova rješenja u sprječavanju širenja nuklearnog oružja Od pojave nuklearnog oružja SAD je nastojao spriječiti njegovu uporabu, te je u tome pribjegavao ili odvraćanju od njegove uporabe, ili sprječavanju njegova širenja, za Los Angeles Times u srijedu piše Rajan Menon, član Vijeća za vanjske poslove i profesor međunarodnih odnosa na sveučilištu Lehigh. SAD se sada sučeljava s problemom kojeg bi se moglo nazvati "nuklearnom fragmentacijom", a koji se ne može rješavati ni odvraćanjem ni sprječavanjem širenja, piše Menon i pojašnjava da je riječ o opasnosti koja nastaje slomom države, uslijed građanskog rata ili revolucije, koja posjeduje nuklearna oružja. Problem je u što u takvim okolnostima može doći do krađe oružja, ili se ona moga namjerno ili slučajno ispaliti jer se u kaosu razbija zapovjedni lanac, opisuje Menon i piše da je prvo takvo iskustvo fragmentacije bio raspad SSSR-a. Mora se početi "kreativno razmišljati o novoj nuklearnoj opasnosti" jer odvraćanje i sprječavanja širenja nisu pravi odgovori na "fragmentaciju", piše Menon te upozorava na možebitne opasnosti koje mogu zaprijetiti iz Pakistana, Sjeverne Koreje i Irana. "Revolucija u Iranu ne bi bila loša stvar, no revolucija u nuklearnom Iranu bila bi sasvim drugačija priča", piše Menon o stanju u Iranu. NYT/New York - Sadam hitniji od nuklearnih glava U današnjem New York Timesu Thomas Friedman, komentator lista, čitatelje upozorava i na sliku Iraka kakva obično promiče u agencijskim vijestima, prenosi VOA. Friedman piše da se život vratio na ulice Bagdada - ponovno su otvoreni restorani i trgovine, struje ima oko 18 sati svakog dana, nestali su redovi za benzin, sigurnost je bolja, škole redovno rade, novine se "doslovce danomice umnažaju u atmosferi slobode govora", a istom se brzinom stvaraju i političke stranke. Friedman ističe i činjenicu da je ovih dana osmero iračkih mentalno hendikepiranih sportaša otišlo na Specijalnu olimpijadu u Irsku. Na negativnoj strani Friedman ističe kako se Sadamove pristaše organiziraju pod nazivom "Stranka povratka" i oglašavaju širom Iraka da se Sadam vraća, a kad se vrati, odrezat će jezike svima koji podržavaju Ameriku. Upravo zato, ističe Friedman "sada je mnogo važnije i hitnije naći i uhvatiti Sadama Huseina nego njegove nuklearne glave, i to, ako treba - ne 'živog ili mrtvog', već 'mrtvog ili mrtvog'!" DPA/Hamburg - Bagdadska zagonetka: Gdje je Sadam? "Trag Sadama Huseina gubi se 9. travnja na sjeveru Bagdada na čeličnom mostu preko Tigrisa", javlja agencija DPA u utorak. "Očevici ni trenutka ne dvoje da je to uistinu bio on, a Iračani i američki vojnici otad se pitaju gdje se Sadam krije", piše agencija. Američka je vojska više puta bombama i raketama napadala Sadamova navodna skrovišta, ali ipak je vjerojatno da je Sadam preživio, Donald Rumsfeld čak je izjavio da bi Sadamovo pojavljivanje moglo ohrabriti ustanak u Iraku, izvješćuje DPA i naglašava da se deset tjedana nakon njegova nestanka samo nagađa gdje bi mogao biti. "Jedan irački diplomat tvrdi da se Sadam može skrivati mjesecima, čak godinama i u samom Bagdadu, jer ima pristup novcu i mrežu podupiratelja, što je ključ koji vrijedi i za uspješan nestanak bilo ratnog zločinca Radovana Karadžića, bivšeg vođe bosanskih Srba, ili terorističkoga vođe Osame bin Ladena", smatra DPA. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 55 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). DPA/Hamburg - Saudijski vladari najavili rat islamskim huškačima Vladarska kuća Saudijske Arabije najavila je rat radikalnim islamskim teroristima i ideologijskim huškačima u džamijama, javlja agencija DPA u utorak. Kraljević Abdulah Ibn Abdelazis obećao je da će "željeznom rukom postupiti protiv svakoga tko provodi tako užasne akcije koje odbija naša islamska vjera i tko krši vrijednosti i tradicije našeg arapsko-islamskog društva", navodi DPA i naglašava da je popis novih protuterorističkih mjera vrlo opsežan. Iz službe je otpušteno više stotina propovjednika, a još tisuću imama treba "obrazovnim programom dovesti na pravi put", izvješćuje agencija. "Saudijski mediji jednodušno hvale nakanu vodstva da oštro postupi prema fanaticima", napominje agencija. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz