PARIZ, 17. lipnja (Hina/AFP) - Prva ozbiljna zarazna bolest koja se pojavila u ovom 21. stoljeću, atipična upala pluća nazvana SARS (teški akutni respiratorni sindrom) još se nije proširila svijetom poput AIDS-a, ali je i dalje
prijetnja koju treba shvatiti ozbiljno.
PARIZ, 17. lipnja (Hina/AFP) - Prva ozbiljna zarazna bolest koja se
pojavila u ovom 21. stoljeću, atipična upala pluća nazvana SARS
(teški akutni respiratorni sindrom) još se nije proširila svijetom
poput AIDS-a, ali je i dalje prijetnja koju treba shvatiti
ozbiljno. #L#
Tri mjeseca nakon svjetske uzbune koju je podigla Svjetska
zdravstvena organizacija (WHO), čini se da epidemija SARS-a koja je
sredinom studenog izbila u Kini, jenjava. To ipak ne znači da se
treba smanjiti oprez.
Ponajprije zato što nema ni cjepiva ni lijeka za tu bolest, što
prisiljava na primjenu starih, ali djelotvornih postupaka kao što
su izolacija i karantena.
Drugo, zato što, zbog nedovoljnog vremenskog odmaka, još ne znamo
je li SARS sezonska bolest, kao što su prehlada i gripa, koja bi se
ponovno mogla razbuktati u jesen.
Podrijetlo uzročnika bolesti, novog korona virusa, još nije
istraženo.
"Nisu dovoljno poznati podaci o mogućim nositeljima virusa", rekla
dr. Isabelle Nuttall iz WHO-a. Dakako, "virus sličan virusu SARS-a
izoliran je u cibetke", životinje koju Kinezi rado jedu, a
"antitijela su pronađena i u morskog psa i u jazavca, o čemu se ne
zna puno". "Da bi se doznalo više, potrebna su temeljita
istraživanja na životinjama", kazala je.
Zapravo, "još nemamo jednostavne, brze i pouzdane preglede
(izravnim otkrivanjem virusa ili antitijela) koji bi omogućili da
se brzo, dva dana nakon javljanja simptoma (temperatura, kašalj),
utvrdi je li osoba oboljela od SARS-a", ističe dr. Nuttall.
Mogućnost da postoje zdravi nositelji koji mogu prenijeti bolest
nije zasad potvrđena, ali se ne može u potpunosti odbaciti.
Međutim, još treba rasvijetliti prisutnost antitijela (posljedica
dodira s korona virusom) među kineskim uzgajivačima i prodavačima
egzotičnih životinja (cibetke i dr.) koji se ne sjećaju da su bili
bolesni, i velik broj oboljelih među Kinezima.
Virus mutira manje nego se očekivalo, ali se čini da njegova
zaraznost ne jenjava s vremenom.
Potiče li bolest stvaranje zaštitinih antitijela protiv mogućeg
izbijanja epidemije i u kolikoj je koncentraciji virus, prisutan
primjerice i u izmetu, gdje može preživjeti do tri tjedna, zarazan,
pitanja su na koja još nema odgovora.
(Hina) vrad dgk